Održan okrugli stol na temu „Izazovi nezavisne kulture u Istri“ u Rojcu
Istarska kulturna agencija i Savez udruga Rojca organizirali su okrugli stol na temu „Izazovi nezavisne kulture u Istri“ u okviru programa Otvorene platforme Rojc, a uz podršku Zaklade kultura nova koji je bio održan u srijedu, 19. prosinca u Dnevnom boravku Društvenog centra Rojc. Cilj okruglog stola bio je okupiti kulturne djelatnike Istre i donositelje/provoditelje javnih politika u kulturi Grada Pule i Istarske županije s osvrtom na provedbu Kulturnih strategija Grada Pule i Istarske županije. Glavni govornici bili su županijski i pulski pročelnici za kulturu Vladimir Torbica i Jasmina Nina Kamber, a u ime IKA‑e govorila je Aleksandra Vinkerlić. Moderatorica je bila Irena Boljunčić iz SUR‑a.
- Na isteku je četvrte godina provedbe navedenih kulturnih strategija te je želja na ovom okruglom stolu, zajedno s donosiocima i provoditeljima strategije i kulturnim djelatnicima Istre i Pule porazgovarati o dosadašnjoj implementaciji same strategije, njenih ciljeva i učinaka na sam razvoj sektora“, kazala je Boljunčić u početnom govoru. Pročelnici su se u startu složili da za nezavisnu kulturu izdvajaju više proračunskih sredstava nego za institucije u kulturi.
- Mislim da je učinjen jedan dobar korak u suradnji između županijskih institucija i udruga. Koliko znam tko god se javio Pomorskom i povijesnom muzeju Istre, IKA‑i, Muzeju suvremene umjetnosti u Istri ili Etnografskom muzeju Istre u Pazinu nije bio odbijen. Mi kao odjel smo potpisali mnoštvo partnerstva s udrugama, a poslije je ovisilo o tome koji su EU projekti prošli – zadnji primjer je Kultura u centru gdje smo u partnerstvu s četiri udruge, a prva koja mi pada na pamet je Mediteranski kiparski simpozij. Stoga mislim da je odnos institucionalne i vaninstitucionalne kulture bolji nego što je bio na početku kada smo donosili strategiju. Imamo i određeni pomak u slučaju infrastrukture koju je moguće koristiti kroz udruge – imamo Kuću fresaka u Draguću, Hižu od besid u Pazinu i Mediteranski plesni centar u Svetvinčentu, radimo na kući kaštela i na još jednom centru u Pazinu. U nekim smo segmentima tako išli barem dva koraka naprijed dok u drugima nismo išli dalje. Ono što mogu najaviti, vjerojatno za 2020., nakon što provjerimo financijske i zakonske mogućnosti, je uvođenje trogodišnjeg financiranja što nije isto što i institucionalno financiranje tako da valja razlikovati ta dva pojma, kazao je Torbica.
- Što se pulske strategije tiče, za razliku od one županijske, nismo pristupili megalomanski da ne stanemo na listi želja koje nećemo moći realizirati tako da u njoj nema spomena o novoj infrastrukturi, novim zgradama ili ustanovama. Koncentrirali smo se na ono što imamo i da s time napravimo najbolje što možemo u narednom periodu. Strategija je donijela neke nove iskorake – u odnosu na stanje prije strategije neke stvari su se znatno poboljšale. Fokus nam je bio na tome da stabiliziramo nezavisnu scenu i mislim da smo na dobrom putu da ih stavimo u podjednak položaj s institucijama. O tome govori i izdvajanje sredstava u proračunu tako u 2019. za ustanove u kulturi izdvojit će se oko 12 milijuna kuna, dok za nezavisni sektor ukupno 24 milijuna kuna. Uveli smo institucionalne potpore i trogodišnje financiranje. Nama je otežavajuća okolnost konstantno mijenjanje propisa, odnosno njihovo ne mijenjanje. Konkretno mislim na Zakon o financiranju javnih potreba u kulturi kojeg na lokalnom nivou nismo u stanju mijenjati već ga se moramo pridržavati bez obzira na njegove negativne posljedice. Nakon donošenja vama svima poznate Uredbe koja sve unaprijed definira suzio nam se prostor za kreativnost i nove iskorake. Uredba je dodatno destabilizirala položaj nezavisnog sektora. Ovih dana s ustanovama i samostalnim umjetnicima već potpisujemo ugovore za 2019. i 1. siječnja kreću isplate dok udruge poziv moraju tek čekati, a on će biti raspisan kroz tjedan dana što znači da će rezultati biti poznati tek u travnju. Puno projekata i aktivnosti je već ugašeno „zahvaljujući“ tome i puno započetih intersektorskih suradnja je ugašeno jer nitko nikoga ne može toliko čekati. Predviđanja su da će biti još gore, a mi smo učinili sve što smo mogli i skupa s vama pisali i apelirali, međutim promjena po tom pitanju neće biti, kazala je Kamber.
