Započela Međunarodna arhitektonska radionica Bale Valle Architectural Workshop (BVAW) – Future centers

13.09.2020.

Međunarodna arhi­tek­ton­ska radi­oni­ca Bale Valle Architectural Workshop (BVAW) – Future cen­ters koja se odr­ža­va se u Balama od 12. do 19. ruj­na zapo­če­la je s radom, a u popod­nev­nim sati­ma služ­be­no je pred­stav­lje­na u pros­to­ru sta­rog kina u Balama te putem Zoom kon­fe­ren­ci­je. Radionica u orga­ni­za­ci­ji Društva arhi­te­ka­ta Istre DAI-SAI i udru­ge Metamedij dio je Mi plus pro­jek­ta (www.miplus.hr) koji se bavi razvo­jem pro­gra­ma neza­vis­ne kul­tu­re i novo­me­dij­ske umjet­nos­ti s ciljem stva­ra­nja uvje­ta za osni­va­nje kul­tur­nog cen­tra za pro­duk­ci­ju i neza­vis­nu kul­tu­ru u Istri.

Prisutnima su se obra­ti­li Marino Jurcan, pred­sjed­nik udru­ge Metamedij, Jasmina Bašić iz Društva arhi­te­ka­ta Istre kao orga­ni­za­to­ri­ca, Sandi Drandić ispred opći­ne Bale te pred­sjed­ni­ca DAI-SAI Breda Bizjak. Jurcan je na počet­ku zahva­lio svim pri­sut­ni­ma, od polaz­ni­ka do men­to­ra na dol­sku i sudje­lo­va­nju na radi­oni­ci. Sandi Drandić je tako­đer poz­dra­vio okup­lje­ne polaz­ni­ke i zaže­lio im dobar rad. On je napo­me­nuo da se nada da će rado­vi biti dobri kako bi ih Općina Bale mogla uze­ti u obzir u dalj­njem radu na razvo­ju cen­tra te da se radu­je nji­ho­voj konač­noj prezentaciji.

 Jasmina Bašić je pri­sut­ni­ma pred­sta­vi­la istra­ži­va­nje “Kreativne fabri­ke – mapi­ra­nje jav­nih pros­to­ra u Istarskoj župa­ni­ji” pro­ve­de­no u sklo­pu pro­jek­ta u kojem je ana­li­zi­ra­no četi­ri poten­ci­jal­nih loka­ci­ja za taj cen­tar u Istri– u Balama, Pazinu, Bujama i Buzetu. Ona je pred­sta­vi­le pred­nos­ti i mane tih pros­to­ra te je nave­la da se pros­tor sta­rog kina u Balama poka­zao kao naj­bo­lji ne samo zbog nje­go­vih arhi­tek­ton­skih karak­te­ris­ti­ka već i zbog kva­li­tet­ne komu­ni­ka­ci­je s opći­nom i nji­hov pro­pul­zi­van i pozi­ti­van pris­tup ovom projektu.

Jurcan je potom pred­sta­vio udru­gu Metamedij i Mi+platformu. Metamedij dje­lu­je u DC‑u Rojc, a glav­ni pro­jek­ti udru­ge su Festival Media Mediterranea, MMLab, por­tal Kulturistra i Mi+ plat­for­ma. Sama činje­ni­ca da udru­ga radi na razvo­ju Rojca kao druš­tve­nog cen­tra te na nje­go­vom pla­nu uprav­lja­nja glav­no je pola­zi­šte za razvoj cen­tra u Balama. Udruga je čla­ni­ca raz­nih mre­ža poput Clubturea te plat­for­me Mi+ čija je i osni­va­či­ca. Radi se o ini­ci­ja­ti­vi koja pos­to­ji već šest godi­na i koja poku­ša­va utje­ca­ti na sta­tus neza­vis­ne kul­tu­re te zago­va­ra razvoj pro­duk­cij­skog cen­tra za suvre­me­nu umjet­nos­ti i nove medi­je koji je nave­den kao potre­ba u Istarskoj kul­tur­noj strategiji.

