Otvorena izložba “Novigrad ispod površine” u muzeju Lapidarium

13.04.2021.

Izložba “Novigrad ispod povr­ši­ne: arhe­olo­ška pri­ča o počet­ci­ma gra­da” otvo­re­na je u petak, 2. trav­nja u Muzeju Lapidarium u Novigradu. Na izlož­bi su pred­stav­lje­ni rezul­ta­ti zaštit­nih arhe­olo­ških istra­ži­va­nja pro­ve­de­nih 2018. godi­ne, pored hote­la Cittar u Novigradu, pri­li­kom kojih su pro­na­đe­ni ostat­ci obram­be­nih zidi­na, rano­sred­njo­vje­kov­ni gro­bo­vi i broj­ni dru­gi arhe­olo­ški nala­zi. Kustosica ove izlož­be mla­da je arhe­olo­gi­nja Anika Mijanović, a uz zabi­lje­ške, foto­gra­fi­je, izlo­ške u vitri­na­ma i video, pred­stav­lje­na je i vizu­ali­za­ci­ja 3D mode­la lokaliteta.

Na dvo­je­zič­nim pano­ima (na hrvat­skom i tali­jan­skom), kroz krat­ke pri­če, foto­gra­fi­je i inter­pre­ta­ci­je moglo se tako doz­na­ti više o pro­na­đe­nim ostat­ci­ma grad­skih zidi­na, amfo­ra­ma, kera­mič­kom i stak­le­nom posu­đu, metal­nim pro­na­las­ci­ma, bron­ča­nim pred­me­ti­ma (kop­če, fibu­le, igle za šiva­nje, nauš­ni­ce), te košta­nim češljevima.

Kao zanim­lji­vost, u jed­nom dije­lu muze­ja naprav­lje­na je “arhe­olo­ška soba” nami­je­nje­na poseb­no svi­ma oni­ma koji nisu iz arhe­olo­ške stru­ke, kako bi doz­na­li više o tome koli­ko jed­no arhe­olo­ško istra­ži­va­nje gene­ri­ra nala­za, i na koji način se oni pohra­nju­ju i obra­đu­ju. Tu se nala­ze broj­ne kuti­je s pro­na­đe­nim mate­ri­ja­li­ma, arhe­olo­ški pri­bor, tipi­zi­ra­ni obras­ci za unos poda­ta­ka pri­li­kom obra­de pro­na­la­za­ka i slično.

Ravnateljica muze­ja dr. sc. Jerica Ziherl istak­la je da ova arhe­olo­ška istra­ži­va­nja na mate­ri­jal­ni način pot­vr­đu­ju odre­đe­ne povi­jes­ne činje­ni­ce, a za dvi­je godi­ne sli­je­di kopa­nje i istra­ži­va­nja ispod trga koja će opo­vrg­nut ili pot­vr­dit pret­pos­tav­ke da je Novigrad bio sred­njo­vje­kov­ni gra­dić koji se razvio iz rim­skog kas­tru­ma (civil­nog nase­lja s moguć­noš­ću obrane).

Kustosica je istak­la: “Sudjelovala sam u ovom zaštit­nom arhe­olo­škom istra­ži­va­nju, a vodi­telj istra­ži­va­nja je bio arhe­olog Vjekoslav Iličić. Ovo istra­ži­va­nje odnos­no nje­go­vi rezul­ta­ti zna­čaj­ni su jer do sada otkri­će zidi­na nig­dje nije bilo zabi­lje­že­no, što je važ­no za razu­mi­je­va­nje počet­ka razvo­ja gra­da. Pronašli smo i rano­sred­njo­vje­kov­ne grob­ni­ce s boga­tim nala­zi­ma unu­tar njih kao što su bron­ča­ne pojas­ne kop­če, bron­ča­ne nauš­ni­ce buzet­skog tipa i dru­go, a sve dati­ra od sre­di­ne sed­mog sto­lje­ća do počet­ka osmog sto­lje­ća. Taj se pros­tor kas­ni­je koris­tio i kao grob­lje, te smo tu naš­li poje­di­nač­ne i dje­čje gro­bo­ve s počet­ka sred­njeg vije­ka, ali i masov­nu grob­ni­cu koja se smjes­ti­la u pro­la­zu izme­đu zido­va. Kada govo­ri­mo o sed­mom sto­lje­ću, pokoj­ni­ci su se poka­pa­li izvan gra­da, na teme­lju rim­ske tra­di­ci­je, a kas­ni­je tije­kom sred­njeg vije­ka ta se tra­di­ci­ja više ne poštu­je toli­ko tako da se uko­pi vrše i unu­tar gra­da. Većina nala­za pro­na­đe­na je u gro­bo­vi­ma uz pokoj­ni­ke kao nji­ho­vi osob­ni predmeti.

Zanimljiva je pri­ča oko tih češ­lje­va, jer se u grob­ni­ca­ma dimen­zi­ja 60×40 cm zna­lo naći mnoš­tvo češ­lje­va, ali unu­tra je bilo poko­pa­nih barem sedam­na­est tije­la, jer se dugo vre­me­na koris­ti­la ta, vrlo vje­ro­jat­no, obi­telj­ska grob­ni­ca. Imali su navi­ku da ih poka­pa­ju zajed­no s češ­lje­vi­ma, jer se pret­pos­tav­lja da je to bio neki odraz nji­ho­vog sva­kod­nev­nog živo­ta. Koštani češ­lje­vi koris­ti­li su se za raš­češ­lja­va­nje kose i bra­de, pa i u pri­pre­mi pokoj­ni­ka za uko­pe. Češljevi su uglav­nom izra­đe­ni na isti prin­cip, no ima ih raz­nih dimen­zi­ja, sa širim i užim zup­ci­ma, neki su ukra­še­ni, a neki ne. Na gro­bo­vi­ma nisu pro­na­đe­ni nat­pi­si, jer potje­ču iz raz­dob­lja kada nisu baš puno pisa­li, a nije se radi­lo ni o toli­ko zna­čaj­nim pri­pad­ni­ci­ma zajed­ni­ce da bi osta­li poseb­no zabi­lje­že­ni, jer da je tako, bili bi poje­di­nač­no poka­pa­ni. Nakit iz tog raz­dob­lja je više-manje isti svug­dje, ima­li su lokal­ne radi­oni­ce gdje su pro­izvo­di­li masov­no nakit i noš­nje. Trenutno piše­mo znans­tve­ni čla­nak o samom istra­ži­va­nju, a kas­ni­je će iza­ći i kata­log izlož­be”, pojas­ni­la je kus­to­si­ca Anika Mijanović.

Pronalasci su za sada pohra­nje­ni u pros­to­ri­ma Muzeja gra­da Umaga, ali radi­mo na tome da se taj mate­ri­jal pre­se­li u Novigrad, a namje­ra je rav­na­te­lji­ce Ziherl te da pro­na­las­ci budu traj­no izlo­že­ni i vid­lji­vi u muze­ju. Izložba je ostva­re­na sred­stvi­ma Grada Novigrada, a može se raz­gle­da­ti do 9. svibnja.

Tekst i foto­gra­fi­je Lidija KUHAR