Boljunčić je zatim upitala na kojem je stupnju razrada službenih protokola suradnje s ustanovama i institucijama. Torbica je kazao da se po tom pitanju na županijskoj razini nije radilo, dok je Kamber kazala da je po pitanju ustanova u kulturi i suradnji s vaninstitucionalnom scenom novina već tri godine što kroz proračun izdvajaju sredstva za tzv. logističku podršku.
- Poziv za institucionalnu podršku otvoren je kroz cijelu godinu i kad god postoji potreba za opremu, ljude ili prostore koje mogu dati na raspolaganje naše ustanove to udruge mogu zatražiti putem odjela za kulturu ispunjavanjem jednostavnog obrasca i ta usluga bit će im besplatno pružena. Znam da postoji prostora za unapređivanje te suradnje te na tome sada konkretno i radimo. Ljudi nisu zainteresirani za suradnju ako nisu u pitanju neka značajna sredstava poput onih iz EU fondova, no čak se i tada te suradnje dosta teško ostvaruju, kazala je Kamber.
Krstina Nefat iz HUIU‑a je kazala da je njihova udruga intenzivno radila na umrežavanju sa srednjim školama koje su otvorene za suradnju jer im fali programa neformalnog obrazovanja te da žele tu suradnju ojačati i tijekom sljedeće godine. Tema kojom bi se željeli baviti putem aplikacije na ESF je izrada instrumenta rane detekcije nadarenih. Marino Jurcan je ispred Mi plus platforme govorio o radu na monitoringu strategije gdje su detektirali da je razvoj publike nešto što je vrlo bitno i nešto što udruge same ne mogu pokriti. Što se tiče suradnje s ustanovama smatra da bi se ona poboljšala kroz višegodišnje potpore jer ustanove imaju svoje godišnje programe, a dok udruge apliciraju za vlastite programe to je već travanj ili svibanj pa je tada kasno dogovarat suradnju. Jurcan nadalje smatra da nedostaje programske suradnje među udrugama na razini Istre. Aleksandra Vinkerlić je potom govorila o ulozi IKA‑e u implementaciji strategije.
- U vrijeme kada je sastavljana Istarska kulturna strategija koja je trenutno na snazi IKA nije postojala te nije sudjelovala u njenoj izradi. Tri prioritetne djelatnosti IKA‑e zacrtane IKS-om su izdavaštvo, nezavisna kulturna scena i film. Te tri djelatnosti IKA je u ove četiri godine krenula razvijati. Osnovali smo dva odjela unutar IKA‑e – jedan koji se tiče filma i jedan koji se tiče nezavisne kulturne scene. U samom početku izrađeno je istraživanje, odnosno procjena potrebe kapaciteta organizacija civilnog društva u kulturi kao temelj za aktivnosti IKA‑e – edukacija, informiranje i savjetovanje. Putem svojih komunikacijskih kanala i društvenih mreža IKA provodi aktivnosti informiranja, a edukacije su bile usklađene s potrebama udruga s kojima IKA redovno i direktno komunicira i propituje koje su njihove potrebe. IKA surađuje s udrugama kako bi jačala vlastite kapacitete, ali i pomogla udrugama sudjelovanjem u partnerskim mrežama. IKA ima jednu zaposlenu osobu, dva odjela i tri djelatnosti koje bi trebala razvijati. To u ovom trenutku i dugoročno neće biti održivo tako da puno napora ulažemo u to da se IKA ojača financijski i ljudski kako bi mogla provesti u djelo ono što je strategijom i zacrtano, kazala je Vinkerlić.
