GLAZBENA RECENZIJA: SVEN VATH I ERASED TAPES

24.12.2018.

Blagdanske kompilacije za sretne praznike

• Zamolio me Boris napi­sa­ti jed­nu Christmas time recen­zi­ju, pa evo, u slu­ča­ju da za nado­la­ze­će fešte tre­ba­te dobar pri­god­nu mju­zu pre­po­ru­čio bih dvi­je kompilacije.

Prva je za kuć­nu par­ty zaba­vu, pri­pre­mu za izla­zak ili tome slično.

Ako doma pri­pre­ma­te zaba­vu, a ne želi­te riski­ra­ti sa lokal­nim DJ-evi­ma i kvar­tov­skim vikend hero­ji­ma, pre­po­ru­čio bih Svena Vätha i kom­pi­la­ci­ju „In the Mix: The Sound of the 19th Season“. Kao bis­te bili 100% sigur­nu da vam gos­ti neće bira­ti mju­zu, naj­bo­lje je da sve pres­ni­mi­te na kaze­tu i naba­vi­te kaze­to­fon. On ne čita USB stic­ko­ve, CD‑e, mobi­te­le i sl. Ne može­te pre­ska­ka­ti pje­sme. Ima još uvi­jek odli­čan zvuk, sko­ro kao vinil. Snimite si 2 – 3 DJ mik­sa od 90 minu­ta i to je to.

Krenimo s Papa Svenom.

Što reći više o nje­mu – legen­da koja je na sce­ni još od kra­ja 80-ih. Početkom 90-ih su u Hrvatskoj Mate Galić i on bili naj­ve­će zvi­jez­de under­gro­und tec­h­no par­tyja. (Mate je u među­vre­me­nu pos­tao teh­nič­ki direk­tor u tvrt­ki Native ins­tru­ment koja pro­izvo­di Traktor DJ software.)

Dakle, što reći više o nje­mu nego da je jedan od rijet­kih europ­skih DJ‑a kojeg može­mo sta­vi­ti rame uz rame s Laurent Garnierom. Pjesme na ovom mixu su onak­ve kak­ve smo od nje­ga i oče­ki­va­li, ništa spek­ta­ku­lar­no, ali vrhun­ska glaz­ba za dobar noć­ni pro­vod. Kako bi rekao moj frend Čuba kad bi bio zado­vo­ljan s DJ nas­tu­pi­ma na par­tyji­ma: “Marino, sva­ku stvar koju je DJ pus­tio zuča­la je tako jebe­no dobro, kao da si cije­lu večer samu nju čekao”… Kada DJ ima takav nos za pje­sme, ne tre­ba mik­sa­ti s četi­ri gra­mo­fo­na, koris­ti­ti raz­no­raz­ne sam­ple­re, loopo­ve i koje­kak­ve buda­la­šti­ne. Ne tre­ba pra­ti­ti tren­do­ve, modu, hypo­ve, što je in i što je out. Takav je Papa Sven, pušta stva­ri goto­vo od počet­ka do kra­ja, mik­se­vi su dobri, ali je zato oda­bir pje­sa­ma vrhun­ski. Toliko je valj­da vre­me­na pro­veo u klu­bo­vi­ma da toč­no zna na što lju­di ple­šu i zbog čega neke stva­ri šlja­ka­ju na den­ce­flo­oru a neke ne. Takav je i ovaj miks. Radi se cro­sso­ve­ru house, tec­h­no i tran­cea, sve zači­nje­no s acid pri­zvu­kom. Ipak je to klup­ska muzi­ka. Ima par neo­bič­nih stva­ri, tek toli­ko da popra­vi umjet­nič­ki dojam. Ipak, ne mogu se ne sje­ti­ti aneg­do­te kad su eki­pa iz Valkana beac­ha na nje­gov zah­tjev mora­li po Hrvatskoj tra­ži­ti za mali avi­on bez pro­pe­le­ra za naj­am (jer ipak je on Jet Set glo­bal­ne DJ sce­ne) da ode po nje­ga na Ibizu i vra­ti ga slje­de­ći dan kao uvjet da dođe svi­ra­ti na festivalu.

