Lit Link festival u Dnevnom boravku Rojca
Američko – hrvatska književna večer
Lit link festival bit će održan u četvrtak 28. lipnja u Dnevnom boravku Društvenog centra Rojc s početkom u 20.30 sati. Na festivalu će se predstaviti američki i hrvatski pisci, te američki urednici, izdavači i drugi gosti.
„Ovaj književni maraton alternativnog tona sa sjajnom postavom američkih i domaćih autora, te drugim gostima, književna je fešta – uz ponešto glazbe – koja je najbolji uvod za sva vaša planirana ljetna čitanja“, navode organizatori.
Nastupaju – Catherine Lacey i Jesse Ball, koji nesumnjivo spadaju među najbolje američke pisce mlađe generacije, Nell Zink, koja je posljednjih godina stekla kultno mjesto na američkoj sceni, Elijah Wald, pisac i bluzer, dobitnik Grammyja i istraživač pop-mitova, te istaknuti domaći autori: Nora Verde, Slađana Bukovac, Amir Alagić, Nikola Petković, Igor Duda.
Uz projiciran prijevod (hrv/eng) čitaju i govore: Elijah Wald, Amir Alagić, Slađana Bukovac, Nell Zink, Igor Duda, Jesse Ball, Nikola Petković, Nora Verde, Catherine Lacey. Kao urednici sudjeluju: Peter Blackstock (urednik, Grove Atlantic), Ashley Nelson Levy (urednica i suosnivačica – Transit Books), Olivia Snaije (urednica, Bookwitty), Buzz Poole (free lance urednik i publicist), Janika Rüter (urednica, Suhrkamp, Njemačka). Večer moderira Marko Pogačar.
Catherine Lacey je autorica romana “The Answers” i “Nobody Is Ever Missing” te zbirke kratkih priča “Certain American States”. Dobitnica je nagrade Whiting, stipendije New York Foundation for the Arts, bila je finalistica nagrade Young Lions Fiction. Njezini romani prevedeni su na talijanski, francuski, španjolski, nizozemski i njemački, a djela su joj objavljivana u The New York Timesu, Harper’s, Vogueu i drugdje. Časopis Granta uvrstio ju je u prestižnu dekadnu selekciju najboljih mlađih američkih prozaike 2017. godine. Između brojnih pohvala nazvana je i “DeLillom za milenijalce” (Vogue). Rođena je 1985. u Mississippiju.
Nell Zink rođena je u južnoj Kaliforniji, odrasla je u ruralnoj Virginiji, diplomirala filozofiju na Fakultetu William i Mary 1981. godine. Radila je na gradilištu, kao tajnica, tehnička spisateljica, prevoditeljica i spisateljica. The New York Times uvrstio je njezin ekološki osvješten roman The Wallcreeper među značajne knjige 2014. godine, kao i njezinu knjigu iz 2015. godine o temama rase i spola, koja je nominirana za nacionalnu književnu nagradu Mislaid. Njezin roman Nicotine iz 2016. godine objavljen isto kad i zbirka dvaju novela Private Novelist, koje je napisala kao prijateljski poklon. Hvalili su je od Guardiana do New Yorkera premda su bili u poteškoćama da je klasificiraju.
Jesse Ball napisao je osamnaest knjiga, uključujući romane „Census“, „A Cure For Suicide“, „How To Set a Fire and Why“, „Silence Once Begun“ i „The Curfew“. Dobitnik je nagrada Guggenheim Fellowship, Creative Capital, NEA, kao i nagrade Plimpton časopisa The Paris Review. Djela su mu prevedena na više od deset jezika. Časopis Granta uvrstio ga je u prestižnu selekciju (objavljuje se jednom u dekadi) najboljih američkih romanopisaca ispod 40 godina. Obično ga smatraju eksperimentalnim autorom, no jedan njegov kolega dodaje: “Od svih eksperimentatora, on je najčitkiji”. Rođen je u New Yorku 1978. godine.
