Nakladnički projekt Mitopeja u Gradskoj knjižnici Umag

15.11.2018.

U sklo­pu pro­gra­ma “Mjesec hrvat­ske knji­ge”, 8. stu­de­nog u Gradskoj knjiž­ni­ci Umag gos­to­vao je pre­vo­di­telj i nak­lad­nik Vladimir Cvetković Sever koji je pred­sta­vio prvih pet nas­lo­va nove nak­lad­nič­ke kuće Mitopeja, a s gos­tom je raz­go­va­rao rav­na­telj knjiž­ni­ce Neven Ušumović.

Nakladnički pro­jekt Mitopeja nas­tao je s ciljem otkri­va­nja mito­lo­ške bašti­ne svi­je­ta sma­tra­ju­ći mito­ve naj­toč­ni­jim dos­tup­nim svje­do­čans­tvi­ma kul­tu­re koja ih je pro­izve­la. Pisci i nji­ho­va dje­la koje je Cvetković Sever pre­veo i pred­sta­vio su Neil Richard Gaiman (“Nordijska mito­lo­gi­ja”), Katherine Arden (“Djevojka u tor­nju”, Medvjed i sla­vuj”), te bri­tan­ski pisac japan­skog podri­je­tla, dobit­nik Nobelove nagra­de za knji­žev­nost 2017 Kazuo Ishiguro (“Blijed pogled na bre­go­ve”, “Pokopani div”). Predstavljen je osob­ni pot­hvat jed­nog poje­din­ca, koji je nakon pro­pa­da­nja nak­lad­nič­ke kuće Algoritam u kojoj je bio zapos­len kao pre­vo­di­telj odlu­čio dati našem jezi­ku i čita­te­lji­ma ono naj­bo­lje što može ponu­di­ti, odnos­no dje­la koja naj­vi­še voli i to u jed­nom vrhun­skom uko­ri­če­nju. U ovim naj­go­rim tre­nu­ci­ma u povi­jes­ti nak­lad­niš­tva i izda­vaš­tva, kada se rijet­ki usu­đu­ju obja­vi­ti išta izvan sigur­nog okvi­ra u kojem je nekak­va pro­da­ja osi­gu­ra­na, ovaj je pre­vo­di­telj ulo­žio zara­du od svo­jih hono­ra­ra i sada putu­je da bi pro­mo­vi­rao svo­je prve pri­je­vo­de u sklo­pu svo­jeg samos­tal­nog pro­jek­ta. Vrijednost pred­stav­lje­nih knji­ga u sadr­ža­ju i u for­mi nadi­la­zi nji­ho­vu cije­nu, i to zato što je nak­lad­nik želio obo­ga­ti­ti naš jezik, te našu knji­žev­nost rado­vi­ma suvre­me­nih auto­ra koji su na vrhun­cu ili na počet­ku svo­jih stva­ra­lač­kih dana.

Neil Gaiman je nagra­đi­va­ni pisac fan­tas­ti­ke i znans­tve­ne fan­tas­ti­ke, rođen u Engleskoj, a živi u Americi, koji je svo­ju tema­ti­ku vezao uz legen­de o božans­tvi­ma nor­dij­skih naro­da, što mu je doni­je­lo veli­ku popu­lar­nost. Katherine Arden je mla­da ame­rič­ka spi­sa­te­lji­ca čiji je prvi rad toli­ko doj­mio nak­lad­ni­ka Severa da ga je pre­veo i obja­vio, a da ona pret­hod­no nije još bila objav­lji­va­na, te je bila pot­pu­no nepoz­na­ta čak u vlas­ti­toj zem­lji. Arden je napi­sa­la knji­gu koja pri­pa­da žan­ru fan­tas­tič­ne knji­žev­nos­ti, čija je rad­nja smje­šte­na u sred­njem vije­ku u Rusiji, u kon­tek­s­tu u kojem krš­ćans­tvo živi svoj suži­vot s pogans­tvom, a glav­ni lik je mla­da plem­ki­nja. Sever navo­di da auto­ri­ca lije­po piše, ima istan­ča­ni stil i jako dje­lu­je na čita­te­lja. Kazuo Ishiguro je pisac rođen u Japanu, toč­ni­je Nagasakiju, ali koji je mlad oti­šao živje­ti u Engesku, a dje­la ovog knji­žev­ni­ka su ekra­ni­zi­ra­na i vrlo cije­nje­na. Glavni liko­vi su čes­to pot­či­nje­ni i izo­li­ra­ni od šire oko­li­ne, nisu svjes­ni širi­ne svi­je­ta u kojem žive, a jedi­na veza s nji­ma je, čini se, čita­telj koji ih bes­po­moć­no pro­ma­tra na putu da ostva­re svo­ju sudbinu.

Veći dio svo­jeg pred­stav­lja­nja Vladimir Cvetković Sever posve­tio je opi­si­va­nju krat­ke povi­jes­ti pro­jek­ta Mitopeja i puta kojeg je pre­šao od tre­nut­ka pro­pas­ti izda­va­ča Algoritam mk u kojem je bio zapos­len, pre­ko upoz­na­va­nja dje­la ovo tro­je auto­ra, pa sve do oda­bi­ra uko­ri­če­nja. Uloga pre­vo­di­te­lja, pogo­to­vo kad je nje­gov rad kva­li­te­tan, osta­je nevid­lji­va, ali pre­vo­di­te­lji su zapra­vo vezi­vo tki­vo u ovom obli­ku umjet­nos­ti koji omo­gu­ća­va­ju pre­li­je­va­nje kul­tu­re iz jed­nog jezi­ka u dru­gi, obo­ga­ću­ju­ći ga. Vezano za nas­lov­ni­ce knji­ga, Sever isti­če da ništa na nji­ma ne suge­ri­ra situ­aci­je ni liko­ve u knji­zi, ali da ono­me tko čita one savr­še­no aso­ci­ra­ju na sadr­žaj. Za napo­me­nu­ti je i da sva­ka Mitopejina knji­ga ima FSC cer­ti­fi­kat, kojeg izda­je Forest Stewardship Council samo onim knji­ga­ma koje su u cije­los­ti izra­đe­ne iz papi­ra potek­log iz odr­ži­vo i odgo­vor­no uzga­ja­nih šuma. Vladimir Cvetković Sever pojas­nio je raz­lo­ge kako i zašto se, nakon što je u dva­de­set godi­na pre­veo sto i tri­de­set knji­ga, odlu­čio pokre­nu­ti ovaj pro­jekt te ulo­ži­ti sred­stva od kojih zara­đu­je za život pre­vo­de­ći Hollywoodske fil­mo­ve: “zato što mis­lim da ovaj jezik i ovaj narod to zaslužuju”.

Tekst i foto­gra­fi­je Marko ŠORGO