Čarolija Malog rimskog kazališta, mjuzikl „MOST“ i Labinski uzlet likovnosti
Razgovor s Gorkom Ostojić Cvajner: Važnost ulaganja u kvalitetnu kulturu
Razgovarala Luisa SORBONE
Prije nekoliko dana u Galeriji Cvajner održana je konferencija za medije na kojoj je predstavljen mjuzikl „MOST“, koji će igrati u Puli 18. kolovoza u nedavno otvorenom Malom rimskom kazalištu. Ugostila ju je povjesničarka umjetnosti Gorka Ostojić Cvajner, koja od 70-ih do danas nastavlja davati svoj profesionalni doprinos realizaciji najvažnijih kulturnih projekata u Puli i Istri.
„MOST“ u Malom rimskom kazalištu
“Postoji više razloga koji su me ponukali da budem dio projekta „MOST“ u segmentu odnosa sa javnošću. Prije svega, po prirodi sam znatiželjna i uvijek spremna podržati nove kvalitetne projekte koji se odvijaju u Puli. S ponosom brinem i za promociju ovog događaja koji će se održati u Malom rimskom kazalištu jer vjerujem da ovo mjesto zaslužuje valorizaciju i smatram da je potrebno što prije identificirati program događanja koji će se održavati u ovom čarobnom okruženju.
Upuštajući se u meritum predstave koja će se održati 18. kolovoza, izuzetno cijenim kvalitetu ljudi koji u njemu sudjeluju, a tu mislim na libretisticu Slavicu Lončarić-Đugum, Emira Kulenovića koji je skladao glazbu, redatelja Luku Mihoviloviću, ali sve autorima koji dolaze iz raznih krajeva Hrvatske, iz Bosne i Hercegovine i iz Njemačke. Riječ je o međunarodnom projektu koji su osmislili i proveli profesionalci s iskustvom i kulturom, aspektima koji jamče kvalitetan rezultat.
Tu je i osobni razlog koji me potaknuo da podržim teme koje „MOST“ donosi na scenu i koje su povezane s mojom obiteljskom poviješću.
Moji baka i djed bili su podrijetlom iz Trentina pa sam ja na neki način Talijanka, ali moj otac je bio iz Mostara. To sjećanje na porijeklo i iskustvo rata duboko me potreslo. Bliski su to ratovi koji nikada ne prestaju i ostavljaju tragove mržnje i patnje među ljudima. Protagonisti spektakla „MOST“ su dvoje naivnih i nevinih mladih ljudi, poput Romea i Julije. Oni se vole i za njih nema granica i podjela, baš kako i treba biti”.[/lang_hr]
Pulsko kulturno ljeto
Stigavši do kolovoza i bacivši pogled na pulski ljetni kalendar događanja koja su se već održala i onih koji slijede, možda se već možemo odvažiti za bilancu o kvaliteti i broju kulturnih sadržaja, u Istri i posebno u Puli.
“Važno je da su ovo Pulsko kulturno ljeto organizirali Turistička zajednica i Grad Pula. Bitno je imati precizan kalendar, znati kada programi počinju, a kada završavaju. U Puli imamo tu privilegiju što imamo tri nevjerojatne pozornice: Arenu, Malo rimsko kazalište i Kaštel. Tri jedinstvena mjesta po svom umjetničkom i kulturnom značaju. Pulski filmski festival ima svoje savršeno mjesto u Areni. Nažalost, ove godine nije bilo operne sezone, čija je organizacija vrlo skupa i složena te zahtijeva godine programiranja, čak i za samo 4 – 5 izvedbi. Kad sam bila dio organizacijskog tima, u Arenu smo zvali umjetnike i glazbenike iz riječkog HNK Ivana pl Zajca, osječkog i zagrebačkog HNK i sjećam se da je to uvijek bilo vrlo zahtjevno”.[/lang_hr]
Stvoriti zasebnu agenciju
Dođemo li do aspekta kulturne razmjene, suvremena talijanska umjetničko-kulturna produkcija mogla bi biti bolje zastupljena u Istri. Italija je puna novih, ali i tradicionalnih kulturnih ponuda koje bi možda vrijedilo bolje upoznati s ciljem buduće suradnje.
