Univerzum u kojem se priroda, znanost i matematika besprijekorno isprepliću

Escher u Museo degli Innocenti u Firenzi (20. listopad 2022. – 26. ožujak 2023.)

Tekst i fotografije Boris BOGUNOVIĆ

08.02.2023.

• S obzirom na visoko profesionalnu organizaciju i stručni tim eksperata ova izložba istovremeno pruža posjetiteljima detaljan uvid u Escherov životni put i djelo te njegovu ostavštinu prisutnu u suvremenom imaginariju •

• Museo degli Innocenti u Firenci smje­šten je kom­plek­su biv­šeg siro­ti­šta čija je izgrad­nja pre­ma pro­jek­tu Filippo Brunelleschia, auto­ra zna­me­ni­te kupo­le firen­tin­ske kate­dra­le, zapo­če­ta još 1419. U obnov­lje­nim podrum­skim pros­to­ri­ma ovog muze­ja do kra­ja ožuj­ka može se pogle­da­ti veli­ka anto­lo­gij­ska izlož­ba posve­će­na Mauritsu Cornelisu Escheru, jed­nom od naj­slav­ni­jih i naj­po­pu­lar­ni­jih svjet­skih gra­fič­kih umjet­ni­ka koji je rođen 1898. u Nizozemskoj. Njegova jedins­tve­na dje­la, izvr­nu­te per­s­pek­ti­ve, optič­ke ilu­zi­je i para­dok­si i pede­set godi­na nakon smr­ti još uvi­jek zapa­nju­ju i priv­la­če novu publiku.

Aktualna izlož­ba pos­tav­lje­na je u orga­ni­za­ci­ji rim­ske agen­ci­je Arthemisia, jed­ne od vode­ćih kom­pa­ni­ja za pro­duk­ci­ju, orga­ni­za­ci­ju i pos­tav­lja­nje umjet­nič­kih izlož­bi, a pod kus­to­skim vod­stvom Federica Giudiceandreae jed­nog od naj­ve­ćih svjet­skih eks­pe­ra­ta za Eschera. Izložba je podi­je­lje­na na osam temat­skih sek­ci­ja, a razi­gran i zaba­van doda­tak pred­stav­lja­ju poseb­no dizaj­ni­ra­ne igre i ins­ta­la­ci­je bazi­ra­ne na Escherovim dje­li­ma, čime se atrak­tiv­nost izlož­be za dodat­no povećava.

Današnji posje­ti­te­lji muze­ja već su upoz­na­ti sa sel­fie zidom koji vas pozi­va da obja­vi­te svo­je foto­gra­fi­je uz odgo­va­ra­ju­ći hash­tag, ali ovdje pro­la­zi­mo kroz pros­tor s ogle­da­li­ma gdje nas okru­žu­ju vrtlož­ne pro­jek­ci­je ele­me­na­ta iz Escherovih gra­fi­ka stva­ra­ju­ći ani­mi­ra­ne svje­to­ve koji nam poma­žu da nje­gov rad doži­vi­mo kao izrav­no iskus­tvo. Tako na pri­mjer, u jed­noj od naj­i­mer­ziv­ni­jih ani­ma­ci­ja na izlož­bi, zapra­vo može­te “ući” u Escherovu gra­fi­ku i vidje­ti svoj lik u nje­go­vom svi­je­tu. Tu su i broj­ni edu­ka­tiv­ni pane­li koji vas upu­ću­ju da shva­ti­te optič­ke prin­ci­pe koje je Escher koris­tio kako bi iskri­vio stvar­nost kao i način na koji oko per­ci­pi­ra obli­ke i stva­ra red iz kaosa. A sve je to pot­pu­no na tra­gu Escherovih rije­či kad kaže: “Obožavam kaos jer volim stva­ra­ti red”.

Cjelokupno Escherovo gra­fič­ko dje­lo sas­to­ji se od oko 450 raz­li­či­tih oti­sa­ka, od kojih neki pos­to­je u sto­ti­na­ma pri­mje­ra­ka, dok je od dru­gih poz­na­to samo neko­li­ko. Za izra­du svo­jih rado­va Escher je prvens­tve­no koris­tio šest gra­fič­kih teh­ni­ka: lino­rez, drvo­rez, bakro­rez, bakro­pis, mezzo­tin­ta i lito­gra­fi­ju. Svaka teh­ni­ka ima svo­je nijan­se i spe­ci­fič­nos­ti koje je odva­ja­ju od dru­gih u slo­že­nos­ti i izgle­du zavr­š­nog umjet­nič­kog dje­la. I to je detalj koji ova izlož­ba dobro isti­če kroz legen­de, vide­oza­pi­se Eschera pri radu te pri­mjer­ke izvor­nih drvo­re­za, metal­nih plo­ča i lito­graf­skih kame­na koji su pos­tav­lje­ni uz gra­fi­ke, tako da gle­da­te­lji mogu uspo­re­di­ti posao rez­ba­re­nja nega­ti­va u drve­nom blo­ku s konač­nim rezul­ta­tom na papiru.

Jedan od nači­na na koji Escher pro­pi­tu­je tra­di­ci­onal­ne umjet­nič­ke for­me je kori­šte­nje mate­ma­tič­kih kon­ce­pa­ta u svo­joj umjet­nos­ti. Escher je bio fas­ci­ni­ran sje­ci­štem umjet­nos­ti i mate­ma­ti­ke i čes­to je u svoj rad ugra­đi­vao mate­ma­tič­ka nače­la. Na pri­mjer, u svo­joj poz­na­toj gra­fi­ci “Relativnost” Escher stva­ra naiz­gled nemo­guć arhi­tek­ton­ski pros­tor u kojem se čini da gra­vi­ta­ci­ja dje­lu­je u raz­li­či­tim smjerovima.

