Izložba “Corpus Humanum – od akta do portreta, od portreta do akta” u MMC galeriji u Umagu
U MMC galeriji Grada Umaga, u utorak 4. svibnja, otvorena je selektirana, tematska skupna izložba “Corpus Humanum – od akta do portreta, od portreta do akta” na kojoj je predstavljeno odabranih 27 umjetnika, sudionika selektiranog tematskog projekta HDLU‑a Istre. Izložbu su otvorili savjetnica za kulturna događanja umaške ustanove Festum Sanja Benčić te Milan Marin, kustos i predsjednik HDLU‑a Istre, koji su zajedno zaslužni i za njen postav.
U stručnom osvrtu na radove i njihove autore kustos Milan Marin je kazao da je ljudsko tijelo nezaobilazna tema u likovnoj umjetnosti, koja je na akademijama temelj u obrazovanju budućih umjetnika likovne orijentacije. “Kroz povijest umjetnosti tema ljudske figure predstavljala je vječitu inspiraciju i izazov za sve generacije likovnih umjetnika. Tematski projekt “Corpus humanum” apostrofira upravo ovu temeljnu kategoriju iz područja likovne prakse s ciljem da autori ovoj tradicionalnoj temi priđu na suvremeni način, u potpunoj slobodi, kako izborom medija i tehnike tako i osobnog stila, izraza i metafore. Različitost je svakako jedan od razloga što čini ovaj postav zanimljivim. Dvadeset sedam osobnosti, nudi nam na ogled 27 radova, a svaki predstavlja svijet za sebe, satkan od osobnih percepcija, intuicije, iskustva, znanja i naravni zanatske izvrsnosti.” ističe Marin.
Brončana figura “Femine” Gail Morris je stilizirani ženski torzo koji je u originalu bio izveden u kamenu, te iako malih dimenzija, ova skulptura djeluje monumentalno. “Tri nonice” Jadranke Ostić su male ženske figure izrađene u terakoti s dodatkom metalnih dijelova. Svedene na jednostavne forme, figure djeluju kompaktno i čine harmoniju čistih oblika. Sadrene figure jajastih formi autora Stjepana Jerkovića, sa središnjim prorezima ispunjenim metalnom strugotinom simboliziraju istospolni par. Skulptura, kao i njen naslov, “On i On” upućuje na probleme netolerancije različitosti u socijalnim zajednicama. Portret bezimenog, naslova “Skull man” Igora Gustinija, je ljudska glava izrađena od kaširanog papira u prirodnoj veličini. Portret je nepersonaliziran i lišen svih karakternih determinacija. Predstavlja tipsku formu glave, a šarenilo raznobojnog papira naglašava odmak od realne pojavnosti.
Kaširani papir koristi Mirjana Matić, a njena figura žene u prirodnoj veličini, isto tako lišena sve prepoznatljivosti sa stvarnom osobnom, dominira svojim jakim koloritom i monumentalnošću u uskom prostoru galerije. Neuobičajena poza potiče na brojne asocijacije i pobuđuje radoznalost publike. Autoportret Slavice Marin je kompozicija nađenih predmeta, igra materijala i oblika čija neobičnost intrigira i iritira. Instalacija Barbare Cetina predstavlja prste, izrađene pomoću starih radničkih rukavica. Roberta Weissman Nagy autorica je reljefa “Dance of the dead” inspiriranog freskom Vincenta iz Kastva “Ples mrtvaca” koja se nalazi u crkvi u Beramu. Glazirana keramika i male figure ljudskih tijela koje se prepliću tvore dinamičan rad koji impresionira harmonijom i koloritom. Rad Gorane Težak je štafelajna slika izrađena u kombiniranoj tehnici s uljanim bojama na platnu i predstavlja “Portret nepoznate žene”, dok Heda Gartner, nudi svoj autoportret s jedva naznačenim detaljima lica.
Fulvio Juričić predstavlja sliku dimenzija 100×150 cm rađenu u tehnici akrila na platnu koja predstavlja ženu nestvarnih oblika na velikom krevetu. “Nasakt” Zdravka Milića je suvremeni futurizam, a rad prikazuje nago žensko tijelo u svoj svojoj savršenosti naspram tehnokratskih pustošenja našeg planeta. Na platnu dimenzija 150×150 cm Ive Gašparić uprizoren je dječak ratnik, a “Egzo” je naslov rada Branka Kolarića. Poliptih Helene Schulheis Edgeler urađen u tehnici ulja na platnu nosi naziv “Nude ascending”, a Silvana Konjevoda eksperimentira s tehnikom kolaža, te uz minimalne intervencije bojom, olovkom, tušem, stvara nekoliko planova slike. Ženski akt u ležećem položaju urađen u tehnici akvarela na papiru rad je Vere Kos Paliska, a triptih Denisa Sardoza izveden u kombiniranoj tehnici na platnu predstavlja skelet Isusa iz Nazareta.
Davor Kliman, na svom radu “Bez naslova” koji se izdvaja svojom jednostavnošću, minimalnim intervencijama definira ženski akt. Bakropis Ivane Bajcer je intimna priča autorice o njenom odnosu unutar vlastite obitelji, dok Lovorka Lukani slijepim otiskom donjeg ženskog rublja simbolizira akt. Roko Štokić koristi bezvrijedne račune iz trgovine kao podlogu za izradu vlastitog portreta kritizirajući tako odnose vrijednosti u umjetnosti. Slađanko Dragojević na crno bijeloj fotografiji dokumentira trenutak odraza ljudskog lika u vodi, a na fotografiji Branke Popov Ostojić nalazi se muškarac u pozi mislioca. Naslovom “Daya pleše san” objedinjena je serija od šest fotografija autora Ivice Nikolca koje prikazuju golo žensko tijelo u pokretu. Crteži Karla Paliske u tehnici tuša perom prikazuju, pomalo deformirani, ženski i muški akt.
Grad Umag je odlučio dodijeliti nagradu za najbolji rad ove izložbe, a stručni žiri u sastavu Sanja Benčić, Biljana Bojić, Milan Marin i Ivana Martinčić odabrao je akvarel, na 640 gramskom papiru dimenzija 75×105 cm, naziva “Grad uspravni”, zagrebačkog umjetnika Damira Facan-Grdiše. “Djelo prikazuje ljudske figure svedene na najmanju moguću dimenziju unutar distopijskog prikaza grada koji za stanovnike postaje istovremeno kavez i prostor intimne slobode. Zanatska izvrsnost i vještina ovog darovitog umjetnika rezultirala je neupitno visokom kvalitetom izvedenog rada.”, zaključio je žiri.
Izložba je financirana sredstvima Ustanove FESTUM, Grada Umaga i Ministarstva kulture Republike Hrvatske, a može se posjetiti do 26. svibnja.
Tekst i fotografije Lidija KUHAR
