Pia Corve: Tanke su crvene linije koje vode od prostitucije do umobolnice

Predstavljena izložba “Ombrelle rosse- storie portate dal vento/Crveni kišobrani- priče koje nosi vjetar”

Priredio B. V. • Fotografije iz arhiva HUIU

14.05.2025.

Međunarodna tiskov­na kon­fe­ren­ci­ja povo­dom otvo­re­nja izlož­be „Ombrelle rosse- sto­rie por­ta­te dal vento/Crveni kišo­bra­ni- pri­če koje nosi vje­tar“ na kojoj su i o kojoj govo­ri­li: Pia Covre, Pantxo Ramas, Milan Radošević i Nuša Hauser, odr­ža­na je u uto­rak, 13. svib­nja, u Bloku Hrvatskog udru­že­nja inter­dis­ci­pli­nar­nih umjet­ni­ka u Puli.

Konferencija je ujed­no bila i pri­li­ka krat­kog upoz­na­va­nja s dije­lom pred­me­ta koji govo­re o pro­jek­tu unu­tar kojeg se izlož­ba i pri­pre­ma, kao i pri­li­ka za naj­a­vu otvo­re­nja koje sli­je­di u petak, 16. svib­nja, u 17 sati u pros­to­ru Cavò u Trstu, uz sudje­lo­va­nje svih part­ne­ra pro­jek­ta: Cizerouno, Lister Sartoria Sociale, Stalna kon­fe­ren­ci­ja za men­tal­no zdrav­lje u svi­je­tu “Franco Basaglia” (Conferenza Permanente per la Salute Mentale nel Mondo „Franco Basaglia“) te Odbor za gra­đan­ska pra­va pros­ti­tut­ki (Comitato per i Diritti Civili del­le Prostitute), u surad­nji s mre­žom sex- rad­ni­ca i savez­ni­ca “Ombre Rosse”.

Izložba pred­stav­lja rezul­ta­te isto­ime­nog pro­jek­ta, u kojem se kišo­bra­ni s mar­gi­na naših sva­kod­nev­nih živo­ta tran­sfor­mi­ra­ju u objek­te koji pri­ča­ju pri­če- zabo­rav­lje­ne, skri­ve­ne, isklju­če­ne. – To su pri­če o raz­li­či­tos­ti, eman­ci­pa­ci­ji i odr­ži­vos­ti, pro­tiv sva­ke stig­ma­ti­za­ci­je i isklju­če­nos­ti. Nastale su iz kon­kret­nih iskus­ta­va basa­gli­jev­skih udru­ga, soci­jal­nih zadru­ga i sex- rad­ni­ca, dono­se­ći u fokus one gla­so­ve koji su čes­to pre­šu­će­ni. Kroz spa­še­ne kišo­bra­ne- polom­lje­ne, izgub­lje­ne ili pro­na­đe­ne nakon pro­s­vje­da- gra­di se pros­tor susre­ta, kre­ativ­nos­ti i nove vri­jed­nos­ti. Ti se kišo­bra­ni tran­sfor­mi­ra­ju u friz­bi­je, zma­je­ve, kaba­ni­ce za dje­cu, pos­ta­ju­ći ala­ti­ma za ras­pra­vu, izra­ža­va­nje i stva­ra­nje u zajed­nič­kim radi­oni­ca­ma, muzej­skim pros­to­ri­ma i gale­ri­ja­ma, rekao je Pantxo Ramas. Izložba otva­ra i pita­nja odno­sa izme­đu isklju­če­nos­ti i izra­ža­va­nja, te uka­zu­je na iza­zo­ve i poten­ci­ja­le koje izla­ga­nje i vid­lji­vost dono­se. Dio upra­vo tih pred­me­ta bili su izlo­že­ni na kon­fe­ren­ci­ji za novi­na­re, a oni koji će im se pri­dru­ži­ti u konač­nom pos­ta­vu u Trstu sutra, 16. svib­nja, jesu i oni koji sagle­da­va­ju temu koja je u foku­su kroz povi­jes­ni pre­sjek peri­oda koji je zna­čio zajed­nič­ku real­nost s ovu i onu stra­nu gra­ni­ce. Naime, dio izlož­be čine upra­vo doku­men­ti (pre­te­ži­to digi­ta­li­zi­ra­ne foto­gra­fi­je i raz­gled­ni­ce) Povijesnog i pomor­skog muze­ja Istre koji je iste ustu­pio kako bi se muze­olo­ški kva­li­te­te­ni­je arti­kul­ti­ra­le infor­ma­ci­je koje su rezul­tat istra­ži­va­nja živo­ta kada je aktiv­nost sex-rad­ni­ca bila u naj­in­ten­ziv­ni­jem tre­nut­ku, na raz­me­đi 19. i 20. stoljeća.