Drugi način na koji Escher pro­pi­tu­je tra­di­ci­onal­ne umjet­nič­ke for­me je kori­šte­nje tese­la­ci­ja. Teselacije su uzor­ci koji se ponav­lja­ju i pokri­va­ju rav­nu povr­ši­nu bez ikak­vih praz­ni­na ili prek­la­pa­nja. A posjet Alhambri, pala­či pos­ljed­njih mus­li­man­skih vla­da­ra Španjolske i pro­uča­va­nje maur­skih tese­la­ci­ja koje kra­se nje­ne zido­ve ozna­čio je pre­kret­ni­cu u nje­go­voj kari­je­ri i defi­ni­tiv­no odre­dio dalj­nji umjet­nič­ki izričaj.

Escher je se pose­bi­ce isti­če po teh­nič­kom maj­stor­stvu pri istra­ži­va­nju vlas­ti­tog uni­ver­zu­ma u kojem se pri­ro­da, zna­nost i mate­ma­ti­ka bes­pri­je­kor­no ispre­pli­ću. I sami kon­ciz­ni pri­ka­zi gra­do­va i kra­jo­li­ka na počet­ku Escherove kari­je­re bili bi dovolj­ni da mu pris­kr­be traj­no pošto­va­nje. Ali sta­pa­nje svje­to­va mašte s izmi­je­nje­nim stvar­nos­ti­ma u pot­pu­nos­ti defi­ni­ra nje­go­vu umjet­nič­ku ostavštinu.

Opsežna izlož­ba u Museo degli Innocenti sas­to­ji se od pre­ko 200 Escherovih dje­la iz svih raz­dob­lja nje­go­vog živo­ta. Izložba zapo­či­nje nje­go­vim ranim drvo­re­zi­ma, otkri­va­ju­ći umjet­ni­ka koji je pre­ci­zan i mašto­vit s bes­pri­je­kor­nom vje­šti­nom gra­fič­kog obli­ko­va­nja. Četrnaest godi­na živio je u Italiji gdje se ins­pi­ri­rao impre­siv­nim tali­jan­skim kra­jo­li­kom i boga­tom arhi­tek­tu­rom. Mnogi od tih drvo­re­za pos­tav­lje­ni su uz foto­gra­fi­je odgo­va­ra­ju­ćih loka­ci­ja, uvo­de­ći gle­da­te­lja u sve­obu­hvat­no puto­va­nja iz poz­na­te vizu­al­ne stvar­nos­ti u Escherov ima­gi­na­rij. Legende koje pra­te ovu opšir­nu i kom­plek­s­nu retros­pek­ti­vu izdaš­no opi­su­ju poglav­lja izlož­be i same rado­ve, a za sve koji tra­že opsež­ni­je infor­ma­ci­je tu je i audio vodič kroz izlož­bu te izda­šan kata­log s repro­duk­ci­ja­ma svih rado­va s izložbe.

Naposljetku tre­ba doda­ti da ova izlož­ba odlič­no kon­tek­s­tu­ali­zi­ra nje­gov rad, uklju­ču­ju­ći rele­vant­ne povi­jes­ne podat­ke kao i dje­la dru­gih auto­ra koja su nadah­nu­la Eschera poput Piranesijevih Tamnica iz koji se vidi očit utje­caj na Escherov pris­tup per­s­pek­ti­vi. Postav pos­ljed­nje pros­to­ri­je na izlož­bi poma­že nam razu­mje­ti koli­ki je kul­tur­ni doseg nje­go­vih sli­ka jer vidi­mo Escherove kon­cep­te izve­de­ne u raz­li­či­tim moda­li­te­ti­ma: od rado­va moder­nih umjet­ni­ka ins­pi­ri­ra­nih nje­go­vim dizaj­nom do mode, rek­la­ma, omot­ni­ca plo­ča, kon­cert­nih pla­ka­ta te broj­nih film­skih isje­ča­ka. Imaginarni pros­to­ri koje je Escher stvo­rio za živo­ta na taj način nas­tav­lja­ju živje­ti u moder­nim inter­po­la­ci­ja­ma i reinterpretacijama.

S obzi­rom na viso­ko pro­fe­si­onal­nu orga­ni­za­ci­ju i struč­ni tim eks­pe­ra­ta ova izlož­ba isto­vre­me­no pru­ža posje­ti­te­lji­ma deta­ljan uvid u Escherov život­ni put i dje­lo te nje­go­vu ostav­šti­nu pri­sut­nu u suvre­me­nom ima­gi­na­ri­ju. Sve u sve­mu, moglo bi se reći da je ova izlož­ba ogled­ni pri­mje­rak komer­ci­jal­no ispla­ti­ve pro­duk­ci­je suvre­me­nih izlož­bi u for­mi “veli­ke pri­če”. Iako je pri­mar­no nami­je­nje­na obi­telj­skom seg­men­tu publi­ke i zah­tjev­ni­ji pro­ma­trač bit će zahva­lan na pri­li­ci da pogle­da repre­zen­ta­ti­van uzo­rak Escherovih dje­la, a konač­ni mar­ke­tin­ški rezul­tat da i ne spominjemo.