Predstavljen “Istarski biografski leksikon/ Dizionario biografico istriano“ u Svetim srcima
Tekst Daniela KNAPIĆ • Fotografije D. KNAPIĆ i arhiva AMI-a
U Muzejsko-galerijskom prostoru Sveta srca sinoć je svečano predstavljena jedna za Istru (i šire) vrlo značajna knjiga: dvojezični “Istarski biografski leksikon/ Dizionario biografico istriano”. Objavljen je u izdanju Čakavskog sabora Žminj, njihovoj ediciji „Leksikoni i rječnici“, te uz financijsku potporu Istarske županije.
Na 1032 stranice ovaj nakladnički poduhvat donosi kratke biografije više od 2200 znamenitih osoba koje su u Istri ostavile bitan trag gotovo od prapovijesti do danas. Pri tome je Istra definirana kao zemljopisni pojam našeg poluotoka od Milja do Kastva i Preluke, a kriterij uvrštavanja je, osim značaja djelovanja, rođenja i/ili smrt u Istri, bio i djelovanje izvan Istre koje je na neki način zadužilo poluotok. Od suvremenika su uvršteni oni čiji je životni krug zaključen do jeseni 2023. godine, a urednički odbor Leksikona čine Boris Domagoj Biletić, Dean Krmac, Maurizio Levak, Robert Matijašić, Goran Prodan i Josip Šiklić. Kako je riječ o dvojezičnom izdanju, prijevod na talijanski potpisuju Elis Barbalich Geromella, Laura Marchig i Carla Rotta, korekturu i lekturu Martina Šajina Ivetić za hrvatski i Silvio Forza za talijanski jezik, a za grafičko oblikovanje bio je zadužen David Ivić.
Nakon ravnatelja Arheološkog muzeja Istre Darka Komše koji je nazvao ovaj Leksikon pravim književnim biserom i u svojstvu domaćina prvi pozdravio brojnu okupljenu publiku, prisutnima se obratio i župan Istarske županije Boris Miletić. Podsjetio je da je prije 20 godina objavljeno kapitalno djelo – Istarska enciklopedija, te ocijenio da i ovaj Leksikon predstavlja takav kapitalni doseg. Županova zamjenica Jessica Acquavita tu je ocjenu potvrdila, istaknuvši da potpuna dvojezičnost ove knjige afirmira bogatstvo i raznolikost našeg Poluotoka.
Predsjednik Čakavskog sabora Žminj i glavni urednik Leksikona, akademik Robert Matijašić, poželjevši da ova knjiga postane još jedan spomenik Istri, ispričao je kako je ona pripremana u proteklih šest godina, te se zahvalio svim suradnicima (njih dvjestotinjak) na uloženom znanju i trudu. Prisjetio se i kako je 2002. godine nakon razgovora tadašnjeg istarskog župana Ivana Jakovčića i Vlahe Bogišića odlučeno da se krene u realizaciju Istarske enciklopedije, iz koje je preuzeto puno podataka. Također, mnogo je natuknica uzeto s istarske mrežne enciklopedije Istrapedia (koja kao osnovu ima Istarsku enciklopediju), a ona se može nadopunjavati kolikogod je potrebno. „Ipak, knjiga je nešto što će ostati kao trajni dokaz našeg djelovanja, a netko drugi će kasnije napraviti neko novo, nadopunjeno, izdanje“, zaključio je Matijašić.
Glavni tajnik Čakavskog sabora Žminj Josip Šiklić govorio je o tehničkim izazovima ovog Leksikona, proizašlim iz njegove dvojezičnosti, a glavni ravnatelj Leksikografskog zavoda “Miroslav Krleža” Bruno Kragić, čestitajući Matijašiću i ekipi rekao je: „Zaslužili ste epitet enciklopedista. Ovakva su izdanja uvijek važna jer leksikon kroz biografije svjedoči o povijesti jedne zajednice, povijesti društva, povijesti jedne kulture. Ona daju sliku širu od pukog zbroja biografija, a u Istri postoji velik interes za ovakvim izdanjima koja uvijek djeluju prosvjetiteljski“, ocijenio je Kragić, dodajući da je nedavno nazočio i predstavljanju Biografskog leksikona središnje Istre, a u pripremi je i Biografski leksikon Pule i Puljštine.
Leksikografski savjetnik Leksikografskog zavoda “Miroslav Krleža”, Vlaho Bogišić, potvrdio je ocjenu kolega da je riječ o iznimnom djelu koje, od Velog Jože do Miroslava Bertoše, donosi ljepotu autorskog izričaja. Istaknuo je da je promocija za njega i sentimentalni trenutak: „Drago mi je da je projekt Istarske enciklopedije, koji smo zamislili pokojni profesor Bertoša i ja, postao temelj ovog vrlo ozbiljnog i važnog biografskog leksikona.“
Uz osvrte na Leksikon večer je bila prošarana detaljima iz nekoliko u njega uvrštenih biografija (Sergio Endrigo, Fulvio Tomizza, Tone Peruško, Sergio Blažić Đoser) koje je čitala moderatorica Dubravka Svetličić. Ona se obratila i na Talijanskom, naglasivši kako je ovo prije svega povijesna knjiga, jer povijest čine ljudi i njihove biografije. „Od Milottija do Mihaljevića, od Endriga do Dobrile ova je knjiga kaleidoskop imena, provenijencija i etnija koji nam još jednom potvrđuje koliko je naš kraj poseban i specifičan i koliko je upravo to temeljna vrijednost nama i svima koji će kroz ovu knjigu doznati da su na ovom malom odsječku Zemlje djelovale toliko različite osobe. Ne preostaje nam do biti ponosni što smo istrijani, uzeti ovu knjigu kući i čuvati je kao malo blago“, zaključila je Svetličić.
Mauro i Irena Giorgi izveli su pjesmu “1947” Sergia Endriga – potresnu priču o nostalgiji za rodnom Pulom, koju je te godine kao dječak bio prisiljen napustiti, kao i pjesmu Atomskog skloništa “Za ljubav treba imat dušu”, dok je posebno dojmljiv bio nastup Petre Bernarde Blašković. U ulozi Giuseppine Martinuzzi koja piše imaginarno pismo Dragi Orliću i zahvaljuje mu se na načinu kako ju je ovjekovječio u pjesmi uvrštenoj na 30. ploču Francija Blaškovića i Gori ussi Winetoua „Is tri janci“, Petra je sastavila dirljiv izbor iz zapisa te velike istarske učiteljice, spisateljice, feministice i revolucionarke. Giuseppina kroz Petru priča o tome kako je svaki jezik bogatstvo i tek smo prolaznici na zemlji koju bi neki da prigrabe za svoje niske pohlepnosti i materijalne dobiti, priča o svojoj borbi za sve one „osuđene na siromaštvo i vječno ropstvo“ i o obrazovanju i kulturi kao najmoćnijem oružju koje im ona može pružiti protiv svih nacionalizama, bijede i ponižavanja kojima su okruženi. Zaključila je preporukom koju je Giuseppina govorila svojim zahvalnim učenicima kad ih je „puštala u svijet“: „Diventate delle persone brave e buone!“
Na kraju predstavljanja svim je posjetiteljima poklonjen jedan primjerak Leksikona.