Torbica je napomenuo da su svi županijski odjeli morali smanjiti proračun za 10 do 20% zbog događanja u Uljaniku i novog poreza tako da trenutno odjel za kulturu nije u mogućnosti raditi na financijskom jačanju IKA‑e. Dugoročno ne vjeruje da će biti takva situacija te namjera jačana IKA‑e ostaje i to barem s još jednom osobom koja će se baviti filmskom komisijom, no o tome će odlučivati ravnateljica. Izvan toga ono što mogu učiniti je kroz godine u godinu pojačati financiranje IKA‑e za njene djelatnosti. Boljunčić je potom upitala kako se koriste odgovori udruga na pitanje o razvoju publike u izvještajima koje predaju gradu i županiji.
- Kulturna vijeća iščitavaju izvješća udruga i to je osnova za daljnje financiranje, a jednako tako i odjel za kulturu prati ono što se dešava. Pomak je učinjen, a ponajviše u suradnji sa svim dječjim vrtićima, školama i fakultetima. U proračunu se izdvaja preko milijun kuna za takve projekte i programe i namjeravamo to još dodatno pojačati u sljedećem periodu. Izrodilo se jako puno kreativnih projekata i programa koji prvenstveno rade na edukaciji školske djece u produbljivanju shvaćanja i poimanja kulture, stvaranja navike odlaska na kulturna događanja itd., kazala je Kamber. Ona je dodala da Grad Pula po prvi put premašio 8% proračuna u izdvajanjima za kulturu što je u odnosu na prošlu godinu povećanje za 9 milijuna kuna. Ide se u smjeru velikih investicija koje premašuju 300 milijuna kuna i koje će biti realizirane u naredne tri do četiri godine. Radi se prvenstveno o obnovi i opremi Dječjeg kreativnog centra, zgrade INK‑a, AMI‑a i Malog rimskog kazališta, prostora ozad Arene, unutar Arene i zgrade Kaštela.
Prisutni su potom govorili o samom segmentu razvoja publike i na koji način pojedine udruge i ustanove rade na tome. Zaključeno je da se radi o dugoročnom poslu koji pokazuje znakove razvoja, a ima i puno primjera dobre prakse. Sljedeća tema bila je vezana za planove i ulaganja u prostore. Boljunčić je potom upitala Marina Jurcana iz Miplus platforme, kao jedine takve koja zagovara promišljanje i stvaranje centra za nove umjetničke prakse, kako napreduju radovi u tom pogledu.
- To dosta dugo traje jer ulaganje u produkcijske uvjete je skup set aktivnosti. U Puli možda već postoje neki uvjeti rada u određenim prostorima, mada kada radimo na međunarodnim suradnjama ljudi imaju osjećaj da tu ništa ne postoji, ali se nekako snađemo surađujući s drugima i umrežavanjem. Mi smo htjeli izgraditi jedan takav centar jer je na temelju istraživanja kojeg smo radili o potrebi za prostorom koji će pružiti te produkcijske uvjete već 2015. ispalo da je on potreban. Planirali smo ga izmještenog iz Pule, a trenutno su se intenzivirali pregovori s jednom općinom između Rovinja i Pule. Mislim da bi u izgledno vrijeme moglo biti nešto od toga jer imamo podršku i grada i županije, a sada nam je dosta pomogao i ESF fond jer je omogućena podrška u smislu jačanja kapaciteta i osmišljavanja cijelog tog prostora, a zaklada Kultura nova je financirala taj dio istraživanja i dio zagovaračkih aktivnosti, kazao je Jurcan.
Boljunčić je potom upitala koliko je organizacija uključeno u tu platformu te na koji način planiraju i da li uopće planiraju širenje platforme odnosno osoba koje bi se diljem Istre mogle uključiti u razvoj programa.
