Predstavljen Nacrt Plana razvoja kulture Istarske županije
Tekst i fotografije Boris VINCEK
Predstavljanje Nacrta Plana razvoja kulture Istarske županije 2024. – 2029. održano je u četvrtak, 11. siječnja u Dnevnom boravku DC‑a Rojc. Sadržaj Nacrta opisao je Davor Mišković nakon uvodnih riječi pročelnika Upravnog odjela za kulturu i zavičajnost Istarske županije Vladimira Torbice.

- Ovo je treće javno predstavljanja Nacrta prijedloga kojeg smo nekad nazivali Kulturna strategija Istarske županije. Donijeli smo ih već dvije, međutim po novome, na razini županije, grada ili općine možemo imati samo plan razvoja, a na razini države je to strategija. Ovom prilikom bih želio naglasiti da je u tijeku javno savjetovanje koje traje 30 dana – od 15. prosinca do 15. siječnja – a na web stranicama županije možete pronaći obrasce za prijedloge, mišljenja i primjedbe i cjelokupni Nacrt. Nakon savjetovanja Plan se upućuje na županijsku Skupštinu na usvajanje. Osnovna ideja je da pokušamo napraviti jedan dokument koji je kratak, jasan i realno ostvariv te da to ne bude popis želja nego da predložimo ono što je moguće učiniti, a što je u ingerenciji Istarske županije. Dvije stvari koje moramo učiniti je izboriti se za povećanje sredstava za kulturu te kroz dogovor pronaći konkretne načine kako realizirati ciljeve koje smo si zacrtali, kazao je Torbica i zahvalio prisutnima koji su sudjelovali u izradi ovog plana, a to su Marino Jurcan, Marko Zdravković Kunac, Goran Farkaš i Aleksandra Vinkerlić. Zahvalio se i profesorici Nataši Urošević koja je na predstavljanje dovela studente Odjela kulture i turizma pulskog Sveučilišta.

Mišković je na početku izlaganja navio da su do Nacrta plana došli zahvaljujući analizama Kulturnih vijeća i tri provedena istraživanja usmjerena za potrebe izrade Plana razvoja kulture IŽ.
Naime, Nacrtu Plana prethodilo je kvantitativno i kvalitativno istraživanje o kulturnim potrebama i kulturnom razvitku u Istri koje su proveli Željka Tonković i Krešimir Krolo sa Sveučilišta u Zadru. U okviru istraživanja proveden je anketni upitnik, provedene su fokus grupe i intervjuirani su eksperti. Rezultati istraživanja bit će i javno objavljeni u formi publikacije pod naslovom „Publika, akteri, politike: Izvješće o provedenim kvantitativnim i kvalitativnim istraživanjima za potrebe izrade Programa razvoja kulture u Istarskoj županiji – Regione Istriana“. Osim toga, isti istraživači proveli su i istraživanje „Kulturne potrebe i kulturni kapital mladih i šire populacije u Istri“ koje se fokusiralo na sudjelovanje mladih u kulturnim aktivnostima. Istraživanje je objavljeno u formi publikacije u izdanju udruge Metamedij. Provedeno je i „Mapiranje sektora kreativnih i kulturnih industrija u Istarskoj županiji – Regione Istriana“ koje je provela Ivana Rašić iz Ekonomskog instituta u Zagrebu.

- Na bazi tih istraživanja i analiza Kulturnih vijeća mapirali smo nekoliko problema koji su nam poslužili kako bi definirali ciljeve i aktivnosti kojima će se ti ciljevi ostvariti. Glavni ciljevi su: povećati dostupnost kulturnih sadržaja i sudjelovanja u kulturnim programima svih stanovnika Istarske županije; osnažiti ulogu kulturnog sektora u razvoju Istarske županije; unaprijediti uvjete za rad ustanova, udruga, umjetničkih organizacija i samostalnih umjetnika; povećati sudjelovanje mladih u kulturnim aktivnostima i osnažiti međunarodnu kulturnu suradnju, kazao je Mišković.
Što se prvog cilja tiče predviđene su sljedeće aktivnosti: podrška programima razvoja publike i programima aktivnog sudjelovanja građana (kreativne radionice, kulturni amaterizam i sl.); podrška programima zavičajne kulture (osobito onima organiziranima u suradnji s lokalnom zajednicom); podrška svim oblicima informiranja građana o kulturnim aktivnostima (informiranje putem medija i društvenih mreža, oglašavanje u javnom prostoru i izravna promocija); poticanje međugradske/mjesne cirkulacije publike i difuzije kulturnog sadržaja u Istri kroz manifestaciju Dani kulture i zavičajnosti u Istri u suradnji s Upravnim odjelom za turizam i Turističkom zajednicom; podrška prilagodbi kulturnih sadržaja osobama s posebnim potrebama i invaliditetom; podrška osiguravanju fizičkog pristupa kulturnoj infrastrukturi osobama smanjene pokretljivosti (rukohvati, rampe, dizala i dr.) i podrška programima socijalne integracije novih stanovnika i migranata u Istri kroz kulturne aktivnosti.

