Održan Samanj kulture u pazinskom Kaštelu
Tekst Roberta ŠPOLJARIĆ • Fotografije Gea RAJIĆ iz arhiva udruge Forma
Samanj kulture ponovno je u srcu Istre okupio velik broj umjetnika, stvaratelja, filmaša, glazbenika i dionika lokalne zajednice koji su međusobno predstavljali svoj rad te dijelili znanja i iskustva, uz umrežavanje i njegovanje istarske kulture. Manifestacija je održana u petak, 14. lipnja u pazinskom Kaštelu, jednom od najvećih i najočuvanijih srednjovjekovnih utvrda u Istri.
Srž je Samanja povratak korijenima izražavanja u interakciji, podsjećajući ujedno na uronjenost kulture i umjetnosti u zajednici iz koje proizlaze. Preobrazbom tradicionalnog pazinskog samanja uspostavlja se i izražava veza koja se razvija između kreativnog izraza i kolektivnog pamćenja te identiteta. Festivalom se time nastoji ukazati na neraskidivu vezu između umjetnosti i društva – koliko smo međusobno potrebni jedni drugima u umjetnosti, koliko je umjetnosti potrebna zajednica i koliko je zajednici potrebna kultura, ističu organizatori iz udruge Forma.
Lajtmotiv drugog izdanja festivala bio je – fešta. Nastavak je to na ideju revitalizacije tradicionalnog samanja kojem povijesni put seže u 1574. godinu. Baš kao što je to nekad izgledalo u povijesti, i na ovom se Samanju pjevalo, plesalo i slavilo do dugo u noć.
U vanjskom dvorištu Kaštela u popodnevnim je satima održano službeno otvorenje manifestacije, a na samom početku prigodno su se obratile Nina Bon i Josipa Škrapić iz udruge Forma te Vladimir Torbica, pročelnik Upravnog odjela za kulturu i zavičajnost, Suzana Jašić, gradonačelnica Grada Pazina te Sanja Kantaruti, direktorica Turističke zajednice središnje Istre.
Mladi su dobna skupina koja pokazuje smanjenu participaciju u postojećim kulturnim aktivnostima i nezadovoljstvo postojećom kulturnom ponudom, pa je tim više potrebno ulagati u njihovo uključivanje, neki su od zaključaka uvodnih govora. U obraćanjima je naglašena važnost (su)djelovanja čitave zajednice u produkciji sadržaja, kao i podrška koju imaju mladi u području kulture i umjetnosti u ovom podneblju, od lokalne do županijske razine, a valja istaknuti da je manifestacija sufinancirana Javnim pozivom za poticanje stvaralaštva mladih u području kulture i umjetnosti Istarske županije – Regione Istriana za 2024. godinu, posebnim pozivom koji omogućuje mladima aktivno sudjelovanje i stvaranje kulturnih aktivnosti. Svi su se složili da je Samanj kulture važna karika u razvijanju zavičajne kulture te promociji identiteta Istre, tim više što ga pokreću mlade snage kulturne scene, a ovom se inicijativom nastavlja bogata tradicija bavljenja nezavisnom kulturom i umjetnosti, nadopunjavajući tako aktivnosti koje su se u Pazinu tijekom godina nažalost ugasile, kao što je to nekadašnji festival Sedam dana stvaranja.
U uvodnom je dijelu predstavljena umjetnička instalacija „OBRED OBJED“. Instalacija se sastojala od tradicionalnog kuhinjskog pribora na kojem su izloženi jestivi i tekući elementi karakteristični za slavlje, a koje su posjetitelji tijekom festivala imali prilike konzumirati i kušati, intervenirajući tako i u samu umjetninu. Veći dio instalacije odnosio se na impozantan bijeli stolnjak, kojim je sugerirana kultura ugošćavanja u istarskim mjestima.
