Tomizzin vikend održan u Umagu

31.05.2021.

Predstavljanje vodi­ča kul­tur­no povi­jes­nog iti­ne­ra­ra nazva­nog po pis­cu Fulviju Tomizzi i nadah­nu­tog nje­go­vim knji­žev­nim rado­vi­ma i biograf­skim crta­ma odr­ža­no je u čet­vr­tak, 28 svib­nja je u dvo­ra­ni Antonio Coslovich. Vodič je rezul­tat zajed­nič­kog napo­ra knjiž­ni­ce gra­da Umaga, Zajednice Talijana, samog gra­da Umaga, otvo­re­nog uči­li­šta gra­da Trsta, regi­je Veneto, te usta­no­ve Festum.

U ime tih ins­ti­tu­ci­ja su na pred­stav­lja­nju govo­ri­li pre­te­ži­to i kako je i pri­li­či­lo na tali­jan­skom jezi­ku, Floriana Bassanese Radin, Fabrizio Somma, Vili Bassanese, Maurizio Tremul, te Neven Ušumović i Goran Blažević. U sklo­pu Tomizzinog viken­da je nared­na dva dana odr­ža­na edu­ka­tiv­na radi­oni­ca za sred­njo­škol­ske uče­ni­ke koju je vodi­la pro­fe­so­ri­ca Elvi Piršl, te šet­nja jed­nim kra­ćim seg­men­tom iti­ne­ra­ra koji u svo­joj cije­los­ti izno­si oko 53 kilo­me­ta­ra, a kon­ci­pi­ran je kao kul­tur­no turis­tič­ka šet­nja kroz mjes­ta koja čine poza­di­nu živo­ta i rada Fulvia Tomizze.

Itinerar je na tere­nu pobli­že odre­dio te ozna­čio Goran Blažević, koji je uma­škoj publi­ci poz­nat po svo­jim puto­va­nji­ma pje­ši­ce dugim neko­li­ko tisu­ća kilo­me­ta­ra i puto­pi­si­ma u kojim pri­po­vi­je­da o svo­jim doživ­lja­ji­ma tokom tih pot­hva­ta. Ne samo to, svo­jim je puto­va­nji­ma Blažević slič­no kao Tomizza pro­go­va­rao o gra­ni­ca­ma, slo­bo­di, te mir među lju­di­ma i lju­bav pre­ma pri­ro­di. On je napo­me­nuo da se kruž­na ruta iti­ne­ra­ra ne može u jed­nom danu pro­pje­ša­či­ti, odnos­no da je pre­dvi­đe­na za barem dva dana hoda­nja, a naj­du­lji je pos­ljed­nji 23 kilo­me­ta­ra dugi dio, iako je, kako je Radin napo­me­nu­la, lako kro­či­ti ovom sta­zom čak i bicik­lom, pošto je podru­čje Umaga uglav­nom nizin­sko. Tokom svog teren­skog dije­la pri­pre­me pje­šač­ke sta­ze, Blažević je priz­nao da je nekim sta­za­ma po prvi put stu­pio, te ga je izne­na­di­la lje­po­ta kra­jo­li­ka jer sta­za pro­la­zi mas­li­ni­ci­ma vino­gra­di­ma i duž mor­ske obale.

Radin je istak­la da ovaj džep­ni vodič, kako i pri­li­či ima tali­jan­sku i hrvat­sku ver­zi­ju, pri kra­ju je i izra­da engle­skog pri­je­vo­da, a raz­li­ku­je se od slič­nih izda­nja po tome što se sas­to­ji od kori­ca u koji­ma se pet seg­me­na­ta iti­ne­ra­ra nala­ze pre­sa­vi­nu­ti i samos­tal­ni, što zna­či da je vrlo prak­tič­no sva­kog od njih mogu­će koris­ti­ti isto­vre­me­no u ori­jen­ta­ci­ji na raz­li­či­tim loka­ci­ja­ma a sadr­ži i QR kod za dodat­ne infor­ma­ci­je, a za gra­fič­ko obli­ko­va­nje je zas­luž­na viša struč­na surad­ni­ci gra­da Umaga, Maja Livada. „Slijedeći dio ovog pro­jek­ta je izra­da sig­na­li­za­ci­je, te info panoa na samoj ruti iti­ne­ra­ra, tu je tako­đer mno­go pos­la pred nama i nada­mo se dalj­njoj pot­po­ri gra­da i otvo­re­nog uči­li­šta Trsta u tom kora­ku“, otkri­la je pred­sjed­ni­ca Zajednice Talijana Umag.

„Vodič je nami­je­njen kako turis­ti­ma i put­ni­ci­ma namjer­ni­ci­ma da se pro­mo­vi­ra naša zem­lja, tako i, nje­nim žite­lji­ma koji je vole i žele ju dodat­no upoz­na­ti“, nagla­si­la je.

