Mate Balotina književna večer u Gradskoj knjižnici i čitaonici

B. V.

17.11.2023.

Tijekom godi­ne raz­li­či­tim pro­gra­mi­ma obi­lje­ža­va­ju se život i dje­lo Mije Mirkovića – Mate Balote, i to u povo­du 125. obljet­ni­ce nje­go­va rođe­nja te 60. godiš­nji­ce smr­ti, čemu se pri­klju­ču­je i Gradska knjiž­ni­ca i čita­oni­ca pula pa Balotinu knji­žev­nu večer orga­ni­zi­ra u uto­rak, 21. stu­de­no­ga u 18 sati.

Odabrane sti­ho­ve i proz­ne ulom­ke čitat će uče­nik Rocco Vlačić iz Raklja, polaz­ni­ci Dramskog i ples­nog stu­di­ja INK – Gradskog kaza­li­šta Pula, radij­ska vodi­te­lji­ca Gordana Trajković, ured­ni­ca radij­ske emi­si­je Prostor šti­va Nevena Trgovčić, samos­tal­na umjet­ni­ca Sabina Aličić i vodi­te­lji­ca kaza­li­šta INAT Tanja Grgić. U sklo­pu pro­gra­ma nas­tu­pit će uče­ni­ci Glazbene ško­le Ivana Matetića Ronjgova.

Od samog dje­tinj­stva Mijo Mirković bio je sves­tran čovjek. Bio je bio ribar, mor­nar, fizič­ki rad­nik, knji­žev­nik, novi­nar i dok­tor eko­no­mi­je, rođen u Raklju 28. ruj­na 1898. Osnovnu ško­lu, koju je osno­vao nje­gov otac, Ante Mirkovic-Gaspić, poha­đao je u rod­nom Raklju. Gimnaziju je počeo u Pazinu, a zavr­šio u Zabrehu u Češkoj. Školovanje je nas­ta­vio u Zagrebu, Beogradu, Frankfurtu, Berlinu i Bratislavi. Na fakul­te­tu za eko­nom­ske i druš­tve­ne nauke u Frankfurtu ste­kao je dok­to­rat 1923. godine.

Mijo Mirković nije samo govo­rio u ime mno­gih, on je i bio jedan od mno­gih Istrana. Bio je čovjek koji je ste­kao veli­ko zna­nje, koji se upor­nim radom i inte­lek­tu­al­nom spo­sob­noš­ću popeo do naj­vi­ših polo­ža­ja u eko­nom­skoj nauci, ali i onaj koji je svo­jom vanj­šti­nom i osje­ća­ji­ma ostao cije­lo­ga živo­ta fizič­ki radnik.

U svo­jim dje­li­ma pod pse­udo­ni­mom Mate Balota hva­li istar­ski zavi­čaj, govo­ri o živo­tu obič­nih lju­di, sva­kod­nev­ni­ci, nos­tal­gi­ji za dje­tinj­stvom. Daje nam i mno­go uvi­da u povi­jes­nu bašti­nu. Većina nje­go­vih pje­sa­ma govo­ri o teškom živo­tu riba­ra i mornara.

Njegova zna­čaj­na knji­žev­na dje­la su pjes­nič­ka zbir­ka Dragi kamen koju piše na čakav­šti­ni, roman Tijesna zem­lja, Proza i poezi­ja, dra­ma Smrtni gri­jeh, puto­pis­ni zapi­si Na crve­noj istar­skoj zem­lji, povi­jes­no-auto­bi­ograf­ske mono­gra­fi­je Stara pazin­ska gim­na­zi­ja, Puna je Pula.

Objavio je mno­go­broj­ne sve­uči­liš­ne udž­be­ni­ke i eko­nom­ska dje­la, među koji­ma i Ekonomsku his­to­ri­ju Jugoslavije. Jedan je od naj­plod­ni­jih eko­nom­skih pisa­ca izme­đu dva­ju svjet­skih rato­va i u pora­ću: Trgovina i unu­traš­nja trgo­vin­ska poli­ti­ka, Spoljna trgo­vin­ska poli­ti­ka, Saobraćajna poli­ti­ka, Zanatska poli­ti­ka, Industrijska poli­ti­ka, Održavanje seljač­kog posje­da, Razvoj eko­nom­ske mis­li u XIX. veku, Agrarna poli­ti­ka, Ekonomska struk­tu­ra Jugoslavije 1918. – 1941., Ekonomika agra­ra FNRJ, Seljaci u kapi­ta­liz­mu, Uvod u eko­no­mi­ku Jugoslavije.