Otvoreni pulski bijenale crteža 2021. HDLU‑a Istre

22.07.2021.

HDLU Istre pozi­va doma­će i stra­ne umjet­ni­ke da se pri­ja­ve za sudje­lo­va­nje u pro­jek­tu “Otvoreni pul­ski bije­na­le crte­ža 2021.” koji će se odr­ža­ti od 17. ruj­na do 6. listopada.

Način pri­ja­ve: pri­ja­vu (cje­lo­vi­to popu­njen pri­jav­ni obra­zac, foto­gra­fi­je i opis dje­la) auto­ri šalju do 1. ruj­na na e‑adresu istrehdlui2020@gmail.com. Odabir pri­jav­lje­nih rado­va izvr­šit će Umjetnički savjet HDLU‑a Istre (Milan Marin, Eugen Borkovsky, Breza Žižović, Iva Fonović i Iva Gašparić) do 5. ruj­na, kada će auto­ri biti oba­vi­je­šte­ni o rezul­ta­ti­ma oda­bi­ra. Odabrane rado­ve auto­ri dos­tav­lja­ju u sje­di­šte HDLU‑a Istre u Zagrebačkoj 4, u Puli, osob­no ili poštom, do 15. ruj­na do 15 sati.

„Crtež (engl. drawing, franc. dessin, njem. Zeichnung, tal. diseg­no) je gra­fič­ki pri­kaz obli­ka na nekoj povr­ši­ni. U širem smis­lu sli­ka pred­me­ta ili poja­va, rađe­na pomo­ću gra­fič­kih sred­sta­va lini­jom, zna­kom, mrljom. Kombiniranjem čis­tih lini­ja, spa­ja­njem crta i mrlja, kon­tras­tom crnog i bije­log, efek­tom svje­tla i sje­ne pos­ti­že se line­ar­nost, odnos­no plas­tič­nost crte­ža. Upotrebljava se uglav­nom jed­na boja, no nisu rijet­ki crte­ži u raz­li­či­tim boja­ma. Crtež je način uni­ver­zal­nog izra­ža­va­nja i sta­ri­ji je od pisa­ne rije­či. Razvijao se izme­đu uti­li­tar­nih pri­mje­na s jed­ne stra­ne i čis­te fan­ta­zi­je s dru­ge, dok nije pos­tao bitan fak­tor figu­ral­ne umjet­nos­ti (Enciklopedija likov­nih umjet­nos­ti). Nula dies sine linea poz­na­ta je sin­tag­ma grč­kog sli­ka­ra Apellesa iz Kolofona (IV. sto­lje­će pr. Kr.).

„Veliki crtač i dvor­ski sli­kar Aleksandra Velikog, čije rije­či i aneg­do­te o nje­mu navo­di Plinije Stariji u svom dje­lu „Naturalis his­to­ria“, sma­trao je da je kon­ti­nu­itet u likov­nom stva­ra­laš­tvu, ili dru­gim rije­či­ma sva­kod­nev­no crta­nje i sli­ka­nje, osno­va umjet­nič­kog obra­zo­va­nja. Likovne dis­ci­pli­ne ne mogu se zamis­li­ti bez crte­ža kao osno­ve, počet­ka, bilo u sli­kar­stvu, kipar­stvu, gra­fi­ci ili arhi­tek­tu­ri. Umjetnički crtež može biti počet­na stu­di­ja ili zavr­še­no dje­lo. Materijali koji se koris­te kao pod­lo­ga za crtež raz­no­vr­s­ni su. U pale­oli­ti­ku je prva pod­lo­ga bila kamen, sti­je­na pećin­skog čovje­ka, danas u svi­je­tu suvre­me­nog umjet­nič­kog izra­za medij za crtež može biti goto­vo sve: kamen, ope­ka, kos­ti, drvo, bakar, želje­zo, sve vrste meta­la, svi­la, bilo koje plat­no, papir, voda, svje­tlo itd.

„Likovna sred­stva crte­ža su kon­tu­ra, volu­men i mrlja. Konturom, čis­tom lini­jom, umjet­ni­ci se slu­že od anti­ke do danas (line­ar­ni crtež). Volumen se pos­ti­že kon­tras­ti­ma, svje­tlom i sje­nom, to je tako­zva­na crtač­ka mode­la­ci­ja. Načini mode­li­ra­nja crte­ža su šra­fu­rom (gra­fi­ka), plo­ha­ma (ugljen i meka guma) i sl. Nježniji tono­vi pos­ti­žu se teku­ćim crtač­kim mate­ri­ja­li­ma (lavi­ra­ni tuš, gra­du­ira­njem jed­ne boje – gri­sa­il­le). Prijelaz s line­ar­nog i plas­tič­nog crta­nja na ton­sko izvo­di se teh­ni­kom sfu­ma­to. Mrljama su rađe­ni oni crte­ži koji­ma je osno­va boja ili ton.

„Ovaj pro­jekt arti­ku­li­ra crtež kao likov­nu dis­ci­pli­nu, a auto­ri ima­ju pot­pu­nu slo­bo­du oda­bi­ra teme“, piše u opi­su projekta.

Priredio B. V.