Predavanje Zlatana Varelije “Kazališni život na Bujštini od 1952 do 1982. godine”

U organizaciji udruge „Bujšćinski glas“ koju je u 2018. godine s ciljem promicanja kulture te  posebice književnosti osnovao novinar, publicist, izdavač, te čuvar i promicatelj nematerijalne kulturne baštine Bujštine Zlatan Varelija, u prostoru literarnog caffe bara Fantasy u Bujama, 19. siječnja održano je predavanje pod nazivom “Kazališni život na Bujštini od 1952 do 1982. godine“. Brojne posjetitelje pozdravili su i predavača predstavili predsjednica TZ Buje Norma Acquavita i Giuliano Mauri. Varelija je svoje izlaganje podijelio, kako se i priliči, u tri djela, kao što se kazališne predstave obično dijele na tri čina, a svaki je dio bio vezan za jedno vremensko razdoblje. U pauzama između “činova” večer je upotpunio harmonikaš Davor Kovačević.

Predavač je istakao vrlo bogatu kazališnu povijest Bujštine koju nažalost ne poznaju ni njeni mlađi stanovnici, a još manje je čuvena izvan svojih granica. Izlaganje je, ističe Varelija, vrlo dugo pripremao, gotovo deset godina iz razloga što je građa bila raspršena, a razdoblje u kojem se kazališna djelatnost odvijala je bilo vrlo turbulentno, te se djelomično i poklapalo s postojanjem zone Slobodnog Teritorija Trst. Vrijeme trajanja takozvane STT se smatra najživljim i najznačajnijim razdobljem Bujštine, bilo u lošem ili dobrom smislu, s jedne strane zbog velikog iseljavanja stanovništva, a s druge zbog relativno velike slobode i autonomije u kojima se uživalo.

Kazalište je, kako je istakao Varelija, djelovalo preko tri desetljeća u tri glavna razdoblja: nastanak kazališta od 1950. do 1954. godine, osnivanje profesionalnog kazališta Otokar Keršovani od 1954. do 1956. te doba amaterizma koje je trajalo do 1982. godine. Svoju je prezentaciju Varelija potkrijepio prikazima fotografija iz tog vremena, te kopijama originalnih plakata kojima su se najavljivale predstave.

Samom nastanku kazališta prethodilo je osnivanje Doma kulture Ante Babić 21. prosinca 1948. godine, koje je nedavno navršilo 70. godina postojanja. U tome razdoblju većina stanovništva je govorila talijanski dok je vrlo mali dio stanovništva govorio hrvatskim jezikom. Jedna od zadaća domova kulture u tome je razdoblju bila i širenje hrvatskog jezika, te su se u tu svrhu organizirali i festivali hrvatske riječi i folklora.

Kazalište je pripremilo i izvelo pjevanu i igranu predstavu „Neželjeni gost“, slijedile su „Pamet u glavu“ i komedija koja se pripisuje Marinu Držiću „Ljubovnici“. Već 1953. godine kazalište je profesionalizirano, angažiran je režiser Ivan Šebelić, te su zaposleni direktor rasvjete i scenograf. Prve odigrane predstave su bile „Dundo Maroje“, te zahtjevna „Zlatarovo Zlato“ prema romanu Augusta Šenoe, za čije se potrebe morala renovirati pozornica. Uskoro je uprizoreno djelo Carla Goldonija nazvano „Ribarske svađe“, te „Dubravka“, vrlo zahtjevna predstava Ivana Gundulića igrana na otvorenom za čiju se glazbu pobrinuo vojni orkestar iz Pule, iako je trebao biti angažiran vojni orkestar iz Portoroža. Za režiju je iz Londona došao dramaturg i režiser Marko Fotez. Predstava se pripremala jednu godinu, bila je postavljena na uzvišenoj površini pored zgrade Pučkog otvorenog učilišta Buje gdje se sada nalazi spomenik palim borcima, a gledalo ju je čak 4.000 posjetitelja. S ovom predstavom, 12. lipnja 1954. godine poluprofesionalno postaje profesionalno kazalište.