U unutarnjem prostoru RocKastela izložene su dvije izložbe – „Još jena pa gremo“ i „Kanat“. Skupna izložba fotografija „Još jena pa gremo“ obuhvatila je radove prikupljene putem javnog poziva na temu fešta i samanja, odnosno zabave i slavlja. Izložbu su činile razne fotografije iz privatnih zbirki kojima je dan presjek proslava te uvid u obiteljske i intimne trenutke koji otkrivaju život i običaje Istre. Prikupljene su razne fotografije – od starijih analognih do novijih digitalnih fotografija, čime je postignut kontrast između razdoblja, a ujedno i autentičan te originalan pregled povijesti slavlja kojim se spojila prošlost i sadašnjost, ono nekad i danas. Autorice izložbe su: Gabrijela Stojšić, Sara Mihaljica, Zvezdana Mihec, Lea Jurčić, Antonela Brenko, Jenny Ujčić, Ema Guštin i Josipa Škrapić. Izložba Kanat sačinjavala je autorski rad Sare Mogorović, koja je uz projekcije vizuala, animirane kadrove i singularne printeve predstavila sukus središnjeg motiva – istarskih fešti – uz folklorne motive specifične za Istru: plesači u narodnim nošnjama, balun, svirači tradicionalnih istarskih instrumenata te briškula. Na primjeru je pomno biranih tematskih isječaka istaknula ulogu navedenih segmenta kao važnih dijelova kreiranja kolektivnog identiteta Istre.
Završni dio otvaranja činio je nastup Folklornog društva Pazin. Društvo broji sedamdesetak članova plesača, pjevača i svirača koji predanim radom oživljavaju tradiciju, a dio istarske povijesti prikazali su u idiličnom srednjovjekovnom ambijentu Kaštela.
U sklopu festivala Etnografski muzej Istre organizirao je vodstvo izložbe Ča delamo kad „niš“ ne delamo. Izložba tematizira navike u provođenju slobodnog vremena od prve polovice 20. stoljeća do danas u istarskoj svakodnevici. U pokušaju da se odgovori na pitanja – ako danas uopće postoji slobodno vrijeme, koja je razlika u poimanju i provođenju slobodnog vremena u ruralnim i gradskim sredinama, kakvo je žensko i muško viđenje ove teme, kako su na njega utjecala društvena uređenja, industrijski razvoj te stvaranje potrošačkog društva, ali i kako ga mladi danas provode – dani su tek fragmenti slobodnog vremena istarske svakodnevice unazad stotinjak godina.
Uz predstavljanje izložbe Etnografskog muzeja Istre, održan je i susret Književnog kluba Centra za mlade Alarm Pazin pod nazivom Kružok – od svijeta do srca Istre: Drago Billy Opašić na kojem je predstavljena knjižica „Istru ja va srcu nosin“. Posljednjih šest mjeseci članovi Književnog kluba putovali su od svijeta do srca Istre, osvijestivši kvalitetu djela i ljudi koji žive na ovom podeblju i o kojima je potrebno više govoriti. U putovanjima se uglavnom teži što više toga vidjeti, pribjegava se inozemstvu, a da ne upoznamo svoje. Tako i u književnosti. Nismo ni svjesni blaga koje imamo. Zbirka koju je potrebno dobro i oprezno istraživati, baš poput speleoloških lokaliteta koje je istraživao Billy – poručila je Tiana Lakoseljac, voditeljica Književnog kluba CMA Pazin i pritom zahvalila Mirjanu Rimaniću, uredniku knjige na dolasku i upotpunjavanju susreta.
Radionički dio programa činila je radionica izrade fanzina pod vodstvom Antonele Brenko i Nine Bon. Uz upoznavanje s formom fanzina, sudionici su imali prilike kreativno se izraziti pomoću kolaža fotografija s fešta, otiskivanjem linoreza, crtanjem, pisanjem i oslikavanjem forme autorskih fanzina. Radionica je dio ciklusa radionica okupljenih pod programom KUS mladih mladima: kulturno-umjetnički susreti mladih mladima, aktivnosti koja se provodi u sklopu Centra za mlade Alarm Pazin, a čija je skupna izložba radova najavljena za prosinac ove godine u RocKastelu.
