Sa(n)jam knjige u Istre: JAVNOST INTIME NA DRUŠTVENIM MREŽAMA
Glavna tema ovogodišnjeg Sajma knjige u Isti bila je Intime, u čijem je ozračju, u krugu od deset dana, satkan i vođen sav glavni i popratni književni program, dajući joj značaj unutar aktualnih tema 
pred kojima je intima iznova i u potpunosti pridobila pozornost i kod koje je nastao nadasve novi vidik o unutarnjem, duševnom i svakodnevnom svijetu pojedinca.
Jednako tako aktualno i danas zastupljeno gotovo kod sviju, jest promatranje intime na društvenim mrežama. Nakon aktualnog doručka s autorom, program 23. Sajma knjige u Istri u subotu, 9. prosinca, nastavio je govornim tempom i zanimljivom diskusijom 
predvođenom uredništvom i izravnim prijenosom Trećega programa Hrvatskog radija. Izlaganje intime u javnosti nešto je u čemu svakodnevno sudjelujemo na izravan ili neizravan način iako, ponekad, toga nismo niti svijeni, a kada je riječ o društvenim mrežama postoje granice u okviru kojih je poželjno to isto izlaganje zaštiti ili nenametljivo predstaviti i to ponajprije iz poštovanja prema vlastitom biću.
„Je li čuvanje intime održivo?“, „Treba li izaći iz sebe ili čuvati intimu kao svetost?“ te „Koliko je intima društveno nepoželjna?“, neki su od glavnih pitanja predvođenih spomenutom temom, i čija su stajališta iznosili slovenska sociologinja Ksenija Vidmar Horvat, spisateljica, esejistica i novinarka Tatjana Gromača te književnica Dorta Jagić. Unutar Crvenog salona i skoro punih sat vremena okupljena publika imala je prilike čuti subjektivno-intimna, ali i teorijska svojstva intime sagledanih s tri perspektive: sociološke, društveno – kulturne i književne.
Psihološko tumačenje o današnjoj javnoj potrebi izlaganja intime pojasnila je slovenska sociologinja Ksenija Vidmar Horvat definirajući je kao stanje neoliberalnog društva koje od pojedinca zahtjeva da sam postaje krivcem svoje sreće, uspjeha ili neuspjeha, prezentirajući se putem savršenih slika koje su odraz njegove snage, i vitalnosti. Horvat je dodala da takva vrsta zapovijedi i potrebe da se u javnom prostoru prezentiramo u najboljem svijetlu nosi određene društvene i kulturne posljedice.
Javna intima je oblik samoće i vrsta ekspresije koju izražavamo putem Interneta jer nismo dovoljno dobro pripremljeni da istu svrstamo u emocionalne i intimne kalupe. Dotičući se socijalne komponente i pitanja koliko je ludo gledati na izlaganje intime kao stereotipno i tipično žensko, vjerojatno je nerelevantno jer nema ničega ženskog u iskazivanju emocija niti stavova, to je svakidašnja stvar prisutna kod svakoga, jedino je važno pitanje autentičnosti i pokazivanja putem mreža, odnosno prikazivanje da postojimo i dokazujemo da postojimo. Vidmar Horvat ističe generacijsku raznolikost u afirmiranju i prisvajanju informacija, nekoć putem knjiga, a danas putem serviranih javnih informacija što ukazuje na 
socijalnu problematiku i nestabilnost u obrani intime koja se značajno razlikuje u mlađima i starijima.
S aspekta dijeljenja književnosti i o intimnim tekstovima na društvenim mrežama pričala je i književnica Dorta Jagić koja svoju privatnu i književnu intimu iskazuje putem Facebooka osjećajući pritom istovremeno i hrabrost i strah. Kroz to iskustvo i moleći za pomoć, promatrala je reakciju ljudi, zajednice i emocije koje su se javljale kao odgovor. Za nju je izlaganje intime putem društvenih mreža, srećom bilo puno ljubavi, empatije i pomoći što joj je u tim momentima pružalo nadu i spas, a istovremeno pokazalo dobru stanu društvenih mreža. Dodatno, publiciranje književnosti putem društvenih mreža daje direktnu komunikaciju s ljudima, publikom i književnicima i to je opet poseban odnos, istovremeno apelirajući na važnost autentičnosti koju valja očuvati i ostati vjeran bez obzira na konkurenciju i negativnosti koje mogu proizaći.
O povučenijem obliku života i ne-javnom izlaganju, odnosno izlaganju putem teksta govorila je Tatjana Gromača koja zastupa stav i ideju da je intima svetost i nešto što se treba sačuvati u normalnim okolnostima. Današnje vrijeme oblikuje čovjeka čija je svijest na gotovo cjelovit način oblikovana javnošću i javnim pogledima kroz medije i druge sustave informiranja. Također, kroz mini esej Gromača ističe i da se čovjek odrekao vlastitog sebe, nema konflikta i pripada većini, a to znači da preuzima servisne informacije i isključuje kritičku svijest, ne poziva na samoispitivanje i djelovanje i 
nesvjesno daje potvrdu da je sve to dobro. Čovjekova žudnja za time da doživi javnu sferu i bude vrjednovan od nekoga potpuno je bolesna jer je vrlo važno prihvatiti se takvima kakvim jesmo. Intima je sveti prostor čovjekova zbivanja i očuvanje i njegovanje istog od neprocjenjive je važnosti jer neprestano izlaganje nije dobro, ne samo za nešto trenutno nego i za svijet.
Javna ili ne, tema Intime na društvenim mrežama dotaknula se svih uvodno navedenih pristupa, pa čak i šire, no iako o konačnim zaključcima nije bilo spomena, jači napad definitivno je izvršen na samostanski pristup očuvanja intime u današnjem svijetu, što je počelo zalaziti u krugove nenormalnog i nečeg nažalost neodrživog.
Tekst i fotografije Mihaela CENKOVČAN
