Otvoreni dani arhitekture u Istri 2018.
Ovogodišnje izdanje tradicionalne manifestacije Dani arhitekture u Istri posvećeno temi Dijalektičke bajke koju će istražiti kroz seriju izložbi i predavanja, otvoreno je u petak 23. studenog u u pulskom MMC‑u Luka Godišnjom izložbom članova Društva arhitekata Istre, a predstavljen je i zbornik godišnjih aktivnosti DAI-SAI.

- Ove godine Dani arhitekture u Istri odvijaju se pod temom Dijalektičke bajke, a što su to dijalektičke bajke i kako se one uprizoruju danas i sutra će nam predstaviti niz autora. S nama su danas arhitekt iz Zadra Krešimir Damjanović i Jere Kuzmanović iz Splita. Krešimir je autor izložbe „Iteracije +“, a Jere je sudjelovao u timu koji je ove godine za zagrebački Salon arhitekture koncipirao izložbu/esej „Putovanje kroz neopustošenu budućnost“ koja je ovdje prikazana na kartama pet gradova u Hrvatskoj. Osim ovih izložbi izložene su i aktivnosti DAI-SAI kao što su radionice Djeca i arhitektura i projekt Otvoreni grad Brede Bizjak sa Zelenim planom pulskog Mornaričkog parka u galeriji Anex, kazao je predsjenik DAI-SAI‑a Emil Jurcan na otvaranju Dana.

U sklopu Godišnje izložbe članova DAI-SAI izlagali su Breda Bizjak, Lidija Dragišić, Katja Florjanc, Emir Jelkić i Ajda Vogelnik Saje / Lina Stepančić, Iris Roce De Gan, Marko Hajdarović, Dean Peteh (Indigo arhitektonski studio d.o.o.) / Berislav Iskra / Valentina Kaić i Franko Kaić (Studio Kaić d.o.o.) / Marin Mišan / Danijela Perčić Tičić, Ivana Debeljuh i Marko Perčić (Triptih d.o.o.) / Leonid Zuban i Dino Krizmanić (Urbis d.o.o. za projektiranje / Goran Vareško / Emil Jurcan i Helena Sterpin (zadruga Praksa).

U opisu izložbe „Iteracije +“ Krešimir Damjanović navodi kako je „transponiranjem lika (kvadrat / krug / križ / sv. sebastijan) kao plošno prostornu formu, potom procesom iteracije, postupkom ponavljanja te promjenom mjerila, ostvaren sustav, konceptualni okvir koji prihvaća nepravilno, atipično i slučajno. Ukidanjem početne hijerarhije i sveprisutne narativnosti distorzijom forme, izviru apstraktne i nematerijalne osobine lika/ forme. Asocijacije vezane za samu formu uvjetuju vokabular i tehniku. Transparentost, translucentnost i neprozirnost; pregib tijela kao pregib ličnosti (sv. Sebastijan); primat psihološkog spram konkretnog prostora. Mjestimična fragmentacija to potvrđuje. Granica postaje žarište i suštinski smisao; fragmenti se razaraju, ali cjelina opstaje. Tekstura lika stalno oscilira; premješta se, pomiče, puca, lomi, presavija, izvire, skraćuje, produžava, spaja, razdvaja, razrjeđuje, progušćava, deformira, sječe, omotava, briše, prolijeva, nastaje i nestaje. Ovim postupkom odnos forme i praznine kao centra – periferije, rad je stavljen u novostvoreni ambivalentni prostor/vrijeme.“

Ana Džokić, Emil Jurcan, Jere Kuzmanić, Marc Neelen i suradnici ostvarili su izložbu „Putovanje kroz neopustošenu budućnost“. U opisu izložbe se navodi: „Početkom 2018. godine pet skupina arhitekata stasalih u vrijeme krize započelo je dijalog sa stanjem u kojem se nalaze njihovi gradovi – Split, Šibenik, Varaždin, Zadar i Karlovac – kako bi sagledali proteklo desetljeće kao kontekst vlastitog arhitektonskog djelovanja. Sredinom 2018. godine fragmenti ovih istraživanja prikupljeni su za stolom urednika 53. zagrebačkog salona koji su se upitali gdje bi stigli rekombinirajući ove fragmente u sastojke za budućnost neovisnu o ekonomskom rastu, rizičnim investicijama i ponavljanjima grešaka prethodnog desetljeća? Što se može dogoditi ako se arhitekti angažiraju u stvaranju vitalnih zajednica, reprodukciji prirodnog okoliša i novih ekonomskih modela zasnovanih na ovim principima? Mogu li budućnosti koje ćemo otkriti ako se uputimo u ovom pravcu izbjeći daljnje „pustošenje“?“

Nakon dana otvaranja slijedio je dvodnevni stručni skup posvećen temi Dana na kojem su sudjelovali Nika Bralić, Ivan Bulian, Krešimir Damjanović, Jere Kuzmanić, Jakov Matas i Mirna Udovčić, a novo izdanje biblikoteke Dobrolet „Ritam u arhitekturi / Stil i epoha“ Moiseja Ginzburga predstavio je urednik Luka Skansi.
Tekst i fotografije Boris VINCEK