Održano predavanje „Društveni kapital zajednice“ u DC-u Rojc

Bratstvo i solidarnost su danas zanemareni, a to je najvažnije za socijalni kapital

• Predavanje „Društveni kapital zajednice“ održano je 20. ožujka u Dnevnom boravku Društvenog centra Rojc, a u organizaciji Saveza udruga Rojca u sklopu istoimenog projekta kojeg financira Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva.

Predavač dr.sc. Berto Šalaj, s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu, autor knjige „Socijalni kapital: Hrvatska u komparativnoj perspektivi“, postavio je okupljenoj publici dva ključna pitana na koja smo tražili odgovore do kraja predavanja: utječu li na djelotvornost institucija socio-ekonomski čimbenici ili socio-kulturni čimbenici i kako povećati zalihe socijalnog kapitala?

Što je to socijalni kapital? To su stavovi, vrijednosti, mišljenja i uvjerenja pripadnika određene političke zajednice. Već je je Platon rekao „države se razlikuju koliko se razlikuju i ljudi koji žive u njima, jer nisu države načinjene od drveta i kamenja, već od ljudi i njihovih karaktera“. Šalaj objašnjava važnost socijalnog ili društvenog kapitala za funkcioniranje demokracija u različitim društvima. Zašto demokracija u Norveškoj na primjer funkcionira dobro, a u Hrvatsko manje dobro, a negdje ne može ni zaživjeti?

Postoji grupa politologa koja smatra da su za funkcioniranje demokracije najvažnije institucije, druga grupa misli da su najvažniji socio-ekonomski elementi društva, a treći pak tvrde su za funkcioniranje društva najvažniji socio-kulturni elementi ili društveni kapital. Šalaj podržava ovu posljednju tezu i kaže da demokracija u Norveškoj funkcionira dobro jer tamo žive Norvežani, a ne Hrvati, koji imaju drugačije stavove i uvjerenja.

Predavač ovdje zalazi u analize koje izlaze iz politološkog konteksta i ulaze u etiku pa kaže da za socijalni kapital nisu dovoljne racionalne navike nego su važne navike srca tj. moramo imati određeni tip kulture da bi demokracija funkcionirala. U tom smjeru ide i istraživanje koji je sproveo Robert W. Putnam 1993. godine u 20 talijanskih regija. Krenuo je od pretpostavke da su institucije u svim regijama iste i jednako funkcioniraju sljedeći iste zakone, ali je različit društveni, ekonomski i kulturni kontekst. To se dokazalo točnom pretpostavkom i Putnam u svojoj knjizi „Making democracy work“ zaključuje da su institucije konstanta, a socijalni kapital je ono što određuje demokraciju ili političko funkcioniranje određenog društva, isto tako nisu bitni socio-ekonomski čimbenici nego socijalni kapital određuje institucionalnu djelotvornost.

Politolog Šalaj kaže da se razvoj zajednice promatra kroz fizički kapital, financijski kapital, ljudski kapital, politički kapital i socijalni kapital. Socijalni kapital se odnosi na karakteristike društvene organizacije – norme uzajamnosti, povjerenje i mreže povezanosti – koje mogu poboljšati efikasnost društva jer omogućavaju koordinirano djelovanje. U kontekstu socijalnog kapitala su zapravo odnosi među ljudima i njihove interakcije postaju politički resurs.

Socijalni kapital se kao resurs može prepoznati po nekoliko odrednica; to su uopćena uzajamnosti ili stavovi i uvjerenja građana koja idu u smjeru „učinit ću ti uslugu ne očekujući nešto za uzvrat“, pa mreže povezanosti koje upućuju na to da se socijalni kapital razvio gdje postoji formalno i neformalno udruživanje građana, gdje se oni povezuju i funkcioniraju u horizontalnim organizacijama i povjerenje koje je generalizirano socijalno povjerenje u druge ljude koji žive oko nas, a ne poznajemo ih.