U razdoblju profesionalizma koje je trajalo sve do 1956. godine kazalište se zvalo Otokar Keršovani, a brojalo je 12 stalnih glumaca, te pojedine koji su povremeno dolazili iz riječkog i pulskog kazališta. Za to je vrijeme prikazano nekoliko predstava, a izgrađeno je u međuvremenu i nekoliko domova kulture (Marušići i Babići) gdje su predstave mogle gostovati. Uprizorene su: “Zajednički stan”, čiji je autor Dragutin Dobričanin, drama “Kvej Lan” pisana prema kineskim pripovijetkama Pearl S. Buck, te vrlo zahtjevni “Celjski grofovi”, drama čiji je autor slovenski dramaturg Bratko Kreft.

Završetkom postojanja zone Slobodnog Teritorija Trsta u listopadu 1954. godine, dotok novca se smanjuje, gledatelja je također manje, a glumački ansambl i tehničko osoblje se počinje osipati te prelazi u druga kazališta, zahvaljujući zalaganju direktora Josipa Šraja koji uspijeva isfinancirati aktivnosti kazališta, ali profesionalizam opstaje do rujna 1956. godine. Iako dolaze nepotvrđene vijesti da će se kazalište ugasiti, vlada nesigurnost oko budućnosti glumaca, a opremu odvoze, postavlja se predstava „Mećava“ u režiji bosanskog glumca i režisera Vladimira Obleščuka. Bujštinu, kao i cijelu Istru tada zahvaća veliki egzodus populacije te se činilo da kazalištu prijeti konačno gašenje. U ljeto 1956. dolazi do prekretnice: politički je odlučeno da se profesionalno kazalište gasi, a umjesto njega djelovati će amatersko uz pomoć Jure Kneževića i Vladimira Obleščuka.

Doba amaterskog kazališta počiva na aktivnom djelovanju tehničara Andrije Dubića, režije Vladimira Obleščuka i glumca Stipe Brala. Amatersko kazalište sve do svojeg konačnog gašenja 1982. godine sudjeluje na festivalima, te uprizoruje minimalno jednu do dvije premijere godišnje, unatoč financijskim problemima. Varelija naglašava još jedan podatak: veliku pomoć bujskom kazalištu dali su gimnazijalci, a Andrija Dubić je potaknuo njihovo uključivanje. Uz kazališne djelatnike koji su došli iz drugih gradova, Varelija nije zaboravio napomenuti i domaće glumce koji su iznikli iz ovih prostora, a to su: Lidia Coslovich, Ivan Bibalo, te Slavko Juraga. Ovaj potonji je svjetskoj publici predstavljen manjim ulogama u poznatim filmovima i serijama kao što su “Mirotvorac” (uz Georgea Clooneya i Nicole Kidman), te “Igra prijestolja”.

Ovom zanimljivom predavanju prisustvovali su i neki od glumaca, te njihovi potomci, a svoju je prezentaciju Varelija zaključio rečenicom u polušaljivom tonu: “Ako ima novaca za feštu od kobasice, moglo bi se naći nešto i za kazalište!”

Tekst i fotografije Marko ŠORGO

Leave a Reply


+ 6 = 13

KULTURISTRA – Web portal za kulturu Istarske županije

Kulturistra.hr je projekt koji su pokrenuli Istarska županija i Udruga Metamedij s ciljem razvoja kulturnog informacijskog servisa u Istarskoj županiji. Projekt teži ponuditi informacije o aktualnim događajima, ali i pružiti mogućnost pristupa različitim bazama podataka koje će sadržavati informacije o svim akterima u kulturi, kulturnim događajima, međunarodnim natječajima i potencijalnim međunarodnim partnerima. Ovim  projektom želimo pridonijeti boljoj komunikaciji na vertikalnoj i horizontalnoj razini, tj. istarskih kulturnih ustanova, između ustanova i umjetnika, te svih njih i šire kulturne javnosti.
Projekt financira Istarska županija.


KONTAKTIRAJTE NAS

captcha

Copyright © kulturistra.hr 2019 | Impressum