Tema: Europski socijalni fondovi
Razvijenost regije – kriterij koji diskriminira?
Zadnje vrijeme bilo je mnogo govora o Europskim socijalnim fondovima, a posebno u kontekstu bodovanja prema razvijenosti regije pri čemu Istra gubi osam bodova. Europski socijalni fond (ESF) kao glavni instrument Europske unije usmjeren je na poticanje poduzetništva, pružanje pomoći posloprimcima u pronalaženju boljih radnih mjesta i uspostavi pravednijih mogućnosti za sve građane EU‑a prilikom njihovog zapošljavanja. Njegovo se djelovanje temelji na ulaganju u ljudske resurse – posloprimce, mlade ljude i one koji su u potrazi za poslom. Europski socijalni fond godišnje izdvaja deset milijardi eura kojima se želi poboljšati izgledi milijunima građana Europske unije za pronalaženje posla, a naročito onim posloprimcima koji se teško zapošljavaju.
Europska unija ulaže stalne napore u stvaranje još većeg broja kvalitetnijih radnih mjesta te jačanje socijalne uključenosti unutar društva. Navedeni ciljevi predstavljaju osnovu strategije EU‑a Europa 2020 kojom se promiče pametan, održivi i uključiv rast. Uz sadašnju ekonomsku krizu njihova realizacija predstavlja iznimno zahtjevan izazov. Europski socijalni fond ima vrlo važnu ulogu u postizanju ciljeva Europske unije i ublažavanju posljedica ekonomske krize – posebice porasta broja nezaposlenih i siromašnih.
Za Europske socijalne fondove apliciralo se i još se aplicira u četiri kategorije: Zapošljavanje, Socijalno uključivanje, Obrazovanje i Dobro upravljanje. O iskustvima s ESF-om smo porazgovarali s nekoliko istarskih udruga.
Udruga za mlade Alfa Albona aplicirala je za nekoliko projekata Europskog socijalnog fonda od kojih su trenutno partneri na jednom, ali je procjena kvalitete u toku.
- Ostali projekti koje smo lani aplicirali nisu ocijenjeni za financiranje, najviše bodova se izgubilo na razvijenosti regije što nas je automatski spustilo na razinu koja nije bila predviđena za financiranje, rekla nam je Renata Kiršić iz Udruge. Zamolili smo je da komentira kriterij po kojem se boduje razvijenost regije gdje Istra gubi osam bodova što ih je „koštalo“ projekta.
- Kriterij razvijenosti je diskriminirajući! Dakle, taj nam kriterij govori da nije važna kvaliteta već razvijenost regije što je apsurdno jer niže kvalitetni projekti u području koje je manje razvijeno prolaze. Pravednije bi bilo razviti sustav gdje se razvijenije županije, iako to nije doslovno tako jer i u Istri postoji potreba za vrtićima, školama, cestama i slično, da se procjeni kvaliteta projekta, a onda da se sukladno razvijenosti regije odredi postotak sufinanciranja. Na primjer, projekti iz Istre dobiju 60 posto dok u manje razvijenim s 90 do 100 posto, ali projekta koji zadovoljava kriterije, a ne da se čini kao da u Istru i Primorsko goransku županiju uopće ne idu novci.“
Kiršić smo upitali koriste li za pisanje projekata konzultantske usluge.
- Do sada smo samostalno prijavljivali projekte ili u suradnji s partnerskim udrugama koje također imaju kapacitete za ESF, stoga trenutno ne namjeravamo koristiti konzultantske usluge, rekla je i dodala kako udruge općenito nemaju kapaciteta za ESF bez obzira na sve održane radionice, zato što treba imati iskustva u pripremi i prijavi projekta te korištenju aplikacije.
- Mnoge udruge koje se financiraju iz npr. sredstava JLS‑a ili JRLS‑a ne mogu pojmiti kako je to raditi više projekata paralelno ili imati ESF koji je dosta rigorozan u kontekstu izvještavanja i slično, rekla nam je.
Na pitanje kako smatra da se u budućnosti može unaprijediti procedura i kako se kao organizacija planiraju pripremiti za buduće natječaje odgovara:
- Procedura se može unaprijediti tako da se više vrši kontrola nad udrugama, da i JLS‑i koji financiraju udruge iste usmjeravaju na privlačenje sredstava iz drugih izvora, to mogu raditi i kroz tzv. „coworkinge“, dakle na razini lokalnih ili čak širih zajednica poticati partnerstva te na temelju toga dijeliti resurse – ljudske, ali i materijalne.