Kreativno izražavanje poticali su i Urban Sketchers Pazin, nova inicijativa zajednice umjetnika koji djeluju u sklopu Društva likovnih stvaratelja Pazin. Na licu mjesta bilježili su i skicirali crtice s festivala. Popratni program manifestacije činile su i aktivnosti poput Književne samoposluge – razmjene knjiga u organizaciji Centra za mlade Alarm Pazin kojom se promicala održivost te pisana riječ i čitanje. Natjecateljski dio obuhvatio je popularan turnir u briškuli te zabavan kviz Pazinski cukerančić.
Tijekom cijelog događaja nije nedostajalo glazbe i plesa, a za to su bili zaduženi članovi TradInEtno Orkestra koji su izveli dio svog repertoara pjesama istarskog podneblja te raznih zemalja poput Belgije, Grčke, Mađarske, Irske, Turske, Argentine, Slovenije, Makedonije i drugih. Dobra atmosfera nastavljena je i u dijelu Džem sessiona, koji je spojio neformalno druženje glazbenika i sudionika uz umjetnički izričaj te prigodnu marendu lokalnog proizvođača.
Završni dio programa činile su filmske projekcije u sklopu Ljetnog kina. Prvi je premijerno prikazan film „Mižerija“ autorice Josipe Škrapić. Film dokumentira ljude koji najčešće obitavaju u istoimenom lokalu. Ljudi u njemu su većinski mještani Medulina, muškarci koji na specifičan način prkose današnjem vremenu i ostaju autentični sebi, a možda žive najbliže onom mediteranskom idealu življenja koji se često romantizira i priželjkuje. Drugi film „Šparoge“ iz 2023. potpisuje Matija Restović, a u njemu na satiričan način prikazuje naizgled idiličnu harmoniju dvaju naselja koju uništi snop šparoga i klagenfurtski gastronom. Ono što slijedi je klasična priča o nepopravljivoj ljudskoj naravi. Filmski program zaključen je dokumentarcem „Novo kino Buje“. Tršćanski autor Alessio Bozzer na platno je postavio priču o manjoj zajednici u jednom istarskom gradiću, čiji članovi vrijeme provode u kinu, gdje svi govore istim jezikom – jezikom emocija i međusobnog razumijevanja. Nakon Drugog svjetskog rata, talijanska zajednica skrasila se u Bujama, gdje je Leonardo Acquavita izgradio kino koje je postalo središtem lokalnog društvenog života.
Večer je upotpunio nastup pazinske etno skupine Veja, koja je općepoznata po izvođenju istarske narodne tradicijske glazbe u modernijim aranžmanima koristeći razne tradicijske instrumente iz cijeloga svijeta. Inspiraciju i motivaciju vuču iz glazbe koja je ispunjavala živote njihovih predaka dajući joj novu energiju, a da to čine itekako dobro, ponovno se uvjerila pazinska publika.
Samanj kulture ujedno je prva manifestacija kojom je najavljena nova era RocKastela – gradskog prostora u sklopu Kaštela koji je namijenjen realizaciji programa kulturnog i umjetničkog stvaralaštva, produkcije, distribucije, edukacije i sudjelovanja u kulturi. Novi vlasnici su Lucija Piletić i Deni Matković, voditelji pazinskog ugostiteljskog objekta SAX, a ovom se inicijativom dodatno usmjeravaju razvoju i poticanju urbane kulture s posebnim naglaskom na mlade i turističke posjetitelje.
Organizator događanja je udruga Forma, a manifestacija nastaje u suradnji s Muzejom Grada Pazina i Etnografskim muzejom Istre te partnerstvima s Centrom za kulturu i obrazovanje Pazin i Centrom za mlade Alarm Pazin. Projekt je financijski podržala Istarska županija, Grad Pazin i Turistička zajednica središnje Istre.
