U Rovinju održan 12. Weekend media festival

Weekend media festival – najznačajniji i najveći komunikacijski događaj regionalne industrije održao se po 12. put u Rovinju, od 19. do 22. rujna. Ovoga je puta bio inspiriran Woodstockom koji je 60-ih godina prošloga stoljeća puno utjecao na društvo. Premda ovakav festival naizgled nema veze s Woodstockom, poanta je u tome da se svijet brzo mijenja; tehnologija se razvija, mediji jedan drugome opasno konkuriraju i dolazi do prijetnje izumiranja onih tradicionalnih te radi održavanja na životu mnogi, nažalost, zalaze u sfere na granici trivijalnosti, nemorala, pa čak i kriminala. Stoga je potrebno dobro razmisliti kako da se svi postojeći mediji afirmiraju na pozitivan način, da postoji suradnja i međusobno poštovanje te produktivna komunikacija u njihovim krugovima, ali i s krajnjim korisnicima te samim akterima događanja o kojima se piše ili govori.

Tijekom tri dana Festivala posjetitelji su u pet dvorana sudjelovali na više od pedeset predavanja, panel-diskusija i radionica koje su održali predstavnici iz regije i svijeta, bilo da se radi o novinarima ili ostalim poznatim ličnostima iz filmskoga i glazbenog svijeta. Ukratko, raspravljalo se o aktualnim društvenim temama, uglavnom iz ekonomske perspektive, premda je bilo i puno doticaja sa sociopsihološkim i kulturnim aspektom u užem smislu. Događaj je posjetilo više od pet tisuća sudionika.

Jedna od važnih tema o kojoj se raspravljalo bila je sudbina televizijskog programa i tiska te njihova odnosa prema društvenim mrežama. Naime, mnogi su već prije petnaestak godina, kad je došlo do procvata interneta, prognozirali nestanak tradicionalnih medija. Oni su se ipak održali, no proces promjene nije prošao bezbolno te se i danas bore s mnogim preprekama i pritiscima. Osvrnut ćemo se na dijelove subotnjeg programa na kojima smo saznali ponešto o toj problematičnoj situaciji.

Najpotpuniju sliku o trenutnom stanju dobili smo zahvaljujući panel-diskusiji “Gube li mediji poziciju čuvara demokracije” u kojoj su sudjelovali Slobodan Georgijev sa srpskog BIRN-a, Tihomir Ladišić, direktor vijesti i programa na N1 i Dražen Klarić iz Večernjeg lista. Diskusiju je moderiralamreporterka s RTL-a Damira Gregoret. Najprije se krenulo od činjenice da dolazi do krize demokracije pa time i nepovjerenja u medije. Ljudi izbjegavaju vijesti ili ih konzumiraju drugačije nego pripadnici prethodnih generacija, no ipak više vjeruju klasičnim medijima nego društvenim mrežama iako je nelogično da prvenstveno čitaju tekstove na Facebooku ili Twitteru. Očito taj apsurd proizlazi iz nemara ili manjka koncentracije i vremena da se posvetimo praćenju ozbiljnijeg sadržaja.

No, postavlja se i pitanje kakva je kvaliteta tradicionalnih medija i upravljaju li oni slobodno svojim sadržajem. Tihomir Ladišić tvrdi da, nažalost, postoji premala distanca između politike i medija. Slobodan Georgijev ima još radikalniju tvrdnju da su mediji  u Srbiji samo PR Vlade, što potkopava njihovu nezavisnost. Ustvari, političari prešutno smatraju da im mediji nisu potrebni jer su oni sposobni izravno komunicirati s narodom.  Najbolji primjer komunikacije bez posrednika dao je Ivan Lovreček na predavanju “Car je gol: što (ne) gledamo na društvenim mrežama”. Predstavio je Tubular Labs koji se bavi analizom gledanosti i video sadržaja na Youtubeu, Facebooku, Instagramu i Twitteru. Spomenuo je Škorinu predsjedničku kampanju na Facebooku i zaključio da se on doista zna dobro reklamirati na društvenoj mreži, što mnogim drugim kandidatima ne polazi za rukom. Dakle, Škoro sam upravlja podacima o sebi, no to nije pozitivna činjenica. Naime, sudionici panel-diskusije o očuvanju demokracije smatraju da nije dobro kad političari plasiraju informacije, a nitko im pritom ne može postaviti pitanja. Njihov je cilj srušiti kredibilitet medija kako im ne bi predstavljali prepreku za uspjeh, tj. manipulaciju narodom bez mogućnosti kritičkoga osvrta. Poanta je u tome da su mediji postali jaka karika, kaže Dražen Klarić, i stoga političari smatraju da ih treba eliminirati.

