2. Bijenale industrijske umjetnosti (20. srpanj – 28. listopad)

03.07.2018.

„Na leđima palih divova“

• 2. Bijenale indus­trij­ske umjet­nos­ti na 10 istar­skih loka­ci­ja pred­stav­lja rado­ve 27 doma­ćih i stra­nih umjet­ni­ka i umjetnica

Od sre­di­ne srp­nja do kra­ja lis­to­pa­da ove godi­ne u istar­skim gra­do­vi­ma Labinu, Raši, Vodnjanu, Puli i Rijeci odr­žat će se dru­go Bijenale indus­trij­ske umjet­nos­ti – Na leđi­ma palih divo­va (20. srpanj – 28. lis­to­pad) u suor­ga­ni­za­ci­ji Labin Art Expressa XXI s MMSU Rijeka i Arheološkim muze­jom Istre i u sklo­pu pro­jek­ta Rijeka Europska pri­jes­tol­ni­ca kul­tu­re 2020. Bijenale kuri­ra­ju čla­ni­ce kus­to­skog kolek­ti­va Što, kako i za koga/WHW kojeg čine Sabina Sabolović, Nataša Ilić, Ana Dević i Ivet Ćurin, te će na deset istar­skih loka­ci­ja pred­sta­vi­ti rado­ve dva­de­set i sedam doma­ćih i stra­nih umjet­ni­ka i umjet­nič­kih kolek­ti­va među koji­ma se poseb­no isti­ču Oscar Murillo, Phil Collins, Nikolay Oleynikov, Laure Prouvost, Marko Tadić, Želimir Žilnik, Vlatka Horvat, Matija i Mauricio Ferlin, Božena Končić Badurina, kolek­tiv Škart, Fokus gru­pa itd. Trodnevno otvo­re­nje 2. Bijenala indus­trij­ske umjet­nos­ti poči­nje 19. srp­nja u Vodnjanu, nas­tav­lja se 20. srp­nja u Puli, Raši i Labinu i zavr­ša­va 21. srp­nja u Rijeci. Obilježit će ga otvo­re­nja izlož­bi s veli­kim bro­jem rado­va nas­ta­lih poseb­no za bije­na­le, broj­ni per­for­man­si, pro­jek­ci­je i struč­na vodstva.

Labinsko bije­na­le indus­trij­ske umjet­nos­ti je 2014. godi­ne pokre­nuo Labin Art Express XXI sa željom da revi­ta­li­zi­ra rud­ni­ke na podru­čju Labina i oko­li­ce koju obi­lje­ža­va više­de­set­ljet­no odu­mi­ra­nje indus­tri­je te ras­tu­ća ovis­nost o turiz­mu. Kustoski kon­cept ovo­go­diš­njeg bije­na­la upi­su­je se na poza­di­ni dugih povi­jes­nih tra­ja­nja i smje­na raz­li­či­tih epo­ha koje su obli­ko­va­le druš­tve­ni i kul­tur­ni pej­zaž regi­je: od grč­kog i rim­skog car­stva, vene­ci­jan­ske, aus­tro-ugar­ske, fran­cu­ske i tali­jan­ske vlas­ti, pa sve do povi­jes­ti soci­ja­liz­ma i recent­ne epo­he dugog raz­dob­lja tzv. tran­zi­ci­je. Naslov „Na leđi­ma palih divo­va“ refe­ri­ra se i na danas žive istar­ske legen­de i fol­k­lor­ne pre­da­je, među koji­ma je i poz­na­ta legen­da o pos­ljed­njem moto­vun­skom divu Velom Joži, sim­bo­lu istar­skog otpo­ra koju je lite­rar­no obra­dio Vladimir Nazor, u čijoj je pri­či saže­ta i sud­bi­na mno­gih pobu­na. Bijenale evo­ci­ra i istar­ski fan­tas­tič­ni ima­gi­na­rij u kojem je iden­ti­fi­ka­ci­ja Istre kao magič­ne zem­lje (Terra Magica) usmje­re­na pro­pi­ti­va­nju nor­ma­li­za­cij­skih uči­na­ka i druš­tve­ne uvje­to­va­nos­ti kon­ce­pa­ta magič­nog, pri­ro­de i povi­jes­ti, te se bavi i mis­ti­fi­ka­ci­ja­ma Istre koje odra­ža­va­ju ras­tu­ću turis­tič­ku eks­plo­ata­ci­ju spe­ci­fič­nos­ti regije.