Eliah Wald, pisac i glazbenik, rođen 1959. u Cambridgeu, Massachusetts. Sa šesnaest godina je s gitarom prvi put autostopirao preko čitavog SAD‑a, s osamnaest otišao u Europu i idućih 12 godina putovao. Osnivao bendove u Sevilli, Antwerpenu i Colombu (Sri Lanka). Od ranih 80-ih (do 2000.) pisao za Boston Globe o glazbi iz svih krajeva svijeta te objavio brojne knjige. Pored “Narcocorrida”, o meksičkom pop-folku, i “Bijega iz Delte”, biografije genija bluesa Roberta Johnsona (obje prevedene u nas), spomenimo “Riding with Strangers – dnevnik jednog autostopera”, “How the Beatles Destroyed Rock ‘n’ Roll”, “The Dozens: A History of Rap’s Mama” (o ulozi mame u rapu)… Wald sjajno locira i ispituje pop-mitove. Dobio je i Grammyja 2002. Trenutno živi u Philadelphiji. Ponio je i gitaru.
Nora Verde (Antonela Marušić) rođena je 1974. godine u Dubrovniku. Završila je studij Hrvatskog jezika i književnosti. Autorica je romana „Posudi mi smajl“ (2010.) i „Do isteka zaliha“ (2013.), te knjige kratkih priča „O ljubavi, batinama i revoluciji“ (2016.). Njena proza često uranja u poziciju ženskih likova izvan većinske norme, bilježeći napetosti kulturalne, seksualne i klasne razlike. Na engleski je prevođena kao jedna od autorica u knjizi „Zagreb Noir“ (Akashic Books, New York, 2016.). Članica je uredništva i jedna od pokretačica hrvatskog feminističkog portala Vox Feminae.
Slađana Bukovac rođena je 1971. godine u Glini. Diplomirala je povijest umjetnosti i komparativnu književnost u Zagrebu. Živi u Puli i radi kao televizijska novinarka. Knjige su joj prevođene na njemački i mađarski jezik. Objavila je knjige: “Putnici”, roman (2003; nagrade Slavić i Kiklop za debitante); “Nijedan pauk nije savršen”, zbirka pjesama (2005); “Rod avetnjaka”, roman (2008; nagrada Fran Galović), te “Stajska bolest” (2016), roman iz kojeg će čitati, a koji tematizira pitanja slobode i individualnog otpora u nasiljem prožetom društvu. Roman je bio finalist dviju glavnih hrvatskih nagrada za roman (T‑portal i Fric).
Nikola Petković (1962) živi i radi u Rijeci kao redovni univerzitetski profesor (kulturalni studiji i filozofija). Autor je sedamnaest knjiga različitih vrsta, od toga tri romana („Kako svezati cipele“, 2011; „Uspavanka za mrtve“, 2007; „Priče iz davnine“, 1989) , četiri zbirke poezije, te niz esejističkih i znanstvenih knjiga. Od 2011. do 2017. bio je predsjednik Hrvatskog društva pisaca. Poezijom se bavi i kao kritičar/kolumnist u riječkom Novom listu. Na engleski su mu prevedene dvije knjiga pjesama te roman “Kako svezati cipele” / “How To Tie Your Shoes” (Dalkey Archive Press, 2017) o slojevitom odnosu sina i oca koji proživljava zadnje dane.
Amir Alagić – rođen 1977. u Banjoj Luci (Bosna i Hercegovina) odakle se seli u doba rata devedesetih. Živi u Puli. Objavio zbirku međusobno povezanih priča „Pod istim nebom“ (2010), te romane „Osvetinje“ (2016) i „Stogodišnje djetinjstvo“ (2017). Scenarist i redatelj kratkog igranog filma „Poigravanja ili Pokvareni bojler“ (2012). Obiteljske teme, izgnanstvo i iskustvo emigracije, kao i s time povezana povijest gradova, česti su motivi Alagićeve proze.
Igor Duda (Pula, 1977.) izvanredni je profesor na Odsjeku za povijest pri Filozofskom fakultetu u Puli. Objavio je tri autorske knjige: „U potrazi za blagostanjem. O povijesti dokolice i potrošačkog društva u Hrvatskoj 1950-ih i 1960-ih“ (2005.), „Pronađeno blagostanje. Svakodnevni život i potrošačka kultura u Hrvatskoj 1970-ih i 1980-ih“ (2010., nagrada Kiklop za znanstvenu knjigu godine) te „Danas kada postajem pionir. Djetinjstvo i ideologija jugoslavenskoga socijalizma“ (2015.). U okružju pisaca fikcije, bit će zanimljivo čuti i nešto drukčije.
Organizator Lit link festivala/Književne karike je Hrvatsko društvo pisaca.
Priredio B. V.
