„25 godina fašizma i 60 milijuna žrtava moglo se spriječiti“
Pulski fokus: U prepunoj Gradskoj knjižnici Pula predstavljene knjige Milana Radoševića i Renata Matića
Tekst i fotografije Paola ALBERTINI
• U prepunoj sali Gradske knjižnice i čitaonice Pula, 27. siječnja predstavljene su dvije knjige: “Geneza antifašizma u Istri” dr. sc. Milana Radoševića i “Društvo i otpor fašizmu. Istarski poučak i globalni izazovi” dr. sc. Renata Matića. Brojne prisutne pozdravila je ravnateljica knjižnice, Nadia Bužleta iskazavši zadovoljstvo posječenošću i konstatiravši kako se knjižnica nakon pandemije i požara napokon opet otvara za takva događanja.
Na promociji su bili i pulski gradonačelnik Filip Zoričić te pročelnik za kulturu Istarske županije, Vladimir Torbica. Zoričić je istaknuo kako se promocija održava na Međunarodni dan sjećanja na žrtve holokausta, što je dobra poruka. Torbica je rekao kako autori nisu pisali smo ono što se događalo u povijesti, već iznose i svoje mišljenje stoga su te knjige važne. Zahvalio je izdavaču, dr. sc. Damiru Agičiću što pokazuje zanimanje za istarske teme napomenuvši kako „Istra ima otvoreni um“.
U knjizi Radoševića, „Geneza antifašizma u Istri“ znanstveno je obrađena tema početaka fašističkog nasilja usmjerenog protiv radničkog te hrvatskog narodnog pokreta u Istri 1920. godine koji je generirao i prvi antifašistički otpor. Kroz četiri poglavlja su, konzultacijom arhivskog, novinskog, memoarskog gradiva, rekonstruirane epizode Vodnjanske bitke (16. siječnja), prvomajskog krvoprolića na pulskoj Portarati, fašističkog paleža Narodnoga doma u Puli (14. srpnja), napada na odvjetnike dr. Mirka Vratovića i dr. Ive Zuccona (Cukona) (16. srpnja) te konačno Mussolinijeva posjeta Puli (21. rujna) i sukoba fašista sa socijalistima.
Milan Radošević je povjesničar, viši znanstveni suradnik na Zavodu za povijesne i društvene znanosti HAZU-Područnoj jedinici u Puli. Proučava povijest Istre i Kvarnerskog primorja u 20. stoljeću, posebno političku povijest s naglaskom na fašizam i antifašizam te socijalnu povijest s naglaskom na javno zdravstvene procese. Do sada je objavio dvije autorske i tri uredničke knjige te stotinjak stručnih i znanstvenih radova, osvrta, priopćenja, prikaza i kataloga izložbi. Vanjski je suradnik na doktorskim studijima na Sveučilištu u Kopru (Univerza na Primorskem), Sveučilištu u Zagrebu i Sveučilištu u Dubrovniku u mentoriranju te ocjenjivanju doktorskih radova kandidata. Kao član i voditelj sudjelovao je u nekoliko bilateralnih znanstvenoistraživačkih projekata, (su)voditelj je znanstvenoistraživačkog programa Stoljeće europskog antifašizma. Istra između lokalnog i globalnog. Jedan je od osnivača i predsjednik Istarskog povijesnog društva.
Agičić je istaknuo je kako mu je Radošević prije godinu dana predložio knjigu u dva djela te istaknuo kako je riječ o važnoj temi.
„Recenzenti su zadovoljni, riječ je o knjizi čitkoj široj publici, drugi dio je sociološka rasprava“, rekao je istaknuvši kako se nada i odazivu škola. Dukovski je naglasio kako nema većeg zadovoljstva nego kad njegov nekadašnji student uspije napisati monografiju.
„Knjiga je ograđena na 1920. godinu i na Puljštinu gdje se nalazi geneza. Bila je to ključna godina kad su ljudi postali svjesni da se moraju oduprijeti takvom nasilnom političkom pokretu koji nije imao milosti ni prema kome“, rekao je. Istaknuo je kako je Radošević uspio pohvatati složene situacije 1920. godina i okupiti cijelo svoje izlaganje oko četiri glavna događaja.
„Antifašizam o kojem Radošević govori praktički je neformalan, to je samo poriv da se obrani od nasilja, to je bio odgovor ljudi na ono što su fašističke strane radile“, rekao je Dukovski kojem je posebno drago što je Radošević uspio prepoznati kao genezu onoga što će se tek dogoditi dolaskom fašizma na vlast.
Radošević je našao dokumente koji govore o izvješćima koji navode da su ljudi napali Mussolinija i da je tu pala neka pljuska, pljuvanje i gađanje rajčicama.