Osim nave­de­nog, vodič sadr­ži i pone­ke cita­te iz tek­s­to­va koje je napi­sao Tomizza, te infor­ma­ci­je o gas­tro­no­mi­ji i arhe­olo­gi­ji, što pred­stav­lja pove­za­nost sa slič­nim pro­jek­ti­ma Umaškog muze­ja i pro­mo­ci­je ugos­ti­telj­stva koji pred­stav­lja­ju bit­nu gra­nu naše eko­no­mi­je. Arheologija je uklju­če­na i zato što je Tomizza volio obra­đi­va­ti zem­lju goto­vo koli­ko i pisa­nje, a ona se na neki način može opi­sa­ti kao ono što nam zem­lja pri­ča, usta­no­vi­la je Radin. Gastronomija, nas­tav­lja Radin, je s dru­ge stra­ne uklju­če­na na pri­jed­log auto­ri­ce pri­je­vo­da na hrvat­skom, Lorene Monike Kmet, njom se tako­đer šti­ti iden­ti­tet ovog kraja.

Neven Ušumović je pod­sje­tio na povi­jest Foruma Tomizza, otkri­va­ju­ći da je upra­vo pri­je par dana otvo­re­na izlož­ba gra­fič­kog okvi­ra zbir­ke rado­va oda­bra­nih sa ovo­go­diš­njeg natje­ča­ja Lapis Histriae, te je žiri oda­brao pobjed­ni­ka, mla­dog novo­sad­skog pis­ca Bojana Krivokapića. Ravnatelj knjiž­ni­ce Umag je tako­đer ista­kao da u Trstu tako­đer pos­to­ji Tomizzin iti­ne­rar kojeg je reali­zi­ra­la tamoš­nja orga­ni­za­to­ri­ca foru­ma Tomizza, pokoj­na Patrizia Vascotto, te u Kopru kojeg je izra­di­la Jasna Čebron. Također, Ušumović isti­če da je na stra­ni­ca­ma foru­ma Tomizza dos­tup­na bes­plat­na elek­tron­ska ver­zi­ja buj­štin­skih Tomizzinih iti­ne­ra­ra koje je izda­la knjiž­ni­ca, a radi se i na vir­tu­al­noj ver­zi­ji šet­nje itinerarom.

Vodič je, slo­ži­li su se svi sudi­oni­ci pred­stav­lja­nja, vrlo zna­ča­jan rad i nosi sa sobom veli­ke poten­ci­ja­le. Maurizio Tremul pred­sjed­nik Talijanske Unije je ista­kao da je taj pro­jekt na tra­gu ono­ga što je i sam Tomizza radio, a to je put pri­ja­telj­stva, pošto­va­nja, te umi­je­ća slušanja.

U petak je nas­tav­ljen pro­gram Tomizzinog viken­da radi­oni­com za sred­njo­škol­ske uče­ni­ke u sklo­pu koje je pri­ka­za­no neko­li­ko isje­ča­ka iz fil­mo­va, među koji­ma i “Pogodi tko dola­zi na veče­ru”. Ova je radi­oni­ca nazva­na “Granice iden­ti­te­ta suži­vot i plu­ri­kul­tu­ral­nost: da ili ne?”.

U subo­tu je odr­ža­na prva šet­nja manjim seg­men­tom sta­ze, vodi­te­lji­ca je bila Bassanese Radin, dok je naža­lost Goran Blažević koji je tre­bao ima­ti zna­čaj­nu ulo­gu u ovoj šet­nji bio spri­je­čen zbog zdrav­s­tve­nih raz­lo­ga. Šetnja je poče­la posje­tom druš­tve­nom domu u Juricanima, nas­ta­vi­la se tako da je gru­pa od tri­de­se­tak lju­di zas­ta­la ispred rod­ne kuće pis­ca s gra­ni­ce, ispred sva­ke od zna­me­ni­tos­ti je pro­či­tan ulo­mak iz Tomizzinih knji­ga koje se na nju odno­si, te topo­no­mas­tič­ki poda­ci, tako da je ukup­no doga­đaj tra­jao tri sata. Ulogu asis­ten­ti­ce u vođe­nju gru­pe je pre­uze­la Martina Dagostini, pred­sjed­ni­ca Zajednice Talijana Materada. Nakon kuće u kojoj je Tomizza pro­veo svo­je zre­le godi­ne u Momikiji, prva je šet­nja sta­zom zavr­ši­la na pos­ljed­njem poči­va­li­štu Tomizze na grob­lju u Materadi. Jedna sla­bi­je poz­na­ta činje­ni­ca je da su nase­lje Juricani nas­ta­li oko prve kuće koju je izgra­dio Tomizzin pre­dak pori­jek­lom iz Dalmacije još u šes­na­es­tom sto­lje­ću. Činilo se da je sta­za koja pokri­va život tog za ovaj kraj zna­čaj­nog umjet­ni­ka naj­vi­še govo­ri o pro­mje­na­ma, koje su radi­kal­no mije­nja­le živo­te lju­di, a koje su se karak­te­ri­zi­ra­le u raz­li­či­tim vlas­ti­ma koje su se izmjenjivale.

Tekst i foto­gra­fi­je Marko ŠORGO