Dr.sc. Milan Radošević je govo­rio upra­vo o izvo­ri­ma koji­ma se Hauser slu­ži­la kako bi se surad­nič­ki pro­veo dio izlož­be. Kazao je da se naj­vi­še poda­ta­ka o pros­ti­tu­ci­ji u Puli, neka­da važ­noj voj­noj luci, nala­zi u pazin­skom Državnom arhi­vu, a poda­ci od 19. sto­lje­ća nada­lje pri­sut­ni su i u arhi­vi­ma Opće bol­ni­ce Pula. – Podaci o pros­ti­tu­ci­ji u bol­nič­kim arhi­vi­ma veza­ni su pri­je sve­ga za spol­no pre­no­si­ve boles­ti, no otkri­va­ju nam i ime­na, uzrast i pori­jek­lo hos­pi­ta­li­zi­ra­nih oso­ba. U tisku nada­lje nala­zi­mo i podat­ke o jav­nim kuća­ma, koje su se zva­le “case di tol­le­ran­za”, a zna­mo u kak­vom kon­tek­s­tu koris­ti­mo danas riječ tole­ran­ci­ja. Svima su poz­na­te pri­če o jav­nim kuća­ma u Ulici Castropola kroz povi­jest, naveo je. Upozorio je pri­tom ukrat­ko i na real­nos­ti datog povi­jes­nog tre­nut­ka, pri­li­ke u koji­ma su nas­ta­ja­le i biva­le otvo­re­ni­ma, no i na činje­ni­cu da se glav­ni­na infor­ma­ci­ja koji­ma ras­po­la­že­mo, izu­zev spo­me­nu­tih bol­nič­kih regis­ta­ra, išči­ta­va­la na stra­ni­ca­ma crne kro­ni­ke koja je mahom sadr­ža­va­la infor­ma­ci­je o pri­jes­tup­ni­ci­ma, izgre­di­ma, remeč­nju jav­nog reda i mira i sl. kri­mi­nal­nih rad­nji. Hauser je doda­la kako se stig­ma koja je u foku­su dis­kri­mi­na­ci­je i pre­dra­su­da u akti­viz­mu kojeg zas­tu­pa Pia Covre činje­ni­ca koja je i u tom tre­nut­ku povi­jes­ti bila snaž­no pri­sut­na, što kroz opho­đe­nje pre­ma sex-rad­ni­ca­ma, tako i kroz zlo­upo­tre­bu slo­bo­da te ugro­ze osnov­nih pra­va i ugleda.

Pia Corve govo­ri­la je, naime, o činje­ni­ci da “ova izlož­ba pred­stav­lja rezul­ta­te isto­ime­nog pro­jek­ta, koji je u ovo­me obli­ku pri­ve­den kra­ju, ali će se nas­ta­vi­ti u raz­nim dru­gim obli­ci­ma, a gdje se kišo­bra­ni s mar­gi­na sva­kod­nev­nih živo­ta tran­sfor­mi­ra­ju u objek­te koji pri­ča­ju o raz­li­či­tos­ti, pre­no­se potres­na iskus­tva sek­su­al­nih rad­ni­ca. – Ne koris­ti­mo ter­min pros­ti­tut­ke, u tali­jan­skom se jezi­ku raz­go­vor­no koris­te i ter­mi­ni zoc­co­la, put­ta­na, no sve su to pogrd­ni nazi­vi upra­vo zato jer se pois­to­vje­ću­ju s dis­kri­man­tor­nim odno­som pre­ma ovoj ranji­voj sku­pi­ni. Koristimo naziv sex-wor­kers. U svim gra­do­vi­ma gdje je kroz povi­jest pos­to­ja­la voj­na baza, gdje je bilo na tisu­će voj­ni­ka, a u gra­do­vi­ma koji su bili veli­ke voj­ne luke, bilo je i puno sek­su­al­nih rad­ni­ca. Crveni su u ovo­me pro­jek­tu kišo­bra­ni, ali su tu i tan­ke crve­ne lini­je koje vode od pros­ti­tu­ci­je do umo­bol­ni­ce. Te pri­če nas­ta­le su iz kon­kret­nih iskus­ta­va basa­gli­jev­skih udru­ga, soci­jal­nih zadru­ga i sek­su­al­nih rad­ni­ca, dono­se­ći u fokus one gla­so­ve koji su čes­to pre­šu­će­ni, kaza­la je, izme­đu osta­log, Corve, koja je jed­na od naj­is­tak­nu­ti­jih pre­dvod­ni­ca akti­viz­ma za zašti­tu ugle­da i pra­va sex-rad­ni­ca u Italiji, a kroz orga­ni­za­ci­ju Odbor za gra­đan­ska pra­va pros­ti­tut­ki, čija je osni­va­či­ca 1982. godine.

Projekt „Ombrelle rosse“ finan­ci­ran je od stra­ne Autonomne Regije Friuli Venezia Giulia kroz natje­čaj Kreativnost 2023 s ciljem jača­nja veza izme­đu kul­tur­ne kre­ativ­nos­ti i pro­izvod­nog sektora.