Recenzija – Yangsze Choo: „Noćni tigar“ (Znanje, 2020.)
Povijest i mitologija, misterij i praznovjerje, stvarnost i mit
• Roman „Noćni tigar“ malezijske spisateljice Yangsze Choo uzbudljivo je i napeto štivo o odrastanju dvoje protagonista, dječaka i djevojke, čije se sudbine kroz fabularni tijek sve više isprepliću i postaju neraskidivo povezane u pokušajima svakog od njih da riješi dramatičnu situaciju u kojoj su se zatekli i nađe svoje mjesto u svijetu, unatoč nepovoljnim životnim okolnostima i nesklonosti okoline.
Prostorno-vremenski okvir radnje je Malezija, odnosno britanska kolonija Malaja tridesetih godina dvadesetog stoljeća, mjesto egzotike, tradicije, lokalnih vjerovanja, ali i zakona, običaja i mode koje donose europski kolonijalni gospodari. Nositelji dviju paralelnih fabularnih linija su djevojka Ji Lin koja pripovijeda u prvom licu i dječak Ren čija je sudbina ispripovijedana u trećem, iz perspektive pripovjedačice.
Osamnaestogodišnja Ji Lin ambiciozna je i darovita djevojka, no prilike za obrazovanje su joj uskraćene. Danju radi kao krojačka naučnica, a dodatno zarađuje u plesnoj dvorani kako bi otplatila kockarske dugove svoje lakomislene majke prije no što za njih sazna okrutni očuh. Doba je to tanga, fokstrota i nijemog filma. Vlasnica plesne dvorane vještim frizerskim zahvatom i adekvatnom odjećom pretvara Ji Lin u azijsku kopiju Louise Brooks, zvijezde nijemih filmova. Šarmantna djevojka na meti je brojnih udvarača i plesnih partnera, a kada se igrom slučaja dokopa mumificiranog ljudskog prsta, jezive amajlije jednog od njih, započinje njezina opasna pustolovina kroz svijet tajni i praznovjerja, ali i kriminala, odnosno trgovine mumificiranim organima koja cvjeta upravo zahvaljujući praznovjerju. Na tom putu odano je prati očuhov sin Shin i među njima se razbuktava zabranjena ljubav koju oboje sve teže kontroliraju.
Jedanaestogodišnji sluga Ren također ima svoju tajnu. Mora ispuniti posljednju želju svog pokojnog gospodara doktora MacFarlanea, u roku od 49 dana pronaći njegov davno amputirani prst i položiti ga u grob kako doktorova duša ne bi lutala svijetom u obličju drugog čovjeka ili još gore krvoločne životinje. S tim tajnim zadatkom dolazi u kuću svog novog gospodara, također liječnika, Williama Actona. Propisani rok za polaganje prsta u grob neumitno protječe, Ren ne napreduje bogznakako u svojoj potrazi, a niz neobjašnjivih smrti pogađa grad, šire se praznovjerne glasine o ljudima koji se pretvaraju u tigrove, a potraga za prstom sve čvršće isprepliće sudbine Rena i Ji Lin. Kako se radnja romana razvija njihovi životni putevi sve se češće presijecaju kako na javi, tako i u snovima pa tako roman uz detektivski zaplet i intrigantu ljubavnu priču dobiva i oniričku, fantastičnu dimenziju protkanu azijskim legendama i običajima.
Značaj tigra u azijskoj tradiciji i kulturi
U romanu „Noćni tigar“ isprepliću se povijest i mitologija, misterij i praznovjerje, stvarnost i mit. U popratnim bilješkama romanu autorica napominje značaj tigra u azijskoj tradiciji i kulturi. Tigrovi tradicionalno izazivaju duboko poštovanje u cijeloj Aziji, a vjerovanje da se duša pretka može reinkarnirati kao tigar rašireno je osobito na Javi, Baliju, Sumatri i Maleziji. Tigrovi duhovi pojavljuju se u mnogim oblicima, neki čuvaju hramove i sveta mjesta, a vjeruje se da postoje i tajna naselja u džunglama nastanjena ljudima tigrovima. Takve zvijeri koje imaju ljudsku kožu nazivaju se tigrodlacima i mogu se usporediti s europskim vukodlacima, budući da i jedni i drugi utjelovljuju napetost između ljudske i zvjerske prirode unutar samoga čovjeka, a isto tako i zabranjene, skrivene ili potisnute čovjekove žudnje projicirane u krvoločnu zvijer.
I doista svi likovi imaju neku tajnu ili nedopuštenu strast: Ji Lin i Shin nastoje potisnuti incestuoznu ljubav, koja i nije incest u pravom smislu jer nisu u krvnom srodstvu, ali u običajnom jest jer su njezina majka i njegov otac supružnici pa su proveli dio djetinjstva i rane mladosti pod istim krovom odgajani kao sestra i brat, štoviše kao blizanci jer rođeni su istog datuma. Život dječaka Rena još je tajnovitiji. Ren je siroče i mora se mukotrpno probijati kroz život brinući sam o sebi. Kako bi uopće stupio u bilo kakvu službu, poslodavcima laže da mu je trinaest, a ne jedanaest godina, za što europski gospodari baš i nemaju izoštreno oko kad su u pitanju azijske djeca, niti smatraju da je ikakva eksploatacija iste problem. Iako je Ren zbog svoje inteligencije i vještine, a još više zbog obazrivosti i čestite naravi voljen i poštovan od obojice gospodara, i jedan i drugi mu nastoje pružiti priliku za bolji život i ne ostaviti ga bez krova nad glavom u slučaju svoje smrti.