Pripovijedanje, povi­jest, poezi­ja, turi­zam, magič­no miš­lje­nje, pobu­na, kolo­ni­jal­ne impli­ka­ci­je indus­trij­ske pro­izvod­nje, mar­gi­na­li­zi­ra­ni iden­ti­te­ti, etnič­ka čiš­će­nja, eks­trak­ti­vi­zam, pod­zem­lje, šećer, fosil­na gori­va, glji­ve, ruine, osta­ci, zbir­ke – neki su od ključ­nih poj­mo­va koji pro­iz­la­ze iz lokal­nog kon­tek­s­ta. U dos­lu­hu s nji­ma 27 doma­ćih i među­na­rod­nih suvre­me­nih umjet­ni­ka i umjet­ni­ca izla­že svo­je rado­ve, od kojih su mno­gi nove pro­duk­ci­je veza­ne za lokal­ni kon­tekst. Radovi su usi­dre­ni u pita­nji­ma veza­nim za obli­ko­va­nje suvre­me­nos­ti kroz prak­su umjet­nos­ti, te ispre­ple­te­ni s pri­ča­ma koje se bore za iden­ti­tet­sku pred­nost u shva­ća­nju ‘regi­onal­nih’ poseb­nos­ti: od rudar­ske proš­los­ti Labina, povi­jes­ti štraj­ko­va i rad­nič­kih pobu­na, napu­šta­nja eks­trak­tiv­nih izvo­ra ener­gi­je i razvo­ja eko­lo­ških pro­je­ka­ta, pre­ko antič­kih i anti­fa­šis­tič­kih spo­me­ni­ka, fašis­tič­ke arhi­tek­tu­re, posje­če­nih hras­to­va, do razvo­ja turiz­ma, egzo­du­sa i dein­dus­tri­ja­li­za­ci­je pos­ljed­njih deset­lje­ća, tole­ran­ci­je i koz­mo­po­li­tiz­ma. Naglašavajući tu ispre­ple­te­nost, bije­na­le ne pred­stav­lja samo suvre­me­ne umjet­ni­ke i umjet­ni­ce već i neke od lokal­nih spo­me­ni­ka i dru­ge tra­go­ve proš­lih vre­me­na, koji rav­no­prav­no sudje­lu­ju u izlož­be­noj strukturi.

Bijenale će poli­fo­ni­jom umjet­nič­kih gla­so­va poku­ša­ti lokal­ni kon­tekst pred­sta­vi­ti kao veći i širi od sebe samog, nas­to­je­ći razot­kri­ti ‘ide­olo­ški’ višak koji pos­to­ji u sva­koj spe­ci­fič­noj loka­ci­ji i koji ga pove­zu­je s dru­gim loka­ci­ja­ma i dru­gim bor­ba­ma koje svu­da po svi­je­tu nas­to­je saču­va­ti moguć­nost uto­pij­skog pro­miš­lja­nja budućnosti.

Realizirajući se kao surad­nič­ki pro­jekt L.A.E. XXI, MMSU Rijeka i Arheološkog muze­ja Istre, uzi­ma­ju­ći rudar­ski loka­li­tet Labina kao isho­diš­nu toč­ku i svo­je­vr­s­no ima­gi­nar­no sre­di­šte, bije­na­le će nas­ta­ni­ti raz­li­či­te loka­li­te­te Istre i Primorja veza­ne za antič­ku, indus­trij­sku i recent­nu povi­jest regi­je: KUC Lamparnu u Labinu; napu­šte­no kino u Raši; MMSU u Rijeci; Augustov hram, Galeriju Amfiteatar – Arena i SENSE – Centar za tran­zi­cij­sku prav­du u Puli; Apoteku – pros­tor za suvre­me­nu umjet­nost u Vodnjanu; Narodni muzej i Gradsku knjiž­ni­cu u Labinu. Organizacijska i pros­tor­na eks­pan­zi­ja nagla­še­na je i uklju­či­va­njem pos­to­je­ćih loka­ci­ja ili ukla­pa­njem dije­lo­va muzej­skih kolek­ci­ja u iti­ne­rer bije­na­la kako bi se raz­gr­nu­li povi­jes­ni slo­je­vi i kako bi se ras­cjep­ka­ne niti pri­ča o regi­ji izno­va zaplele.

Priredio B. V.