Rad Ivane Tkalčić „Obiteljska mitologija – Sjećanja“ uvršten u Zbirku suvremene umjetnosti Europskog parlamenta

28.03.2024.

Rad hrvat­ske umjet­ni­ce Ivane Tkalčić nazi­va „Obiteljska mito­lo­gi­ja – Sjećanja“ uvr­šten je u Zbirku suvre­me­ne umjet­nos­ti Europskog par­la­men­ta. Zbirka se danas, 44 godi­ne od osnut­ka, može pohva­li­ti s više od 500 umjet­nič­kih djela.

U pos­ljed­njem kru­gu otku­pa zbir­ke kon­ku­ri­ra­li su rado­vi auto­ri­ca iz neko­li­ko zema­lja, što je u skla­du s pri­la­go­đe­nom stra­te­gi­jom otku­pa kako bi u bli­skoj buduć­nos­ti kolek­ci­ja pos­ta­la rod­no urav­no­te­že­ni­ja. „Trenutno dje­la auto­ri­ca čine više od čet­vr­ti­ne opu­sa. Rodna rav­no­prav­nost jed­na je od temelj­nih vri­jed­nos­ti EU‑a, sto­ga se Europski par­la­ment, osim dono­še­nja zako­no­dav­s­tva za rav­no­prav­ni­ji polo­žaj žena, za to nače­lo zala­že i u svo­jim dru­gim aktiv­nos­ti­ma, poput rada na zbir­ci. Prema istra­ži­va­nju Europskog par­la­men­ta iz 2021. godi­ne, 60 % oso­ba koje se bave umjet­noš­ću ili je stu­di­ra­ju su žene. Međutim, rado­vi auto­ri­ca čine manje od 10 % stal­nih umjet­nič­kih zbir­ki diljem Europe“, istak­nu­la je v.d. vodi­te­lji­ce Ureda Europskog par­la­men­ta u Hrvatskoj Maja Ljubić Kutnjak.

Rad „Obiteljska mito­lo­gi­ja – Sjećanja“ sisač­ke umjet­ni­ce Ivane Tkalčić polip­tih je koji se sas­to­ji od četi­ri dije­la. Dio je cik­lu­sa „Obiteljska mito­lo­gi­ja“ i nas­tao je teh­ni­kom recik­li­ra­nja doku­me­na­ta, foto­gra­fi­ja i tek­s­ta na papi­ru. Svaki od ova četi­ri dije­la sadr­ži raz­li­či­te tran­sfor­mi­ra­ne ele­men­te, no svi su pove­za­ni s povi­ješ­ću obi­te­lji autorice.

„Iznimno sam počaš­će­na što je moj rad pos­tao dije­lom ova­ko vri­jed­ne i utje­caj­ne zbir­ke, odnos­no što će se pri­dru­ži­ti rado­vi­ma dru­gih europ­skih umjet­ni­ka i traj­no obi­lje­ži­ti duh jed­nog vre­me­na. Posebnu vri­jed­nost uvr­šta­va­nju daje činje­ni­ca da se zbir­ka zala­že za rod­nu rav­no­te­žu u zas­tup­lje­nos­ti rado­va u umjet­nič­kim zbir­ka­ma. Radom obra­đu­jem temu utje­ca­ja obi­te­lji na poje­din­ca i pre­no­še­nje sje­ća­nja kroz gene­ra­ci­je. Željela sam nagla­si­ti važ­nost obi­telj­ske pove­za­nos­ti i pri­je­no­sa sje­ća­nja kao teme­lja čovje­ko­vog iden­ti­te­ta. Radom želim osvi­jes­ti­ti i pomo­ći u lak­šem pre­poz­na­va­nju nega­tiv­nih obra­za­ca i loših izbo­ra. Dakle, cilj mi je potak­nu­ti pro­miš­lja­nje o utje­ca­ju obi­telj­skog okru­že­nja na for­mi­ra­nje našeg iden­ti­te­ta i obras­ce pona­ša­nja poje­di­na­ca, čime želim nagla­si­ti važ­nost samo­svi­jes­ti i moguć­nos­ti izbo­ra u kre­ira­nju vlas­ti­tog živo­ta“, istak­nu­la je Tkalčić.