„Bratstvo i solidarnost su danas zanemareni, a to je najvažnije za socijalni kapital“, tvrdi Šalaj i dodaje da imamo pojavu amoralnog familizma gdje je važan „samo moj uspjeh i uspjeh moje obitelji“. Paradigma individualnog uspjeha SAD-a nadjačala je Europsku paradigmu socijalnih država i nova je norma postala konkurencija, a ne više suradnja. Socijalni kapital ili povjerenje, povezanost i uzajamnost među ljudima utječu na demokraciju, ekonomiju, obrazovanje, sigurnost, a samim time i na zdravlje zajednice.

Zanimljivi su rezultati istraživanja socijalnog kapitala koji pokazuju kakvo je stanje u pojedinim europskim državama, a istraživačko pitanje glasi: „Smatrate li da se većini ljudi može vjerovati ili pak držite da u odnosima s drugim ljudima treba biti vrlo oprezan“? Rezultati su 1995. godine izgledali ovako; u Hrvatskoj 23 % ispitanika smatra da se ljudima može vjerovati, u Norveškoj isto misli 65 %, a u ostalim zemljama stare demokracije 44 % ispitanika. Za razliku od 2003. kada samo 9 % ljudi u Hrvatskoj smatra da se ljudima može vjerovati dok u Danskoj to misli 71 % građana.

„Hrvatski građani ne vjeruju u pravosuđe i nemaju povjerenja u političke stranke, što utječe na smanjenje socijalnog kapitala u Hrvatskoj, dok u Skandinaviji gdje je visoka razina socijalnog kapitala postoji i visoko povjerenje u pravosuđe“, objašnjava Šalaj.

Zalihe socijalnog kapitala možemo povećati utjecanjem na tradicije, institucije, razine nejednakosti, civilno društvo i obrazovanje. Civilno društvo je mjesto nastanka socijalnog kapitala, to je mjesto gdje socijalni kapital nastaje i širi se, suprotstavlja se ili nadopunjuje vladajuće politike.

„Socijalni kapital su strukture odnosa među ljudima, a da bi čovjek posjedovao socijalni kapital on mora biti povezan s drugim ljudima. Samo ako se udružimo i imamo povjerenja u svoje sugrađane mi možemo nešto mijenjati. Nema revolucije, samo evolucija, samo sporo bušenje tvrde daske“, jednostavno, ali nikako banalno zaključuje Šalaj svoje predavanje.

U dnevnom boravku Rojca, okupljenih 20-tak predstavnika udruga i zainteresiranih građana nastavili su sa žustrom debatom oko civilnog društva, socijalnog kapitala i društvenih promjena. Vedran Stanić, projektni menadžer iz Saveza udruga Rojca kaže da je ideja ovog jednogodišnjeg projekta „Društveni kapital zajednice“ da se ovaj, ne toliko poznati pojam i tema, dovede u javni diskurs i da se građani educiraju o društvenom kapitalu.

U sklopu projekta će u svibnju organizirati jednodnevnu radionicu za pripadnike civilnog sektora, građane i gradske vlasti o tome na koji se način povezati, zašto je to bitno i što to znači za društveni kapital zajednice. Planiraju tribinu u 12 mjesecu i tijekom godine još nekoliko akcija s građanima. Želja je da se kroz neki sljedeći projekt provede istraživanje u Istri, kao najrazvijenijoj regiji u Hrvatskoj, o tome koliki je njezin društveni kapital i da se istraživanja kompariraju s nekom drugom regijom u Hrvatskoj.

Tekst i fotografije Ana FORNAŽAR

Leave a Reply


− 1 = 5

KULTURISTRA – Webpage of the Department of Culture of the Region of Istria


Kulturistra.hr is a website project that was startedby the Region of Istria and Metamedij Association with the goal to develop the cultural information services in the Region of Istria.
The project wants to offer information about recent events, as well as give access to different data bases, which will contain information about all the people involved in the Istrian cultural scene, cultural events, international contests, and potential international partners. This project aims to improve the communication on the vertical and horizontal level, which means between cultural institutions of the Region of Istria, between institutions and artists, and between the cultural institutions, artists, and the public.

CONTACT US

captcha

Copyright © kulturistra.hr 2019 | Impressum