Mali festival baštine: Predstavljanje reizdanja “Majstori biblijski svitaka” Branka Fučića u Knjižnici
B. V.
U suradnji s Čakavskim saborom Žminj u četvrtak, 3. listopada u 18 sati, u Knjižnici Žminj bit će predstavljeno reizdanje knjige Majstori biblijski svitaka Branka Fučića, povjesničara, znanstvenika, esejista, paleografa, arheologa, promicatelja glagoljaške baštine i najboljeg poznavatelja srednjovjekovnog zidnog slikarstva Istre. Knjigu će predstaviti prof. Josip Šiklić i i dr. sc. Željko Bistrović.
Knjiga je dio edicije Istra kroz stoljeća (kolo XIII./71. knjiga), a izdavač Čakavski sabor (Žminj, 2024.). Čini je izbor znanstvenih članaka i studija o poznatim majstorima sakralnih remek-djela: Vincent iz Kastva, Ročke freske, Albert iz Konstanza, meštar Anton s Padove i dr.
Branko Fučić (Dubašnica na Krku, 8. 9. 1920. – Rijeka, 31. 1. 1999.) sustavno je istraživao i istarsko srednjovjekovno zidno slikarstvo. Otkrio je mnogobrojne oslikane crkvice u kojima su zidne slike bile premazane vapnom (Hum, Draguć, Boljun i dr.), a u svojim je istraživanjima stapao proučavanje likovnosti zidnih slika s arhitekturom crkve i kulturnopovijesnim značajkama okolnoga krajolika, arhivskim podatcima koje je crpio iz župnih ureda i arhiva, te vrsnim poznavanjem liturgije i biblijske ikonografije. O zidnom slikarstvu napisao je niz monografija: Istarske freske (1963.), Vincent iz Kastva (1992.), Majstor Albert iz Konstanza (postumno, 2000.) i stotinjak radova u znanstvenim i stručnim časopisima.
Proučavanje glagoljske epigrafije proširio je na cijelo područje njezina prostiranja, ali najviše se bavio transkripcijom i tumačenjem glagoljskih grafita uparanih u oslikane zidove crkvica u Istri. Tako je otkrio više stotina kratkih glagoljskih zabilježbi, koje je s drugim natpisima objavio u monografiji Glagoljski natpisi (1982.). Tu je objavio više od 500 natpisa s područja Istre i Kvarnera, Slovenije, Gorskoga kotara i Banovine, Like i sjeverne Dalmacije. Posebno je istraživao Bašćansku ploču i crkvu sv. Lucije, u kojoj se nalazila. Osim toga, objavio je više od stotinu tekstova o hrvatskom glagoljaštvu u mnogim znanstvenim i stručnim publikacijama.
Osim malih kulturnopovijesnih monografija spomeničkih područja i pojedinih spomenika (Sv. Marija od Lakuća, 1987.; Apsyrtides, kulturno-povijesni putopis po otočju Cresa i Lošinja, 1990.; Sv. Vid katedrala, 1994.; Gaštronomija grišnoga fra Karla s Dubašnice, 1996.; Vid Omišljanin, 1996.), pisao je kratke crtice o spomeničkoj baštini Istre i Kvarnera, koje je 1992. – 94. objavljivao Hrvatski radio iz Rijeke i Zagreba. Poslije su objavljivane u Novom listu, a zatim skupljene u knjigu (Terra incognita, 1997.). Druga knjiga kulturnopovijesnih crtica objavljena je postumno (Fraške, 1999.).