Lirska osuda patrijarhata
KINO: KOŠNICA, redateljica Berta Basholli
Bolji poznavatelji filmske umjetnosti sigurno se sjećaju španjolskog filma „Duh košnice“ iz 1973. godine u kojemu redatelj Victor Erice obrađuje zbivanja u španjolskoj provinciji tijekom građanskog rata.
U njegovom filmu vrlo bitnu ulogu imaju pčele, budući da redatelj poetskom naracijom uspoređuje njihove obrasce ponašanja s načinom funkcioniranja ljudske zajednice. U kosovskom filmu „Košnica“, redateljice Blerte Basholli, ne nalazimo stilski istančano razrađenu povezanost između pčelinje i ljudske zajednice, iako se radnja „Košnice“ također odvija u ruralnom području.
Pčele su ovdje samo pokretač radnje, budući da će podbačaj u proizvodnji meda natjerati glavnu junakinju Fahriju da s drugim seoskim ženama pokrene dodatni posao proizvodnje ajvara. Nažalost, nije materijalna neimaština jedini problem koji muči Fahriju, tijekom rata nestao joj je muž, a povrh svega mora se boriti i s frustracijama toksične patrijarhalne zajednice koja ne dozvoljava da žene same zarađuju za kruh.
Redateljica Basholli je, prema istinitoj priči, snimila film kojemu je doista teško pronaći manu. Počevši od izvrsnih glumaca, do vizualnog stila koji uključuje kameru iz ruke i često korištenje teleobjektiva u interijerima, dok u eksterijerima prevladavaju lirski kadrovi prirode i zapušteni ruralni dijelovi suvremenog Kosova. Koliko je priroda u „Košnici“ očaravajuća, toliko je patrijarhalna dimenzija zajednice mučna, ali Basholli ne dopušta da pesimizam i beznađe nadvladaju njezinu junakinju, iako se bori s golemom tugom.
Očito je riječ o temi i filmskom pristupu koji su naišli na plodno tlo i izvan regionalnih granica. Film je ostvario najveći uspjeh na prošlogodišnjem Sundance festivalu, osvojivši nagrade za najbolji film, režiju i nagradu publike u međunarodnom programu.
Elvis Lenić