Aktivnosti kojima se želi osnažiti ulogu kulturnog sektora u razvoju Istarske županije su: podrška međusektorskim projektima; poticanje uključivanja kulturnih ustanova, organizacija nezavisne kulture i kreativnih i kulturnih industrija, umjetnika i kulturnih radnika u obrazovne, znanstvene, gospodarske, socijalne i druge aktivnosti; podrška snažnijem povezivanju sektora kulture i obrazovanja u suradnji s Upravnim odjelom za obrazovanje, sport i tehničku kulturu; podrška kulturnim projektima koji doprinose održivom razvoju i primjenjuju i razvijaju „zelene“ prakse; podrška prezentacijskim programima materijalne i nematerijalne kulturne baštine; podrška razvoju kreativnih i kulturnih industrija u Istri i njihovom povezivanju s gospodarstvom; podrška projektima koji unapređuju status kulture i kulturnih radnika u široj javnosti (projekti koji privlače pažnju na nacionalnoj i europskoj razini); poticanje razvoja kulturnog turizma koji koristi lokalne resurse i kapacitete te poticanje razvoja individualnih karijera kulturnih radnika u Istri.
Treći cilj tiče se unaprjeđenja uvjeta za rad ustanova, udruga, umjetničkih organizacija i samostalnih umjetnika a aktivnosti kojima se taj cilj želi ostvariti su: osigurati sredstva za razvoj kapaciteta organizacija kojima je osnivač Istarska županija (zapošljavanje potrebnih radnika, adekvatni prostori za rad, oprema i dr.); osigurati sredstva za unapređenje kulturne infrastrukture i zaštitu kulturne baštine kroz nacionalne i EU fondove; osigurati usklađenost proračuna za javne potrebe u kulturi s rastom realnih troškova organizacije kulturnih aktivnosti u Županiji (povećanje izdvajanja za javne potrebe u kulturi); podrška umjetničkoj produkciji; osigurati sredstva za osnivanje fonda za filmsku produkciju u suradnji s HAVC-om; podrška održivosti obrta povezanih s tradicijskom kulturom (izrada instrumenata, nošnji i sl.) u suradnji s Upravnim odjelom za turizam i Upravnim odjelom za gospodarstvo; podrška programima transfera znanja koji doprinose osnaživanju kapaciteta aktera u kulturi; poticanje zajedničkog djelovanja i umrežavanja aktera u kulturi i podrška inicijativama usmjerenim na razvoj kritičke refleksije i valorizacije baštine i suvremene umjetničke produkcije, istraživanjima, kritičkim i monografskim izdanjima u području kulture.

Povećanje sudjelovanja mladih u kulturnim aktivnostima pokušat će se ostvariti kroz sljedeće aktivnosti: osigurati sredstva za provedbu natječaja za kulturne projekte mladih; podrška neformalnim kulturnim inicijativama mladih i organizacijskom razvoju ovih inicijativa; podrška kulturnim programima koji su namijeni mladima i koji nastaju u suradnji s mladima; podrška mobilnosti mladih koja je vezana uz kulturne aktivnosti, u oba smjera (u Istru i iz Istre); podrška mladim umjetnicima u razvoju individualnih karijera (stipendije, rezidencije i dr.) te podrška uključivanju mladih u rad kulturnih ustanova i drugih organizacija kroz stažiranja, stručne prakse i usavršavanja.
Peti i završni cilj je osnažiti međunarodnu kulturnu suradnju putem ovih aktivnosti: osigurati sredstva za osnivanje fonda za sufinanciranje projekata EU; poticanje razvoja međunarodnih projekata u području suvremene umjetnosti i kreativnih i kulturnih industrija (koprodukcije i sl.); podrška programima umjetničkih rezidencija stranih umjetnika i rezidencijalnim razmjenama; podrška umjetničkim gostovanjima i razmjenama i podrška međunarodnim projektima u području materijalne i nematerijalne baštine.