Mislim da je još uvi­jek rezi­dent Dj na špa­njol­skom oto­ku, poz­na­tom po vrhun­skim tec­h­no house klu­bo­vi­ma i engle­skim par­ti­ja­ne­ri­ma. Pa evo, ovo je 19. sezo­na kako je još uvi­jek rezi­dent DJ na Ibizi i tom pri­li­kom je obja­vio ovaj CD.

Druga pre­po­ru­ka je za situ­aci­ju kada vam tre­ba glaz­be u poza­di­ni jer vam noni­ći, fren­do­vi ili susje­di dola­ze na ručak. Odnosno, čak i ako želi­te malo chil­la­ti doma, pre­po­ru­čio bih kom­pi­la­ci­ju „1 + 1 = X“.

Ovdje se radi o nešto ozbilj­ni­joj vrsti elek­tron­ske glaz­be. Posljednjih je godi­na sve živ­lja glaz­be­na sce­na koja kom­bi­ni­ra suvre­me­nu kla­sič­nu i eks­pe­ri­men­tal­nu glaz­bu s elek­tro­ni­kom, a jako to dobro rade u izda­vač­koj kući Erased Tapes.

Proslavu jubi­lar­ne dese­te obljet­ni­ce obi­lje­ži­li su s vrlo poseb­nim izda­njem, „1 + 1 = X“, koja pred­stav­lja skup eks­klu­ziv­ne glaz­be sva­kog umjet­ni­ka na eti­ke­ti, kao što su Nils Frahm, Kiasmos i A Winged Victory. Za ovaj pro­jekt umjet­ni­ci su bora­vi­li u Vox-Tonu u Berlinu i kroz među­sob­nu surad­nju stvo­ri­li 20 pje­sa­ma kako bi obi­lje­ži­li deset­go­diš­nju povi­jest eti­ke­te. Trostruko LP, izda­nje kuri­rao je Robert Raths„ koji kaže: “Bilo je važ­no stvo­ri­ti nešto zajed­nič­ko što pred­stav­lja odraz našeg vre­me­na, uhva­ti­ti nešto vri­jed­no pomo­ću tra­di­ci­onal­nih teh­ni­ka sni­ma­nja, eks­pe­ri­men­ti­ra­ti i reagi­ra­ti jed­ni na dru­ge u stvar­nom vre­me­nu, dije­le­ći isti pros­tor”, kaže Raths.

Većina pje­sa­ma na ovom albu­mu nas­ta­lo je iz surad­nje više izvo­đa­ča, duet Nilsa Frahma s Arthurom Jeffes od Penguin Cafe, Kiasmosa s Høgnijem i sl. Jedan od upe­čat­lji­vi­jih auto­ra je Peter Broderick koji koris­ti čitav big band i zbor na kojem su se svi pri­sut­ni, uklju­ču­ju­ći i osob­lje stu­di­ja, pozva­li da isko­ris­ti­te bilo koji ins­tru­ment i pri­dru­že se jam sessi­onu. Album je dizaj­ni­ran u surad­nji s Torstenom Posseltom, a popra­ćen je knji­gom foto­gra­fi­ja koja doku­men­ti­ra pro­ces sni­ma­nja. Ograničen je na 1.000 pri­mje­ra­ka širom svi­je­ta. Svaka pje­sma ima jedins­tve­nu pri­ču i pris­tup te je zanim­lji­va na svoj način. U niti jed­nom tre­nut­ku kom­pi­la­ci­ja ne zapa­da u zam­ku banal­nos­ti s jed­ne stra­ne ili pak bes­po­treb­nih eks­pe­ri­me­na­ta i noise stran­pu­ti­ca s dru­ge stra­ne. Remekdjelo suvre­me­ne glazbe.

DJ Marino