Međutim, ne postoji objektivan razlog za rušenje kredibiliteta medija. Naravno, kako kažu govornici, oni ponekad griješe, ponajviše zbog brzine prikupljanja informacija i želje da budu prvi u plasiranju neke vijesti u odnosu na konkurenciju. No bilo bi poželjno te pogreške svesti na minimum i nastojati naglasiti pozitivnu stranu medija, a to je sposobnost propitivanja ljudi i događaja. Problem je i u vrsti sadržaja koji se nudi, ali ni u tom slučaju situacija nije toliko crna, kaže Klarić. Naizgled televizijski program i tisak podilaze publici u temama, stilu i pristupu, no i dalje, bar suptilno teže tome da budu inovativni. Dakako, smatra da je ovo tvrdnja nad kojom svatko treba dodatno promisliti jer je pitanje je li mjera u kojoj se podilazi publici ipak prevelika. Predrasuda je i da su se interesi ljudi u zadnje vrijeme promijenili i da raste žudnja za žutim tiskom. Taj bijeg u trivijalnosti ljudima je oduvijek bio potreban, kažu sudionici rasprave, samo rijetko koji intelektualac to želi javno priznati.

Na još jednoj panel-diskusiji “Televizija-povratak otpisanih ili kako doživjeti stotu” detaljnije se govorilo o sadržaju koji publika najbolje prihvaća. Raspravi su prisustvovali Dražen Mavrić, predsjednik uprave Nove TV;  Pavel Vrabec, generalni direktor POP TV-a u Sloveniji i Željko Mitrović, vlasnik Pink International Companyja. Dražen Mavrić je zaključio da na televiziji najbolje funkcioniraju informativni program i reality emisije. Ustvari, realityji su zaslužni za pridobivanje tzv. internet populacije, mladih koji su imali tendenciju odreći se tradicionalnih medija. Stoga su po Mavrićevu sudu te emisije pozitivna pojava u društvu.

No, je li taj povratak dovoljan da realityje proglasimo korisnim, stvar je subjektivnog promišljanja. Ono što je zasigurno loše jest širenje dezinformacija i tzv. fake newsa.

Georgijev tvrdi da postoji sitna razlika između ta dva pojma. Fake news obuhvaća izmišljeni sadržaj koji se dijeli na društvenim mrežama, a dezinformacija se podrazumijeva plasiranje neistinitih tvrdnji u ozbiljnijim medijima, čiji cilj može biti promoviranje nečijeg političkog interesa. Primjer toga bila je tzv. vijest o novinarima koji su spriječili srpskoga predsjednika Vučića da otiđe na godišnji odmor koji je navodno bio planiran. Puno je sličnih slučajeva, a istina je uvijek samo jedna.

Možemo zaključiti da su mediji korisni i moraju opstati iako se trebaju razviti tako da što više predstavljaju prostor slobode i kritičkoga mišljenja umjesto da robuju politici. Jedan od problema je i taj što oni mnogo zarađuju od prodaje oglasnoga prostora, a ne od svojih sadržaja po sebi, no Mitrović smatra da je sve što pogoduje održanju medija pozitivno, pa i ta činjenica.  U svakom slučaju, zasad je opstanak doista najbitniji, a budućnost će pokazati je li moguće kvalitetom ostvariti i pravu svrhu medija.

Tekst Maja Gregorović

Fotografije Mirna Kazija i Maja Gregorović

Leave a Reply


2 + = 3

KULTURISTRA – Webpage of the Department of Culture of the Region of Istria


Kulturistra.hr is a website project that was startedby the Region of Istria and Metamedij Association with the goal to develop the cultural information services in the Region of Istria.
The project wants to offer information about recent events, as well as give access to different data bases, which will contain information about all the people involved in the Istrian cultural scene, cultural events, international contests, and potential international partners. This project aims to improve the communication on the vertical and horizontal level, which means between cultural institutions of the Region of Istria, between institutions and artists, and between the cultural institutions, artists, and the public.

CONTACT US

captcha

Copyright © kulturistra.hr 2019 | Impressum