Darija Žmak Kunić u MMC galeriji u Umagu
„Ne možeš pronaći mir izbjegavajući život”
• U prostoru MMC galerije Grada Umaga u utorak 10. srpnja otvorena je konceptualna izložba nazvana “Ne možeš pronaći mir izbjegavajući život” („You cannont find peace by avoiding life”, Virginia Woolf) čija je autorica multimedijalna vizualna umjetnica Darija Žmak Kunić. Autoricu je predstavila profesorica Sanja Benčić, savjetnica za kulturna događanja i manifestacije ustanove FESTUM, koja je i urednica kataloga i suautorica postava, a izložbu je predstavio njen kustos, inače povjesničar umjetnosti dr. Berislav Valušek. Autorica je pojasnila da je njezin suprug potaknuo početak rada na ovoj izložbi dok je njoj bio onemogućen odlazak u atelje, a nadahnuće je pronašla u previranjima tog specifičnog razdoblja njezinog života.
Da bi doprla do promatrača, u većem dijelu ove višeslojne i izrazito složene izložbe, autorica se koristi pisanim riječima, a intervencije kojima se služi pomalo mijenjaju kontekst postava, ali pretežno pojašnjavaju jedan sasvim osobni doživljaj. Intervencije se razlikuju od djela do djela, zbog toga je, da bi odgovorila na svako pitanje vezano za svaki njen rad, Darija Žmak Kunić ostala dostupna posjetiteljima nakon predstavljanja. U sklopu izložbe primjerice imamo mapiranje stanja na stolu da se dosegnu ženama nametnute vrline, noćnu odjeću, te mnogo toga što se tek mora dokučiti, proniknuti ili zamisliti, ali sve upućuje na misli i probleme jedne žene u kući u kojoj je pomalo gazdarica, a pomalo zarobljenica. Neki od izloženih radova su i tjelesno vezani za žene, kao primjerice ožiljci od operacije, kamenci, te kugla koja predstavlja žensku krv, te tako izložbu čine dva suprotstavljena pola: ono što žena čini i ono što se čini njoj.
Kustos ističe da je, kako inače biva, izrada predgovora proistekla izravno iz njegovog promatranja postava, bez sudjelovanja autorice, u protivnom bi od autora trebao saznati previše podataka. Izložbu i autoricu Valušek veže za pojam vještičarenja, što je u davnim vremenima obuhvaćalo pomaganje i brigu za zajednicu koju su preuzimali pojedinci. Ti pojedinci su imali znanja i vještine, a zajednica im se obraćala za savjete vezane uz zdravlje ili u slučaju bilo koje dvojbe. Tokom vremena su nositelji tih znanja došli u sukob sa službenom vjerom, te su skoro iskorijenjeni, često i na vrlo okrutan način.
Valušek, koji predaje povijest umjetnosti na Akademiji primijenjenih umjetnosti grada Rijeke je napisao osvrt nazvan “Moć žene” iz kojeg izdvajamo: “Govorimo, dakle o osobnim/obiteljskim mitologijama koje su u tehničko-tehnološkom smislu vrlo često inovativne, opredmećene kao knjige umjetnika, crteži nastali vezenjem na papiru, kao klasični i/ili interaktivni radovi, tj. intervencije na predmetima osobne i rodbinske ostavštine. Preneseni u galerijski prostor ti nas predmeti neodoljivo podsjećaju na ono što se od 16. do 18. stoljeća u njemačkoj literaturi nazivalo Wunderkammer ili Ormari čuda, s policama popunjenim neobičnim i rijetkim predmetima, a koji su nešto kasnije iznjedrili prve europske muzeje. Riječ je o vrlo osobnom i vrlo poetičnom “ženskom (umjetničkom) pismu”.”
Ovaj postav koji na intiman način spaja umjetnost i život je moguće pogledati do 7. kolovoza.
Darija Žmak Kunić, rođena u Rijeci 1978. godine, diplomirala je na Akademiji likovnih umjetnosti na Sveučilištu u Zagrebu (BFA 2003.). Godine 2008. je na sveučilištu Univerza v Ljubljani, Akademija za likovno umetnost in oblikovanje stekla zvanje magistrice umjetnosti (MA). Od 2005. godine predaje kao docent na Akademiji primijenjenih umjetnosti Sveučilišta u Rijeci gdje je 2018. godine primila je nagradu za nastavnu izvrsnost. Radi uglavnom u području skulpture, umjetničkog objekta – instalacije i videoinstalacije, uključujući eksperimentalni zvuk, crtež i performans. Od 2000. godine kontinuirano izlaže na brojnim samostalnim i skupnim izložbama u Hrvatskoj i inozemstvu. Njena umjetnička praksa uključuje i sudjelovanje na brojnim žiriranim i koncepcijskim izložbama, na kojima izvodi site-specific radove i kolaborativne akcije i produkcije. Godine 2009. boravi u Parizu u sklopu rezidencijalno programa Cite’ Internationale des Arts. Članica je HDLU‑a Zagreb od 2003. i HDLU‑a Rijeka od 2005. godine.
Tekst i fotografije Marko ŠORGO