„Neki protest se sasvim sigurno dogodio, što je vrlo značajno jer je ta reakcija postala dio naše povijesti. Čak i ako se to doista nije dogodilo, mi smo time pokazali da bi bilo lijepo da smo ga pljusnuli. Povjesničari trebaju uzimati u obzir i ono što se nije dogodilo, a što se htjelo jer i to govori o onome kakva je Pula doista bila“, napomenuo je.
Radošević je istaknuo kako je Dukovski njegov učitelj već više desetljeća te da od njega još uvijek puno uči.
„Ovako velik odaziv na promociju dokaz je da Puljani čuvaju tradiciju i da ih tema antifašizma zanima čak i 103 godine od prvog otpora“, rekao je.
Dodao je kako su antifašisti bili svi oni koji su se borili za svoju, ali i tuđu slobodu te za svoj i tuđi napredak i to je ono što ih je povezivalo te što i danas povezuje sve koji se tako osjećaju.
„Ne prođe ni jedan mjesec da se u Istri ne održi komemoracija žrtvama fašizma“, napomenuo je.
Radošević je napomenuo kako uskoro neće biti živih svjedoka te je to kolektivno sjećanje teško prenijeti na nove generacije, mladi bježe od toga jer nisu zainteresirani.
„Geneza predstavlja put, početak kako je nešto nastalo, nisam, naravno imao prilike razgovarati sa živim svjedocima ali sam uspio pronaći doista opsežnu dokumentaciju koja do sada nije bila istražena. Riječ je o dokumentima iz Rima, Padove, Trsta, Zagreba…“, nabrojao je. U istraživanju mu je velika pomoć bila digitalizacija zahvaljujući kojoj se može brže i lakše doći do dokumenata. Radošević se posebno zahvalio Matiću s kojim već godinama odlično surađuje i čija se knjiga kronološki nadovezuje na same početke antifašizma i pokazuje što se nakon toga događalo.
„Antifašizam nije istražen do kraja, mnogi aspekti i mnoge ličnosti ostale su gotovo potpuno zanemarene. Temu antifašizma prije svega trebamo znanstveno revalorizirati počevši od početaka koje je Matić u svojoj knjizi otvorio“, rekao je. Naglasio je kako se povijesne poruke koje nismo usvojili i koje smo zaboravili mogu, na žalost, ponoviti, a protiv toga se vrijedi boriti, prije svega pisanom riječju. „Pero je jače od mača“, izjavio je te na kraju bio pozdravljen toplim pljeskom.
Renato Matić (Vinkovci, 1963.) je sociolog, redovni profesor Fakulteta hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu diplomirao je (1988.), magistrirao (1994.) i doktorirao sociologiju (2001.), potonje na temu “Neke vrijednosne odrednice devijantnog ponašanja u hrvatskom društvu. Područja njegova znanstveno-istraživačkog i nastavničkog djelovanja, uz opću sociologiju, jesu sociologija kriminala i društvene devijantnosti, problemi nasilja i korupcije te društveni uzroci predrasuda i diskriminacije s naglaskom na devijantne pojave i probleme hrvatskog društva u razdoblju tranzicije. Jedan je od osnivača i predavač na Šoa akademiji koju je pokrenula Židovska općina Zagreb. Od 1989. do 1994. bio je zaposlen u MUP‑u Republike Hrvatske, a od 1994. do 2007. radio je kao nastavnik na Fakultetu kriminalističkih znanosti (kasnije Visokoj policijskoj školi) u Zagrebu. Na sadašnjoj instituciji zaposlen je od 2007. godine.
I Matić se zahvalio Radoševiću na suradnji napomenuvši kako je on neumoran i studiozan istraživač. Matić je govorio o Istarskom poučku kojim sve počinje.
„25 godina tragedije i 60 milijuna žrtava moglo se izbjeći da se shvatio narod u Istri i da su odgovorna Europa i svijet shvatili da nasilje ne staje“, napomenuo je Matić.
Kako je rekao jedino je narod pružao otpor i to Hrvati, Talijani i Slovenci, svi koji su se osjetili ugroženima.
„Otpor kreće kao borba za život i na kraju završava kao borba za život. Istarski poučak govori o tome da je otpor koji se dogodio u Istri i trajao do konačnog poraza fašizma 1945. godine“, dodao je Matić istaknuvši kako Istarski poučak govori o onome što čeka čovječanstvo ako se ne uozbilji.
„Vojni poraz se dogodio, ali korijeni zla, fašizma i nacizma, uvučeni su u sve pore društva“, napomenuo je istaknuvši kako imamo pravo biti ponosni na našu povijest te da bi se fašizam trebao puno više spominjati u udžbenicima.
Oba su autora na kraju promocije imali posla pišući posvete u kupljenim knjigama.
Ovaj tekst sufinanciran je sredstvima Grada Pule
