Noć muzeja 2019. u Poreču i Bujama
Inicijativa Hrvatskog muzejskog društva da svi muzeji u Hrvatskoj jednu noć u godini, uz slobodan ulaz, otvore
svoja vrata svim zainteresiranim građanima, postala je vrijedna i vrlo dobro posjećena javna manifestacija. Zavičajni muzej Poreštine i ove je godine pripremio bogat program u Noći muzeja, koja će se održati u petak, 1. veljače u Istarskoj sabornici od 18 do 23 sata.
Tema 14. Noći muzeja je “Muzeji – inovacije i digitalna budućnost”. Porečki muzej će zainteresiranoj publici predstaviti vlastita iskustva u primjeni digitalne tehnologije u radu svoje ustanove te svojim programima i novim idejama virtualno približiti muzejsku i vlastitu budućnost.
Porečka Noć muzeja započinje u 18 sati radionicom kreativnog recikliranja za djecu “Blago u srcu starog kompjutera” te večernjim obilaskom starogradske jezgre uz stručno vodstvo. Program se nastavlja u 19 sati prikazom palače Sinčić, sjedišta Muzeja, u virtualnoj stvarnosti. U 19.30 sati slijedi premijerno predstavljanje novog stalnog muzejskog postava u digitalnom obliku. U 20 sati na rasporedu je 3D prezentacija arheološkog lokaliteta Loron. Program se nastavlja u 20.30 predstavljanjem digitalizirane muzejske građe iz donacije Koritnik, odnosno u 21 sat predstavljanjem on-line kataloga “Dostupna prošlost”, prve muzejske virtualne zbirke. U 21.30 sati bit će dramska predstava “El sarto assassin” u izvedbi članova Društva prijatelja Giostre iz Poreča, a nakon toga slijedi druženje uz kuhano vino, čaj i kolače, sve do 23 sata. Ulaz je besplatan.
Noć muzeja u Bujama počinje također u 18 sati kada će učenici srednje talijanske škole „Leonardo da Vinci“ posjetitelje voditi u istraživanje skrivenih i nevidljivih mjesta u gradu pod vodstvom profesorice Marine Paoletić.
U 19.30 sati će se u Gradskoj galeriji Orsola otvoriti izložba „Digitron utopia“: “Iz današnje perspektive uništene industrije i proizvodnje, teško je zamisliti da je Hrvatska u jednom trenutku bila prva u Europi, i to u tehnološkoj inovaciji koja se rasprostranila nevjerojatnom brzinom. Dogodilo se to 1971. kada je tvrtka iz Buja izbacila prvi europski elektronički džepni kalkulator. Ime te tvrtke, Digitron, u bivšoj je Jugoslaviji postalo eponim za “džepna računala”. Radilo se o modelu DB 800, spretnom spoju dizajna i funkcionalnosti, spravici malenih dimenzija koja je mogla obavljati zahtjevne matematičke funkcije, a rezultate je u istoj sekundi izbacivala na LED zaslonu“, piše u opisu izložbe.
Program se nastavlja koncertom bubnjara i skladatelja Alexa Brajkovića. U svojem solo audio-vizualnom performansu Alex spaja zvukove glitchane elektronske glazbe s gotovo plesnim ritmovima, ambijentalnim teksturama i ponekim istarskim folk motivom. Uz pomoć svojih softvera i akustičnih bubnjeva opremljenih senzorima, Alex je u mogućnosti kontrolirati elektronski sloj glazbe i videa. Osim rada na svom solo projektu, surađuje i sa soul pjevačicom Devom Mahal u sklopu njenog EU benda, ko-kreira glazbu za film s izraelskim dizajnerom zvuka Tomerom Baruchem, član je amsterdamskih elektro-akustično-orijentiranih bendova Ochre River, AM.OK, SynthaClaus i DRT//PWR te surađuje s mnogobrojnim evropskim jazz glazbenicima. Svoju naobrazbu stekao je na post-diplomskom glazbenom studiju Live Electronicsa na konzervatoriju u Amsterdamu i diplomskom studiju Jazz Bubnjeva na konzervatoriju u Vicenzi.
Tema Noći muzeja 2019.: “Muzeji – inovacije i digitalna budućnost”
Hrvatski muzeji u svojoj svakodnevnoj praksi koriste suvremene tehnologije, što podrazumijeva inovativno i kreativno sagledavanje muzejskih mogućnosti i veću dostupnost muzejskih sadržaja novim segmentima muzejske publike, putem različitih digitalnih platformi, mobilnih aplikacija i alata te VR headseta.
Komuniciranje različitih sadržaja – od muzejskih zbirki, stručnih, znanstvenih i drugih događaja, edukativnih i zabavnih sadržaja do mogućnosti virtualnih obilazaka muzejskih postava, povijesnih zdanja i zaštićenih baštinskih lokaliteta, primjene digitalnih tehnologija otvorile su neslućene mogućnosti inspiracije, interpretacije i prezentacije.
Digitalni prostori omogućavaju preglede, pretraživanje i sagledavanje nevjerojatnih količina različitih muzejskih sadržaja, njihovo privremeno „prostorno muzeologiziranje“ i dostupnost velikom broju korisnika.
Muzeji su postali atraktivni i „ … uzbudljivi prostori inovacije u kojima kustosi, muzeolozi, povjesničari umjetnosti i inovatori pronalaze nove načine kako izložiti muzejske predmete i personalizirati iskustvo posjetitelja …“
Publika danas traži doživljaj, koji se može prevesti kao istraživanje, prezentacija, edukacija, zabava i mogućnost da po vlastitom odabiru i način imanentan današnjoj i sutrašnjoj tehnološkoj razini, istinski dožive povijest, sadašnjost ili digitalnu budućnost…
Priredio B. V.












