Održana scenaristička radionica rovinjskog ogranka Matice hrvatske
U organizaciji rovinjskog ogranka Matice hrvatske, od 15. studenog 2020. do početka siječnja 2021.godine, održana je radionica pisanja filmskih scenarija pod mentorstvom mladih filmaša, redateljice Mirne Zgrabljić i scenarista Verdrana Husremovića. Ukupno polaznika različitih profila i godišta je sudjelovalo na ovom kratkom tečaju koji se održavao u sklopu projekta osnivanja centra za filmske produkcije u gradu Rovinju, a bio je fokusiran na stjecanja osnovnih znanja i vještina scenaristike za snimanje kratkih igranih filmova.
Kako je naglasila Zgrabljić na uvodnom predavanju, nastanak igranog filma se dijeli na pretprodukciju, produkciju i postprodukciju, a filmski scenarij je osnovni tekst na kojem se temelji njegova cijela koncepcija. Najvažnija osoba u stvaranju filmova je uvijek redatelj, a scenarist koji može biti u nekim slučajevima i sam redatelj, može i ne mora sudjelovati u daljnjim fazama rada. Radionica se odvijala preko video veze na način da je svaki sudionik krenuo samostalno u odabir teme, te osmišljavanje i pisanje scenarija, a zadaća mentora je bila svojevrsno usmjeravanje i ispravljanje, te usput otkrivanje tajni ovog, kako je pojasnila Zgrabljić, zanata. Ovo je inače treća po redu radionica ove vrste, s tim da se po prvi put mogao javiti bilo tko, dok su u početku sudjelovali isključivo srednjoškolski učenici.
Set na kojem se snima film ima, kako je otkrio Husremović, atmosferu bauštele, a nastavimo li s tom građevinskom analogijom pri opisivanju kinematografije, uloga scenariste bi odgovarala arhitektu, dok je redatelj voditelj gradnje. Kako većina sudionika nije imala nikakvog znanja iz kinematografije, dio uvodnog predavanja se doticao i ostalih poslova i zadaća vezanih uz filmsku produkciju, kao primjerice način financiranja u Hrvatskoj i u svijetu, uz naglasak na klasike europskog kratkog filma.
Filmski scenarij je tekst u kojem su označeni i poredani elementi kao što su radnja, tekst i didaskalije, te, ono što je vrlo važno, razbrojani redosljed scena koje čine film, da bi se olakšao posao snimanja. Razlika scenarija i drugih pisanih formi je i u grafičkom izgledu teksta, zbog praktičnih razloga, naglašava Zgrabljić. Svatko tko ga tokom snimanja provjerava, mora lako doći do podatka koji mu treba, zaključuje mentorica.
Kratki film koji traje obično do pola sata je inače manje naglašen rod u ovoj umjetnosti u odnosu na cjelovečernji, ali je itekako zanimljiv za početnike, kao prva faza u razvoju kadrova, te idealna forma igranog filma osobama kojima je previše zahtjevno odricanje vremena i pažnje za takozvani feature film, odnosno cjelovečernji film.
Jedan od sudionika, Žarko Jovanović je istaknuo: “Pohađanje radionice za mene je bilo baš fino iskustvo, jer sam po prvi puta imao prilike čuti nešto o filmu od ljudi iz struke. Posebice u uvodnom dijelu gdje su nam raščlanjivali tko što radi na setu i generalno u procesu nastajanja filma. Osjećam da su mi približili taj proces, ogolili tu magiju, i sada mi djeluje još intrigantnije. Jer kako smo rekli puno toga se treba poklopiti da bi se u film utkala duša. Na tome sam zahvalan. Što se naše kreativnosti tiče, uspjeli su kanalizirati proces pisanja scenarija očišćen od puno logičnih pitanja koja ipak ne trebaju brinuti i kočiti scenariste, zato i je bitna ta spoznaja da nije sve na njemu. I još jednom se želim zahvaliti na izučenim stvarima (formatiranje, celtex), jer tko zna možda se jednog dana na pučini odvažim razraditi neke teme koje mene osobno zanimaju i pretočiti to na papir.”
Tekst i fotografije Marko ŠORGO