Jurcan je govo­rio i o zad­njem sas­tan­ku s pred­stav­ni­ci­ma opći­ne veza­nom za taj pros­tor te o kon­kre­ti­za­ci­ji potre­ba čla­ni­ca plat­for­me i nje­nih koris­ni­ka. Zaključak je bio da se tre­ba radi­ti na mul­ti­funk­ci­onal­nom pros­to­ru u kojem bi bila mogu­ća pro­duk­ci­ja većih rado­va i nji­ho­va pre­zen­ta­ci­ja. Prostor bi u svom većem dje­lu tre­bao biti otvo­ren i za dru­ge potre­be (poput izved­be­ne umjet­nos­ti i dru­ge aktiv­nos­ti lokal­ne zajed­ni­ce). U pros­to­ru bi se tre­bao nala­zi­ti i manji audio i video stu­dio (zvuč­no izo­li­ran i oprem­ljen) te ured i manji pros­tor nami­je­njen za pro­duk­cij­ske potre­be polaz­ni­ka rezi­den­ci­jal­nih pro­gra­ma. On je zaklju­čio da se nada kako će cen­tar biti među­na­rod­no pre­poz­nat­ljiv te da će uspje­ti spo­ji­ti zna­nost, umjet­nost i nove tehnologije.

Breda Bizjak je svi­ma zaže­lje­la uspje­šan rad te je govo­ri­la o moguć­nost da se rado­vi –rezul­ta­ti ove radi­oni­ce pred­sta­ve i na godiš­njoj izlož­bi arhi­tet­kat a koja će biti odr­ža­na kra­jem godi­ne u nji­ho­vim novim prostorima.

U sklo­pu radi­oni­ca u nedje­lju, 13. ruj­na s počet­kom u 18 sati bit će odr­ža­no prvo jav­no pre­da­va­nje u kojem će sudje­lo­va­ti men­to­ri radi­oni­ce Matej Blenkuš i Antun Sevšek. Predavanje je mogu­će pra­ti­ti i onli­ne putem Zooma na slje­de­ćoj poveznici:

https://us02web.zoom.us/j/89959175321?pwd=R1ZMbU9XVWpnTnJBWkwxdjhQVHcwZz09

Nakon pre­da­va­nja men­to­ra na pro­gra­mu su i gos­tu­ju­ći pre­da­va­či koji će odr­ža­ti jav­no pre­da­va­nje u kinu u Balama: Nataša Nefat (pone­dje­ljak, 14. ruj­na), pre­zen­ta­ci­ja Visualia Festivala (uto­rak, 15. ruj­na), Darko Pekica iz Šikuti Machine (sri­je­da, 16. ruj­na), Dragana Sapanjoš (čet­vr­tak, 17. ruj­na) te Dean Skira (petak, 18. ruj­na). Sva pre­da­va­nja poči­nju u 18 sati, a povez­ni­ce za Zoom meeting moći ćete pro­na­ći na Facebook stra­ni­ca­ma Mi+ plat­for­me i udru­ge Metamedij. Završna pre­zen­ta­ci­ja rado­va na pro­gra­mu je u subo­tu, 19. ruj­na tako­đer u 18 sati.

Radionica u orga­ni­za­ci­ji Društva arhi­te­ka­ta Istre DAI-SAI i udru­ge Metamedij dio je Mi plus pro­jek­ta (www.miplus.hr) koji se bavi razvo­jem pro­gra­ma neza­vis­ne kul­tu­re i novo­me­dij­ske umjet­nos­ti s ciljem stva­ra­nja uvje­ta za osni­va­nje kul­tur­nog cen­tra za pro­duk­ci­ju i neza­vis­nu kul­tu­ru u Istri. Upravo je ide­ja osni­va­nja ovak­vog cen­tra tema radi­oni­ce na kojoj će se izra­đi­va­ti i pred­la­ga­ti idej­na rje­še­nja pre­na­mje­ne, odnos­no smje­šta­ja pro­duk­cij­skog, pre­zen­ta­cij­skog i edu­ka­cij­skog cen­tra u pros­tor biv­še kino dvo­ra­ne u Balama. U rje­ša­va­nju ovih zada­nih suprot­nos­ti, odnos­no smje­šta­jem urba­nog, glo­bal­nog i suvre­me­nog pro­gra­ma u rural­ni, lokal­ni i povi­jes­ni kon­tekst, leži poten­ci­jal za razvoj jedins­tve­nog kul­tur­nog pro­izvo­da u Hrvatskoj i Europi – među­na­rod­nog refe­rent­nog cen­tra za istra­ži­va­nje, razvoj i pri­mje­nu suvre­me­ne umjet­nos­ti i novih tehnologija.