- Iz tehničkog aspekta zagovaračke je aktivnosti lakše raditi u nekom manjem sastavu, a u smislu daljnje suradnje radi se o otvorenoj mreži. Malo nam je teže naći neke partnere u sjevernoj Istri, no to je izazov jer bi trebali pronaći udruge koje su malo drugačije od nas kako bi radili na različitosti. Ako radimo produkcijski centar samo za nas tri onda možemo biti i u Rojcu. Stvari se pomiču i mislim da je dosta bitna suradnja jer mi mnogo stvari naučimo od drugih poput SUR‑a i drugih mreža i manjak strukture i opreme rješavamo umrežavanjem. To dugoročno nije održivo pogotovo ne u nekim međunarodnim projektima pa se nadamo da ćemo uspjeti doći do nekog rješenja, zaključio je Jurcan.
Marko Bolković je opisao kako je taj centar zamišljen s tehničke strane.
- Svi znamo da imamo potrebe koje kreću od samog prostora kao što su radionice ili makerspaceovi sve do same tehnike. Razgovarali smo sa svima što šire da dobijemo sliku kakve su potrebe. Naravno tu govorimo o različitim smjerovima umjetnosti i različitim potrebama. Jedno vrijeme kada ovaj centar profunkcionira trebat će se dobro organizirati da se ne bi preklapali termini posuđivanja opreme, kazao je Bolković.
Kamber je kazala da se na razini grada ulagalo u prostore, opremljene su neke dvorane, kupljena je neka oprema te instrumenti za glazbenu školu. Ustanove u kulturi čiji je osnivač grad postale su pristupačne osobama s invaliditetom. U 2018. i početkom 2019. u Rojc će biti uloženo 4,35 milijuna kuna prvenstveno za sanaciju krova. Kada ta faza završi grad će i dalje osiguravati ta sredstva, ali će tada moći kupovati potrebnu opremu jer veliki dio sredstava koja su dodijeljena udrugama potroši upravo za njen najam. Nakon kupovine opreme sredstva bi se mogla usmjeriti u razvoj programa. Plan je da se o toj opremi brine JU Pula Film Festival.
- Što se tiče županije vjerujem da je svima prisutnima jasno da smo fokusiran na ono što se događa većinom van Pule jer grad dobrim djelom brine o onome što se događa ovdje. Ono što većina vas možda ne zna jest da županija nema vlasništva. Sve naša ustanove, gdje god se one nalazile su u najmu tako da smo u jednom specifičnom položaju, no sve te prostore opremamo u skladu s našim mogućnostima, kazao je Torbica.
Jurcan je dodao da će u sklopu programa Kultura u centru mapirati prazne prostore u četiri istarska grada pa će ti podaci biti dostupni bilo kome tko te prostore želi koristiti u svojim programima. On je istaknuo da se u Istri trenutno provodi četiri ESF projekta te da će svaki od njih imati svoju konferenciju te smatra da bi bilo dobro da se na njima predstavnici udruga grada i županije nastave družiti, surađivati, komunicirati i izmjenjivati informacije. Nefat iz HUIU najavila je i da će njihova udruga provoditi istraživanje i konferencije na temu prisutstva umjetničkih djela u javnim prostorima poput hotela te je pozvala prisutne da se priključe toj akciji.
Za kraj je pročelnica Kamber najavila veliki projekt na području bivše Mehanike o kojem će više biti govora sredinom siječnja 2019. godine.
- Kroz brownfield investiciju ITU mehanizma idemo u izgradnju prostora na području bivše Mehanike. Imat ćemo određeni hardver, a trebat će nam vaš softver kao budući korisnici tog prostora. Sredinom siječnja krećemo s grupnim i individualnim sastancima te se nadam da ćemo početkom 2020. godine imati prostor od 2.82o kvadratnih metara na dvije etaže, kompletno opremljen u vrijednosti od 70 milijuna kuna i koji će biti svima vama na raspolaganju. Moramo se strogo držati nekih predispozicija koje su nam nametnute počevši od samog imena koji će glasiti: Edukacijski centar za cijeloživotno učenje i poduzetništvo u kulturi. Prostor će imati dvije multimedijalne dvorane – manju i veću, coworking prostor, učionice, ugostiteljski dio i logistički dio. Broj zaposlenih bit će minimalno pet i funkcionirat će na principu javne ustanove, kazala je Kamber.
Tekst i fotografije Boris VINCEK