Mišljenja je da se previše javnog proračuna troši na pokrivanje troškova udruga, a da to nije na ljudski resurs pa udruga praktički ostvari 10.000 kuna a kroz najam i režijske troškove taj isti novac vraća gradu te onda ne ostane novaca za razvoj.
- Za bolju apsorpciju potrebno je pružiti kvalitetnim udrugama mogućnost institucionalizacije. Poticanje holističkog pristupa u radu i prijavi projekata, sufinanciranje edukacija za članove udruge koji će prijavljivati projekte kod ocjenjivanja svakako bi trebalo uzeti u obzir razvijenost, ali tako da se onda smanjuje ili povećava udio sufinanciranja, izjavila je dodavši kako se za buduće natječaje planiraju pripremati tako što će se više umrežavati i dijeliti resurse te disperzirati projekte u različite županije.
- Svakako paralelno radimo na tome da kroz OCD‑e lobiramo za kvalitetniju mogućnost ocjenjivanja jer smatramo da ovakav način nije primjeren, napomenula je.
I udruga ZUM u nekoliko se navrata prijavila na natječaje u okviru ESF‑a i jedan projekt trenutno provode.
- Natječaji su zahtjevni i doista je potrebno imati osposobljene osobe u udruzi za pripremu, a još važnije vođenje takvih projekata. Mislim da udruge za mlade uglavnom nisu spremne za taj korak i da na tome još treba raditi. Udruga ZUM je te kapacitete gradila godinama i doista je nekad izazov provesti projekt prema njihovim zahtjevima. Posebno stoga što provedbu projekta nadgleda više od jedne osobe od strane donatora (u našem slučaju tri do četiri osobe), rekla nam je Vlasta Vujačić iz ZUM‑a dodajući kako oni ipak ne koriste usluge konzultanta i za prijavu im nisu potrebne. No ističe kako manje udruge koje ne posjeduju kapacitete, ionako često ni nemaju sredstva za plaćanje vanjskih usluga.
Na pitanje smatra li potrebnim kriterij kojim se boduje razvijenost regije kaže kako smatra da je dobro imati u vidu nerazvijene regije u Hrvatskoj i potaknuti ih na prijavu ali naglašava da je osam bodova previše.
- Posljednja iskustva su nam pokazala da projekti moraju imati gotovo 100 posto bodova da bi projekti bili odobreni za financiranje, istaknula je.
Silvia Žufić Dujmović iz Centra za građanske inicijative Poreč kaže kako se za sada nemaju namjeru aplicirati na natječaje ESF‑a jer natječaji koji su otvoreni ili se ne odnose na njih, s obzirom na to da su organizacija civilnog društva ili im trenutno nisu u fokusu. Dodala je kako smatra da nedostaje natječaja koji se ozbiljnije bave socijalnim uključivanjem žena iz perspektive prepoznavanja problematike neravnopravnosti žena u svim sferama života a ne samo u ekonomskoj dimenziji.
I ona je komentirala bodovanje prema razvijenosti regija:
- To komentiramo kao afirmativnu akciju, a prije smo je zvali pozitivnom diskriminacijom. Dodala je da od kad se javljaju na EU natječaje, a tomu je već više od deset godina, postoje takvi kriteriji da slabije razvijene regije imaju prednost te da broj bodova varira.
- Na natječaje na koje smo se mi javljali većinom je to bilo pet bodova, ovo da je osam bodova mi je novo. Za nas to znači da se moramo truditi napisati jako dobar prijedlog projekta. Načelno nemamo ništa protiv, iako budemo malo tužni ako nam projekt ne prođe naravno. A i od vremena kada smo ušli u EU stvarno su fondovi puno izdašniji pa više njih ima prilike, izjavila je dodavši da je ono što njih brine vezano za ESF fondove to što su natječaji iz područja Dobrog upravljanja već više od dvije godine u najavama, stalno se odgađaju i sad već stječu dojam da se određeni natječaji zavlače namjerno.
Tekst Paola ALBERTINI
Fotografije Arhiva Kulturistre