Matej Blenkuš je dekan i izvan­red­ni pro­fe­sor na Fakultetu za arhi­tek­tu­ru ljub­ljan­skog uni­ver­zi­te­ta, a isto­vre­me­no vodi arhi­tek­ton­ski stu­dio Abiro u Ljubljani. Član je Društva arhi­te­ka­ta Ljubljane i Komore za arhi­tek­tu­ru i pros­tor Slovenije. Diplomirao je i dok­to­ri­rao na Fakultetu za arhi­tek­tu­ru ljub­ljan­skog uni­ver­zi­te­ta, a magis­tri­rao na Helsinki Technical University, Aaalto Univerziteta. Za magis­tar­ski rad dobio je 1999. nagra­du. Sudjelovao je na broj­nim naci­onal­nim arhi­tek­ton­skim natje­ča­ji­ma na koji­ma je s koauto­ri­ma pri­mio više nagra­da i priz­na­nja: Plečnikovu (2016) i Fabianijevu nagra­du za urba­nis­tič­ne dose­ge (2017) za Nordijski cen­ter Planica, Plečnikovo priz­na­nje za Mestno knjiž­ni­co Grosuplje (2007) te stu­dent­sku Plečnikovu (1996) i Župančičevu nagra­du gra­da Ljubljane za više­na­mjen­sku zgra­du Šmartinka (2002). Za opse­žan arhi­tek­ton­ski opus je s prof. Milošem Florijančičem 2015. dobio naj­vi­šu nagra­du stru­ke Platinasti svin­č­nik, a s osta­lim dje­li­ma bio je neko­li­ko puta u naci­onal­nom izbo­ru za europ­sku nagra­du Mies van der Rohe.

Antun Sevšek je samos­tal­ni arhi­tekt i istra­ži­vač. Diplomirao je na Arhitektonskom fakul­te­tu u Zagrebu, a od 2006. radi u arhi­tek­ton­skim ure­di­ma Studio UP i hpnj+ iz Zagreba. Sudjelovao je samos­tal­no i u timo­vi­ma na arhi­tek­ton­skim natječajima i osvo­jio šest nagra­da, od kojih dvi­je prve: za Park pomi­re­nja u Vukovaru i za Vizualni iden­ti­tet i novo rje­še­nje pos­ta­va muze­ja Lipa pam­ti – Lipa, obje 2013. godi­ne. Bio je dio kus­to­skog tima zavr­š­ne izlož­be među­na­rod­nog pro­jek­ta Nedovršene Modernizacije iz 2012., dok je 2013. s Damirom Gamulinom i Marojem Mrduljašem radio na obli­ko­va­nju sadr­ža­ja, pos­ta­vu izlož­be i ure­đi­va­nju knji­ge Prostori su-dje­lo­va­nja o 20 godi­na pros­tor­nog pla­ni­ra­nja Zadarske župa­ni­je za što je 2016. dobio nagra­du Neven Šegvić. Član je nev­la­di­ne orga­ni­za­ci­je za istra­ži­va­nja, edu­ka­ci­ju i akti­vi­zam na polju arhi­tek­tu­re i urba­niz­ma Platforma 9,81; i akti­van u zagre­bač­koj udru­zi Pravo na grad, odnos­no u save­zu udru­ga Operacija grad gdje se bavi praćenjem i ana­li­zom pros­tor­no-plan­skih doku­me­na­ta na grad­skoj i naci­onal­noj razi­ni, poli­ti­ka­ma uprav­lja­nja gra­dom i razvo­jem ino­va­tiv­nih ins­ti­tu­ci­onal­nih modela.

Izvor