“Imamo mogućnost povezivanja s cijelim svijetom. Talijanski umjetnički i kulturni svijet blizak nam je i njegova je ponuda vrlo bogata. Već imamo sustav gradova pobratima i popratne dogovore s njima, ali su nam potrebne jasne ideje i kulturnjaci koji teže programima na visokoj razini.
Moj prijedlog? Formirala bih agenciju koja prikuplja najbolje prijedloge i brine o njihovoj realizaciji, koja zna voditi dijalog s institucijama i iskoristiti sredstva. Mislim da je sve ovo potrebno ako želimo težiti višoj kvaliteti. Arena je savršena za kulturna događanja i ugošćavanje istaknutih ličnosti. U Malom rimskom kazalištu voljela bih vidjeti nešto klasično poput „Antigone“, koja se već radila na drugim mjestima u Puli. Pula zaslužuje ovakvo kazalište i to treba cijeniti. Ako želimo podići razinu našeg turizma, moramo ulagati u kulturnu ponudu: u kvalitetne programe i u ljude spremne na ovaj izazov”.
Labin i njegova umjetnička tradicija
Gorka Ostojić Cvajner radi i na drugim projektima, prije svega na onom koji će se održati u Labinu od petka 11. kolovoza. Budući da je bila voditeljica likovne djelatnosti Narodnog muzeja u Labinu od 1975. do 1980. godine i pedeset godina u upravnom odboru Mediteranskog kiparskog simpozija koji je pomalo postao simbol Labina, Gorka Ostojić Cvajner jako je vezana za ovaj grad.
“Muževa obitelj potječe iz Labinu, on kad je stigao u školu, u prvi razred. nije znao ni riječi hrvatskog. Za mene je rad u Labinu uvijek povratak u prošlost i briga o zaboravljenim stvarima. To je zaista zanimljiv grad, rudnici su njegov DNK. Nekoć su tu dolazili radnici iz cijelog svijeta i stvorili multietnički scenarij koji je, po mom sudu, jedinstven za tako malo mjesto. Gotovo ništa drugo nije ni postojalo dok se brojni mladi umjetnici nisu vratili kući, obogaćeni godinama usavršavanja u drugim dijelovima Hrvatske i inozemstva.
Labinski atelieri nastali su zahvaljujući Josipu Diminiću, velikom inovatoru i promotoru, ali i kiparu, diplomantu Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu, a zatim i profesoru emeritusu Sveučilišta u Rijeci. Diminić je svojim kreativnim duhom uspio motivirati i okupiti sve te umjetnike. Nitko nije očekivao da rudarski grad može postati grad u kojem se stvara umjetnost, čak i na visokoj razini. Za mene je bilo jako važno raditi s njim u Labinskim atelierima i na Mediteranskom kiparskom simpoziju.”
26. izdanje Labinskog uzleta Likovnosti
Danas Diminića više nema, ali je njegov pečat bio presudan za hrvatsku umjetničku kulturu koja se danas oblikuje u Labinskom uzletu Likovnosti, skupini kipara, slikara i dizajnera, školovanih u Italiji i Hrvatskoj, čija se djela svake godine kolektivno izlažu. Ove godine Labinski uzlet likovnosti održava se po 26. put, a kustosica je Gorka Ostojić Cvajner. Labin nastavlja ulagati u umjetnost te je do danas objavljeno 13 monografija njezinih umjetnika. No, da vidimo koji će biti lajtmotiv ovogodišnje manifestacije.
“Budući da se obilježava 400. obljetnica izgradnje labinskog zvonika posvećenog sv. Justu, lik sveca bit će tema ovogodišnje izložbe. Crkva je srušena u 4. stoljeću i nikada nije obnovljena. Ostao je osamljen i impozantan zvonik, bez crkve i bez trga oko njega, na 340 metara nadmorske visine. Sv. Just je, podsjetimo, svetac zaštitnik Labina, iako se tradicija slavlja izgubila tijekom godina. Idealno nas povezuje s Trstom, čija je povijest neraskidivo povezana s onom ovog kršćanskog mučenika, bačenog u more okovanog u vodama u blizini grada. Sudjelovat će 21 labinskih autora koji će javnosti predstaviti svoju osobnu interpretaciju priče o sv. Justu. Labinski atelieri Josipa Diminića nastavljaju živjeti”.