Tkalčić se pri­dru­žu­je osta­lim hrvat­skim auto­ri­ma i auto­ri­ca­ma u zbir­ci, čija su dje­la otkup­lje­na pri­li­kom ula­ska Hrvatske u Europsku uni­ju 2013. godi­ne, a to su Boris Bućan, Ivana Franke, Sanja Iveković, Ivan Kožarić, Nives Kavurić-Kurtović, Đuro Seder, Josip Vaništa i Zlatan Vehabović. Radovi uvr­šte­ni u zbir­ku izla­žu se na povre­me­nim izlož­ba­ma u cen­tri­ma za posje­ti­te­lje Europskog par­la­men­ta u Bruxellesu, Strasbourgu i Luxembourgu, u pro­to­ko­lar­nim dvo­ra­na­ma te na jav­nim mjes­ti­ma, a dos­tup­ni su i u onli­ne galeriji.

Ivana Tkalčić (1987.) mul­ti­me­di­jal­na je umjet­ni­ca mla­đe gene­ra­ci­je. Diplomirala je na Akademiji likov­nih umjet­nos­ti i na Ekonomskom fakul­te­tu u Zagrebu. Sudjelovala je na broj­nim pro­jek­ti­ma i umjet­nič­kim rezi­den­ci­ja­ma u Austriji, Belgiji, Grčkoj, Norveškoj, Nizozemskoj, Italiji i Poljskoj. Završila je pro­gram WHW Akademije te je fina­lis­ti­ca i dobit­ni­ca više nagra­da, među osta­lim: 20. nagra­da Radoslav Putar-Young Visual Artists Awards (2021.), Grand Prix nagra­da na 35. Salonu mla­dih (2020.), Erste frag­men­ti 12 (2016.), Rektorova nagra­da za naj­bo­lje stu­den­te. Realizirala je broj­ne samos­tal­ne i grup­ne izložbe.

Predselekcija hrvat­skih umjet­ni­ca bila je povje­re­na Muzeju suvre­me­ne umjet­nos­ti u Zagrebu kao glav­noj part­ner­skoj ins­ti­tu­ci­ji na ovom pro­jek­tu, u surad­nji s dru­gim ins­ti­tu­ci­ja­ma iz Hrvatske: Galerija umjet­ni­na Split, Muzej moder­ne i suvre­me­ne umjet­nos­ti u Rijeci, Muzej likov­nih umjet­nos­ti Osijek i Umjetnička gale­ri­ja Dubrovnik. Konačnu odlu­ku o oda­bi­ru doni­je­li su umjet­nič­ki odbor Zbirke i pred­sjed­ni­ca Europskog parlamenta.

Zbirka suvre­me­ne umjet­nos­ti je nas­ta­la 1980. kao ide­ja Simone Veil, prve pred­sjed­ni­ce Europskog par­la­men­ta. Veil je želje­la da zbir­ka sadr­ži rado­ve mla­dih suvre­me­nih umjet­ni­ka te da bude pri­kaz europ­ske vizu­al­ne bašti­ne svo­jeg vre­me­na. U među­vre­me­nu je pro­ši­re­na dje­li­ma koja pred­stav­lja­ju odraz druš­tve­no-poli­tič­kih zbi­va­nja, te danas sim­bo­li­zi­ra goto­vo pola sto­lje­ća pos­tig­nu­ća, tež­nji i jedins­tva, od inte­gra­ci­je sadaš­njih drža­va čla­ni­ca, pre­ko temelj­nih vri­jed­nos­ti kao što su slo­bo­da izra­ža­va­nja, demo­kra­ci­ja, ljud­sko dos­to­jans­tvo i nuž­nost zašti­te oko­li­ša, do ključ­nih lič­nos­ti koje su defi­ni­ra­le put Unije. Zahvaljujući rado­vi­ma iz svih drža­va čla­ni­ca EU‑a, jed­na je od kul­tur­no naj­raz­no­li­ki­jih zbir­ki suvre­me­ne umjetnosti.

Priredio B. V.