Nakon prezentacije pročelnik Torbica je napomenuo kako se već u nekoliko navrata tijekom predstavljanja Nacrta u drugim gradovima spomenulo kako ovaj Plan razvoja nije revolucionaran s čime se u potpunosti slaže, ali je ambiciozan i realan za razliku od prethodnih strategija koje su ostvarene u obimu od 70%.
Uslijedili su prijedlozi i komentari iz publike za koje je Torbica odgovorio da će podržati u onoj mjeri u kojoj je to moguće pa je pozdravio prijedlog Željka Antunovića iz Udruge Korona koja se zalaže za formiranje simfonijskog orkestra, te onaj Elis Lovrić koja se zalaže za jačanje iznimno važne međunarodne suradnje. Ivana-Nataša Turković iz SAKUD‑a upitala je pročelnika je li se pri razradi Nacrta Plana razvoja kulture razmišljalo o institucionalnoj podršci udrugama u kulturi u narednom razdoblju te da li se zbog inflacije planira osnovati krizni fond po uzoru onoga koji je uspostavljen tijekom pandemije koronavirusa.
- Što se institucionalne podrške tiče mi nju imamo za Istarski ogranak DHK, HDLU Istre i Čakavski sabor – dakle za one udruge i saveze udruga koje djeluju na području cijele županije. Što se kriznog fonda tiče o tome iskreno nismo govorili nego smo na to reagirali da smo sredstva za programe javnih potreba povećali za 20 %, odgovorio je Torbica.

Ian Tataj iz Glasa Istre je između ostalog pročelnika upitao postoje li u Planu neke preferencije ili prioriteti u koje se treba posebno ulagati.
- Preferencija nema u smislu da ne preferiramo glazbu naspram scenske umjetnosti ili tome slično, no kao što je prije rečeno došli smo do toga da najviše ulažemo u baštinu zbog EU fondova pa je to ujedno i najvidljivije. Ono što je naša dugoročna ciljana vrijednost je da se tradicija i baština osuvremenjuje, ako umjetnici u tome nađu neku inspiraciju i želju za rad, jer smatramo da ćemo s time biti originalni, drukčiji i po tome prepoznati. Tamara Obrovac, Matija Ferlin… svi oni imaju neko ishodište, a mi bi voljeli da je to ishodište ono što je ovdje izvorno i zavičajno, a ujedno i svjetsko. Da li je to moguće i hoće li to biti inspiracija umjetnicima to ovisi o njima, kazao je Torbica.

Marino Jurcan je pohvalio participativan proces pri donošenju Plana i uzimanje u obzir istraživanja koje je udruga Metamedij provela u suradnji s Istarskom kulturnom agencijom. On je naglasio da se nada da će Upravni odjel za kulturu i zavičajnost pomoći u međusektorskoj suradnji i osmisliti način kako dobit novaca od turizma kako kulturni turizam ne bi postao banalizacija onoga što udruge i ustanove u kulturi proizvode već dodatan izvor financijskih sredstava za njihovu provedbu. Istaknuo je i važnost suradnje s obrazovnim sektorom u vidu osposobljavanja kadrova za rad u udrugama i njihovim projektima, ali i stvaranju educirane publike. Zanimalo ga je i koji će biti kasniji hodogram implementacije i evaluacije Plana razvoja kulture.
- Što se drugog pitanja tiče, nakon savjetovanja, imamo rok od osam dana da na sve pristigle prijedloge odgovorimo, sastavimo izvješće i uputimo Skupštini županije na usvajanje. Ona će biti najvjerojatnije sazvana krajem veljače, pa bi tada ovaj Nacrt u ovom ili drugom obliku trebao biti usvojen. Nakon toga se kreće u implementaciju tako što će članovi Kulturnih vijeća mijenjati dosadašnje kriterije na temelju prioriteta koji će biti usvojeni. Što se međusektorske suradnje tiče to je pitanje lobiranja i to je naravno naš posao, a ja se nadam da ćemo biti uspješni u tome. Za turizam smo već uspjeli izlobirati neke programe koji će se događati tijekom ljeta i čiji će akteri biti domaći umjetnici. Što se gospodarstva tiče tu smo uspjeli izlobirati nešto što se tiče kreativnih kulturnih industrija, a to je prvenstveno gemeing industrija. To nisu dovoljno velika sredstva i toga smo svjesni, a u suštini ono što ćemo pokušati učiniti je da se ti javni pozivi ili natječaji povećaju, kazao je Torbica.