(Ne)vidljivi – mladi u kulturi: Liberalizam Jurice Pušenjaka u galeriji Poola
Tekst i fotografije Paola ALBERTINI
Prva ovogodišnja izložba u galeriji Poola, „£I₿€RⒶ£I$M“, otvorena je 6. travnja radovima Jurice Pušenjaka. Novost galerije je da jedan termin povjeravaju kustosu iz Zagreba, Feđi Gavriloviću. Naime, kako je rekao voditelj galerije, Bojan Šumonja, izložbu Pušenjaka je odabrao i u Pulu doveo upravo taj kustos.
Gavrilović za Pušenjaka kaže da je zanimljiv umjetnik mlađe generacije jer u svom radu ističe koliko je naša svijest oblikovana ideologijom i kako sama činjenica da smo osvijestili da smo u ideologiji može napraviti prvi korak izlaska iz nekih sfera u kojim živimo i unutar kojih se krećemo.
Slike su na prvi pogled bizarne, rekao je Gavrilović, riječ je o uvećanim novčanicama. Međutim, one nam govore o centralnom mjestu novca u našem liberalističkom sustavu, u našem društvu.
„Izložbu možemo gledati s dvije strane. Prvo, vidimo monetu iz Jugoslavije, Sovjetskog saveza i SAD‑a, iz propalih država i dva sistema koji su pokušali dati neku alternativu liberalističkom sustavu, a s druge strane možemo to gledati i kao iskazivanje apsurda činjenice da mi svu svoju energiju i pažnju ulažemo u tu jednu apstrakciju, a ta apstrakcija su te male litografije koje nosimo u džepu, novčanice“, rekao je Gavrilović uoči otvorenja izložbe.
Kako je naveo da piše u katalogu: „Naša ideologija zove se liberalizam i osnova njezina postojanja je kapital. Jurica Pušenjak slikar je koji joj pruža ogledalo. Slikajući monete iz triju režima, on potvrđuje njihovo ključno mjesto u svakodnevnom životu njihovih građana. Od njih tri, dva su uništena, jer su, barem deklarativno, pokušavala predstavljati nekakvu alternativu, odnosno relativizaciju ideološkog zdanja liberalizma. Teoretičari suvremenog društva nerijetko ističu kako kapital ima snagu asimilirati sva proturječja koja stvara. Znači li to njegovu konačnu pobjedu, odnosno „kraj povijesti“? Ili je to samo još jedna arhitektonska varka ideološke tvrđave u kojoj smo osuđeni boraviti? Pušenjakove su slike prozori u toj tvrđavi, no to su apsurdni prozori koji ne gledaju izvan nje. Ne zanose se mišlju da mogu ponuditi alternativu, ali vam otvaraju um za to da ideja prozora uopće postoji. Možda je to prvi, sramežljivi korak prema oslobođenju“.
Prema riječima Gavrilovića, razlog zbog neuspjeha svih alternativa liberalnom sustavu je liberalistički sustav i kapital: „Naša opsesivna želja za materijalnim integrira se u nas pod nazivom ljudska priroda – nečega što je tobože čovjeku urođeno, a naravno da nije“.
Manje slike pokazuju određene pojmove koji su usađeni u sve nas i koje zapravo naša današnja ideologija želi uvjeriti da su ključni u našem svakodnevnom životu: od sreće, ega, individualizma, seksa, požude… „“To je nešto čemu mi težimo ‚ali netko će reći da je to u nama, zato što smo evaluirali, ali nije, to nam je nametnuto od samog društva“, kaže Gavrilović ističući da smo društvo mi sami i mi sami to nekako moramo mijenjati.
Smatra kako je jedini izlaz nešto neočekivano, ono što se u budističkim filozofijama kaže „satori“.
„Okrenite se prema nečemu što se smatra destruktivnim, drugim riječima, poboljšavajte sebe: ali nemojte vježbati i čitati, probajte nešto drugo“, poručio je Gavrilović.
Jurica Pušenjak je rođen 1996. u Zagrebu. Godine 2020. diplomirao je na slikarskom odsjeku ALU u klasi Zoltana Novaka. Od 2018. djeluje kroz niz skupnih i žiriranih izložbi od kojih se ističu 5. i 6. Bijenale slikarstva u domu HDLU a, 16. i 19. Erste fragmenti u Laubi, izlaganje i koautorstvo na izložbi ”Tartagline police” u Galeriji Forum, izložba “Ljubav na posljednji pogled/novac je vječan, a ljudski život je prolazan” u Galeriji Bačva, te izložba “Iluzije” u Galeriji Proširenih medija. Godine 2022. Izlaže na prvoj samostalnoj izložbi “Heroji” u Galeriji Bačva. Dobitnik je Nagrade Vladimir Dodik Trokut, Iva Vraneković – Umjetnici umjetniku.
Izložba se može razgledati do 27. travnja.
Ovaj tekst sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje raznovrsnosti i pluralizma elektroničkih medija.