Budućnost u kojoj je ljudsko postojanje neraskidivo povezano s digitalnim podacima i naprednom računalnom tehnologijom
Izložba Refika Anadola „Nature Dreams“ u muzeju ARKEN u Danskoj (10.02.2023. – 27.08.2023.)
Tekst Boris BOGUNOVIĆ
• ARKEN Museum of Modern Art je muzej suvremene umjetnosti koji se nalazi u Ishøju nedaleko Kopenhagena. Mladi student arhitekture, Søren Robert Lund, iznenadio je establišment pobjedom na natječaju s projektom dekonstruktivističke građevine koja nalikuje divovskom nasukanom brodu, a muzej je svečano otvoren 1996.
ARKEN predstavlja dansku, nordijsku i međunarodnu umjetnost – od novih, mladih talenata do već etabliranih imena, a do 27. kolovoza instalacije Refik Anadola, jednog od predvodnika digitalne umjetnosti, prostore ovog muzeja obogaćuju izložbom pod nazivom “Nature Dreams”.
Tursko-američki umjetnik Refik Anadol rođen je 1985. u Istambulu gdje je završio studije fotografije i videa. Kasnije se preselio u Los Angeles i na sveučilištu UCLA stekao još jednu diplomu smjera Design Media Arts. On u svojim radovima istražuje kako se percepcija i doživljaj vremena i prostora radikalno mijenjaju danas kad strojevi počinju dominirati našim svakodnevnim životom. Anadol je zaintrigiran načinima na koje digitalno doba i strojna inteligencija dopuštaju da nova estetska tehnologija stvara obogaćena imerzivna okruženja koja omogućavaju dinamičnu percepciju prostora.
Refikovi projekti sastoje se od algoritama strojnog učenja koji stvaraju apstraktna snovita okruženja, a njegova kompanija RAS LAB posvećena je istraživanju “novih načina narativa podataka i umjetne inteligencije”. Anadol je započeo svoju karijeru stvarajući javne radove kao što je projekt “Virtual Depictions” izveden u San Franciscu 2015., u kojem se za stvaranje vizualnog iskustva koristio digitalnim podacima.
Sljedeći veliki korak ostvario je 2019. projektom impresivne audiovizualne instalacije “Machine Hallucination” za što je trebalo obraditi više od 300 milijuna fotografija i 113 milijuna drugih podataka.
Na prošlom Bijenalu arhitekture u Veneciji 2021. Anadol je sudjelovao s instalacijom “Sense of Space” nastaloj u suradnji s umjetnikom Gökhan Hotamışlıgilom u kojoj se fokusira se na različita značenja percepcije na raskrižju arhitekture, neuroznanosti, vizualnih umjetnosti i strojnog učenja iscrtavanjem podatkovnih točaka koje odražavaju kako naš mozak uči, pamti i doživljava diskretne emocije. Skup podataka prikupljen je od približno 4.500 ljudi MRI skeniranjem, a algoritam strojnog učenja iz njih generira umjetno osmišljene neuronske mreže.
Problematika umjetne inteligencije danas sve više dobiva pozornost medija izlazeći iz strogo stručne komunikacijske sfere, međutim Anadol svojim pristupom postavlja filozofska pitanja koja upućuju na budućnost u kojoj je ljudsko postojanje neraskidivo povezano s digitalnim podacima i naprednom računalnom tehnologijom. U ARKEN‑u se Anadol predstavlja s tri rada koja imaju polazište u vizualnoj prezentaciji prirode medija koja utječe na naše ideje o tome što priroda jest i kako izgleda. Djelo “Nature Dreams” je tzv. podatkovna skulptura veličine 7 x 7 metara. Imaginarij ovog djela oslanja se na skup podataka sastavljen s više od 300 milijuna javno dostupnih fotografija cvijeća, drveća, gljiva, krajolika, oblaka, uglavnom sve što je povezano s prirodom. Algoritmi umjetne inteligencije pretvara te podatke u potpuno nove, djelomično apstraktne i uvijek mijenjajuće prikaze prirode koje bi ljudski mozak inače teško mogao zamisliti. Ovaj golemi skup podataka obrađuje se pomoću prilagođenog softvera koji je razvio Anadolov studio. Ova multisenzorna izložba na taj način eksperimentira sa sinestetičkom stvarnošću temeljenom na algoritmima, a time “Nature Dreams” suštinski obilježava inherentnu ljepotu naše planete koju svi dijelimo.
“Winds of Denmark” je djelo stvoreno posebno za ovu izložbu, koje svoj oblik poprima na temelju meteoroloških podataka iz područja oko ARKEN‑a, a algoritmi prevode te informacije u vizualni oblik koji se istovremeno projicira na vanjskom oplošju muzeja. Reagirajući na vremenske prilike, ovo djelo se mijenja iz trenutka u trenutak time brišući granice između tehnologije i prirode. U trećem radu s ove izložbe pod nazivom “Machine Memoirs-Space”, posjetitelji ulaze u imerzivnu instalaciju u kojoj su im osjetila podvrgnuta baražnom udaru sa svih strana, a doživljaj je, prema svjedočenjima, kao da ste ušli u mozak nekog stroja. Važan aspekt digitalne umjetnosti je sama činjenica da vrijeme često postaje bitan dio rada. Radovi se generiraju u stvarnom vremenu, stoga vizuali nisu video snimke koje se uvijek iznova reproduciraju, već jedinstvene slike koje algoritam kontinuirano generira na temelju odabranih podataka.
Uvodeći nove pojmove poput “slikanje podacima” i “podatkovna skulptura”, Anadol poziva publiku da zamisli alternativne i dinamične stvarnosti redefinirajući funkcionalnost postojećih arhitektonskih elemenata. On se time bavi nadilazeći integraciju medija u izgrađene forme i prevodeći logiku nove medijske tehnologije u prostorni dizajn. Anadol i njegov tim prikupljaju podatke iz digitalnih arhiva i javno dostupnih izvora, a zatim obrađuju milijune fotografskih sjećanja pomoću modela klasifikacije strojnog učenja. Zatim se razvrstani skupovi podataka grupiraju u tematske kategorije kako bi se bolje razumio semantički kontekst podatkovnog univerzuma. Ovaj svemir podataka koji se širi ne samo da predstavlja interpolaciju podataka kao sintezu, već postaje i latentni kozmos u kojem je halucinacijski potencijal glavni kanal umjetničke kreativnosti. Anadol je nedavno izjavio: “Zamišljamo budućnost u kojoj će nam simbiotski odnos sa strojevima dati nove uvide, znanja i moć ne samo propitivanja već i promjene postojećih sustava i stvaranje boljeg svijeta”. Stoga u Anadolovim djelima stroj predstavlja čovjekovu priliku da postigne dublje razumijevanje i naposljetku poprima novu estetsku, osjetilnu pa čak i duhovnu dimenziju.