Osim nejasna porijekla, prikrivanja prave dobi i potrage za prstom pokojnog doktora MacFerlanea Renova velika tajna je i komunikacija s pokojnim bratom blizancem Yiom. Ona se na javi odvija rijetko, jedino u situacijama koje Renu stvaraju veliku nervnu napetost, ali česta je u njegovim snovima. Fantazmagorični prizori rijeke s potonulim ljudskim i životinjskim leševima i sablasne željezničke postaje s jednosmjernom prugom okvir su njihovih očajničkih susreta i pokušaja komunikacije u kojima Yi nastoji Rena navesti na rješenje problema i dati mu odgovore za kojima traga ili ga skrenuti sa sve pogibeljnijeg puta. Tajna kirurga Williama Actona strast je prema mladim Azijatkinjama, prema kojima ne želi nikakve obaveze i čiju zaljubljenost shvaća olako. Sve one gube živote pod nejasnim okolnostima na jeziv i tragičan način, što daje prostora za praznovjerna nagađanja o tigrodlaku, ali i za ozbiljne sumnje policijskih inspektora. Tu je i zagonetna Lydia, bogataška kći, djevojka koja se približava godinama u kojima je udaja sve teži zadatak, a koju prati priča o zarukama razvrgnutim u Engleskoj i jedva zataškanom skandalu. Lydia je bacila oko na nezainteresiranog Williama, a kontrolu njegova života i odnosa sa ženama provodi pod plaštem prividnog truda oko emancipacije i prosvjetljivanja lokalnih djevojaka.
Konfucijansko učenje o pet vrlina
Osim isprepletenim sudbinama, petero glavnih junaka povezano je i konfucijanskim učenjem o pet vrlina, naime svatko od njih dobio je ime po jednoj. Ji je podrijetlom Kineskinja i na mandarinskom njezino ime glasi Zhi što znači mudrost, koju djevojka, unatoč mladosti i povremenoj brzopletosti utjelovljuje. Ime njezina polubrata Shina, na mandarinskom je Xin i znači vjernost, što isprava ne izgleda tako, ali Shin kroz dramatični rasplet dokazuje svoju odanost Ji Lin. Tragični mali Yi, Renov mrtvi brat blizanac na osnovu imena trebao bi utjelovljivati pravednost, ali on je s one strane i pravednost koju utjelovljuje nekog je višeg reda i ne sasvim jasna živima. Ren znači čovječnost, najvažniju vrlinu bez koje su ostale nezamislive, i doista Ren je najhumanija osoba u cijelom romanu i jedno od najkompleksnijih pitanja jest zašto se sudbina ili slučaj tako okrutno poigrao s njim da postane nehotični ubojica dajući svom gospodaru smrtonosni otrov u uvjerenju da mu daje spasonosni lijek. No tko je peta vrlina Li? William ili Lydia? I u jednom i u drugom europskom imenu sadržan je slog koji se tako izgovara, a znači red. Yi uvjerava Rena kako u cilju rješenja svojih životnih zagonetki, od kojih je potraga za prstom tek jedna, mora naći ostalih troje, ali ga i upozorava da jedno od njih ne utjelovljuje vrlinu na pravi način. I doista može li Europljanin, kao eksploatator za koga je Malezija tek jedna kolonija, egzotična i nejasna u svojoj multietničnosti i kompleksnosti običaja, vjerovanja i tradicije, utjeloviti red koji bi bio povoljan za njezine žitelje?
Osim simbolike tigra, kineske simbolike brojeva i simbolike konfucijanskih vrlina otjelovljenih u protagonistima, čak i kad ovi odstupaju od njih, autorica u svoje djelo unosi i simboliku blizanaca. Ji Lin i Shin, nisu biološki brati i sestra, ali rođeni su istog datuma i već prilikom vjenčanja njezine majke s njegovim ocem osjećaju nejasnu mješavinu odbojnosti i naklonosti koja će postepeno prerasti u nedopuštenu ljubav, Yi i Ren su blizanci, ali razdvojeni su smrću u kojoj Yi ostaje vječno u dobi u kojoj je preminuo, dok Ren odrasta i tako se sve više udaljava od mrtvog brata. William i Lydia nisu ni u kakvom srodstvu, ali za ostale protagoniste predstavljaju par 
tipičnog europskog muškarca i žene. Blizanci su u svim kulturama simbol dvojnosti i istovjetnosti, oni su složeno i udvostručeno biće u kojem se nedostatnosti dopunjuju, a suprotnosti prevladavaju.
Vještim razvijanjem paralelnih radnji koje se mjestimično isprepliću i spajaju, autorica nas u neizvjesnosti i napetosti drži do samog kraja romana. Na kraju se neočekivano razrješava i misterij ukradenog prsta i smrti žena oko doktora Actona. Ji Lin i Ren dobivaju svoje životne prilike i pred njima su mogućnosti velikih promjena, no hoće li ih i kako iskoristiti ostaje otvoreno što daje dodatnu draž romanu.
Yangsze Choo malezijska je spisateljica kineskog podrijetla, diplomirala je na Harvardu i radila je kao poslovna savjetnica dok nije napisala svoj književni prvijenac „Ghost Bride“ prema kojem je Netflix snimio istoimenu seriju. Roman „Noćni tigar“ drugi je njezin roman, u nas je izašao ove godine u izdanju Znanja, a s engleskog ga je prevela Karmela Cindrić. Yangze Choo živi u Kaliforniji, a zbog osebujnog stila pisanja u kojem se isprepliću mitsko i povijesno, fantastično i realno, nerijetko je uspoređuju s Isabel Allende.
Tekst Dušanka BABIĆ
