Escape Room „Bijeg iz rudnika“ i Mobilna muzejska mašina u DKC‑u Lamparna

21.07.2020.

Labin Art Express XXI (L.A.E. XXI) u DKC‑u Lamparna otva­ra prvi labin­ski Escape Room na temu „Bijeg iz rud­ni­ka“ u petak, 24. srp­nja s počet­kom u 20 sati. Program se pro­vo­di u sklo­pu pro­jek­ta pre­ko­gra­nič­ne surad­nje INSPIRACIJA, kog sufi­nan­ci­ra Europska uni­ja iz Europskog fon­da za regi­onal­ni razvoj (EFRR), u okvi­ru pro­gra­ma Interreg V‑A Slovenija-Hrvatska 2014. – 2020. Trenutno na pet loka­ci­ja u Lamparni, a u dru­goj fazi, od 2021. godi­ne, na još 2 – 3 vanj­ske loka­ci­je oko „šoh­ta“, odi­gra­vat će se uzbud­lji­vo, indi­vi­du­al­no i/ili grup­no nad­me­ta­nje u brzi­ni izla­ska Heroja 21. sto­lje­ća iz mrač­nih dubi­na rud­ni­ka na svje­tlo dana.

„Kako bis­te doš­li do konač­nog rje­še­nja mora­te sav­la­da­ti pet logič­ki pove­za­nih zago­net­ki i zada­ta­ka, raz­bi­ja­ti kodo­ve i tra­ži­ti tra­go­ve. Escape Room nami­je­njen je svi­ma koji se žele dobro zaba­vi­ti, a pri­tom i tes­ti­ra­ti svo­je spo­sob­nos­ti poput logi­ke, opa­ža­nja, zaklju­či­va­nja… Igra je pri­la­go­đe­ne za sve uzras­te, no s obzi­rom da zah­tje­va odre­đe­nu razi­nu zna­nja i vje­šti­na, pre­po­ru­ču­je se za sta­ri­je od 14 godi­na“, navo­de organizatori.

„Bijeg iz rud­ni­ka“ bit će otvo­ren do 31. srp­nja, rad­nim dani­ma od 10 do 14 sati, a ulaz je besplatan.

„Mobilna muzej­ska maši­na“ (MMM) umjet­nič­ki pro­jekt Labin Art Expressa XXI bit će pred­stav­ljen u subo­tu 25. srp­nja u 20 sati. Projekt se tako­đer pro­vo­di u sklo­pu pro­jek­ta pre­ko­gra­nič­ne surad­nje INSPIRACIJA, a teme­lji se na digi­tal­noj bazi poda­ta­ka o rudar­stvu i indus­tri­ji Istre, kog L.A.E. XXI kon­ti­nu­ira­no gra­di i razvi­ja već više od 10 godi­na (www.vmrii.com). Radi se o pri­je­nos­noj stor­ry tel­ling maši­ni, koja putem zvu­ka, film­skih i video zapi­sa te foto­gra­fi­ja i tek­s­to­va pri­ča pri­ču o rudar­skom Labinu i Labinštini, nje­go­voj povi­jes­ti i sadaš­njos­ti, ali i buduć­nos­ti (pro­jekt Podzemni grad XXI). Dok su njen black box for­mat i mul­ti­me­di­jal­na for­ma (zvuk-sli­ka-riječ) više manje čvr­sto zada­ni, inte­rak­tiv­nost MMM omo­gu­ću­je da sadr­žaj, kog koris­nik maši­ne vidi i čuje, za sva­kog posje­ti­te­lja bude dru­ga­či­ji, jer se on stva­ra i pos­to­ji samo dok je koris­nik nala­zi unu­tar maši­ne te dok pomi­če svo­je tije­lo i ruke. Naime, ovaj svo­je­vr­stan „stroj“ za pri­po­vje­da­nje ne funk­ci­oni­ra bez fizič­ke pri­sut­nos­ti publi­ke (mak­si­mal­no dva posje­ti­te­lja, do 10 minu­ta), koja akti­vi­ra i uprav­lja „stro­jem“ pomo­ću vlas­ti­te kine­tič­ke ener­gi­je, tj. pomi­ca­njem tije­la i pokre­ti­ma ruku.

„Sredinom 20. sto­lje­ća, ide­ja kore­la­ci­je izme­đu umjet­nos­ti, zna­nos­ti i teh­no­lo­gi­je pos­ta­la je jedan od vode­ćih smje­ro­va u suvre­me­noj umjet­nos­ti, te je evo­lu­ira­la do toč­ke gdje je (naža­lost) nemo­gu­će više raz­li­ko­va­ti umjet­nič­ki sadržaj/poruku od forme/medija. Slijedeći McLuhanovu defi­ni­ci­ju medi­ja, koja iako zanim­lji­va, danas u 21. sto­lje­ću u naj­bo­ljem slu­ča­ju nije naj­bo­lja, mno­gi novo­me­dij­ski umjet­ni­ci, bom­bar­di­ra­ni novim teh­no­lo­gi­ja­ma i novim komu­ni­ka­cij­skim medi­ji­ma, nes­vjes­no su pre­tvo­ri­li medij u poru­ku, ili su pak utje­ca­li da publika/konzumenti pos­ta­nu više zain­te­re­si­ra­ni za mogućnosti/performanse medija/tehnologije nego za sadržaj/poruku, koja bi kroz medij tre­ba­la biti odas­la­na. Stoga je pro­jekt MMM dois­ta pot­pu­no inte­rak­ti­van kon­cept: ne radi se samo o PRITISNI GUMB-POVUCI POLUGU-DOBIJ REZULTAT kon­cep­tu, već sudi­onik tre­ba pomi­ca­ti svo­je tije­lo i ruke da kre­ira jedins­tve­nu vlas­ti­tu pri­ču, čime se u pot­pu­nos­ti one­mo­gu­ću­je pasiv­nost, koja danas čes­to karak­te­ri­zi­ra kon­zu­ma­ci­ju ‘inte­rak­tiv­nih’ novo­me­dij­skih rado­va. Jedna od glav­nih pre­mi­sa ovog pro­jek­ta jest da je osob­ni dopri­nos sva­kog posjetitelja/sudionika od naj­ve­čeg zna­ča­ja za pos­to­ja­nje i tra­ja­nje MMM kao umjet­nič­kog rada. Naime, MMM ne pos­to­ji bez fizič­ke pri­sut­nos­ti koris­ni­ka, jer je za nje­nu akti­va­ci­ju i funk­ci­oni­ra­nje potreb­na nje­go­va kine­tič­ka ener­gi­ja“, piše u opi­su kon­cep­ta kojeg pot­pi­su­je Labin Art Express XXI dok izved­bu pot­pi­su­ju Sandro Đukić i CCN-ima­ges d.o.o.

Priredio B. V.