Lit link festival – Književna karika 2019. u Dnevnom boravku DC-a Rojc

Sedmo izdanje književnog festivala Lit link ili Književna karika otpočelo je u četvrtak, 27. lipnja u Dnevnom boravku pulskog Društvenog centra Rojc. Pulskom predstavljanju prethodio je, dan ranije, uvod u Lit link festival i razgovor s autoricama Anke Stelling i Jovanom Reisinger u zagrebačkom književnom klubu Booksa.

Ovogodišnja manifestacija posvećena je autorima s njemačkog govornog područja (Njemačka, Austrija, Švicarska). Odredišta književne karavane, osim Pule su i Rijeka, Zagreb i Ljubljana. Specifičnost festivala jest da ne ugošćuje samo autore, već i urednike i nakladnike, a njegov značaj je, osim mogućnosti da se našoj publici predstave inozemni autori, i promocija naše književne scene kod stranih urednika i izdavača. U ugodnoj atmosferi Dnevnog boravka predstavilo nam se petero gostujućih i petero domaćih autora. Okupljene je pozdravio književnik Robert Perišić zahvalivši se organizatoru manifestacije Hrvatskom društvu pisaca te Ministarstvu kulture RH, Gradskom uredu za obrazovanje, kulturu i sport – Grad Zagreb, Gradu Rijeci, Goethe-Institutu i Austrijskom kulturnom forumu u Zagrebu za financijsku podršku. Nakon Perišića publici su se obratili moderatori Stipe Ćurković i Marko Pogačar koji su prevodili i moderirali uz projicirani hrvatsko-njemački prijevod.

Publici se prva predstavila austrijska književnica Barbara Rieger, zapaženi novi prozni glas na austrijskoj književnoj sceni. Ova književnica lakonskog, preciznog i ritmičnog izraza rođena je 1982. u Grazu, a živi i radi u Beču. Predstavila je svoj roman „Sve do kraja, Marie“, objavljen potkraj 2018., a u kojem tematizira asimetrično žensko prijateljstvo, obilježeno igrama moći te alkoholnim i seksualnim ekscesima, prijateljstvo u kojem odnos bezimene protagonistice s antagonisticom Marie zapada u granična područja projekcije i patologije.

Nakon Barbare Rieger ulomke iz svog romana „Turbofolk“, objavljenog 2018. predstavila je domaća mlada autorica Viktorija Božina, rođena 1990. u Zadru. Knjiga je to autobiografskog karaktera o odrastanju mlade djevojke iz okolice Benkovca. Osim što bilježi i autoričina američka iskustva, roman je dijelom smješten u poluurbani-polururalni ambijent Dalmatinske zagore te u okružje turbofolk potkulture koja je obilježila odrastanje autoričine generacije.

Nakon Viktorije Božine uslijedilo je predstavljanje Laure Freudenthaler, višestruko nagrađivane austrijske književnice mlađe generacije, rođene u Salzburgu 1984. Laura Freudenthaler živi i stvara u Beču, a roman „Priča o duhovima“ iz kojeg je čitala ulomke, objavljen je u veljači 2019. i nedavno nagrađen Europskom nagradom za književnost. Kritika atmosferu njezinih romana uspoređuje s poetikom Ingeborg Bachmann. Narativnu okosnicu „Priče o duhovima“ čini odnos dugogodišnjeg para i djevojke koja se mistično pojavljuje i nestaje te tako otvara pitanja je li uopće stvarna, je li ona ranija verzija protagonistice, ljubavnica muškarca i još niz pitanja na kojih nema jednoznačnih odgovora.

Za predstavljanjima triju autorica uslijedilo je predstavljanje osebujnog književnika Nevena Ušumovića, autora koji svojim životom i radom spaja više kulturnih sredina. Rođen je 1972. u Zagrebu, odrastao u Subotici, diplomirao filozofiju, komparativnu književnost i hungarologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Kao knjižničar radi od 1996. u Knjižnicama grada Zagreba, a od 2002. u Gradskoj knjižnici Umag, živi u Kopru. Na pitanje moderatora koliko ga je raznolikost sredina i jezika odredila kao pisca, Ušumović je odgovarajući zahvatio problematiku prevođenja, odnosno onoga što se u prijevodu gubi, a što kao novo rađa za književnost, kao ilustrativni primjer pročitao ulomak iz svoje priče „Zlatna opeklina“. Priča je mješavina proze i eseja, a u pročitanom ulomku tematizira se naizgled jednostavan tekst turističkog vodiča i otvara pitanje koliko turistički vodiči pojednostavljuju sliku prostora, koliko ga zapravo čine jednodimenzionalnim.

Sljedeća autorica koja se predstavila publici bila je Anke Stelling. Ova beskompromisna autorica, koja u svojim djelima ne zaobilazi teme klasnog i rodnog isključivanja, teme koje književni mainstream nerijetko zaobilazi, rođena je 1971. u Ulmu, a živi u Berlinu. Za posljednji roman „Ovčice na suhom“ dobila je prestižnu nagradu Leipziškog književnog sajma za 2019. godinu. Na pitanje moderatora o naslovu koji je zapravo frazem, a za koji je u hrvatskom jeziku teško naći ekvivalent, objasnila je da zapravo znači izvući nešto na sigurno, ostvariti sigurnost za sebe i svoje bližnje. Ta sigurnost je, dakako, prividna i autorica, što je bilo vidljivo iz pročitanog ulomka, protestira protiv upornog pokušaja da nas se umiri i uljuljka u lažnu sigurnost. Njezin roman subverzivno djeluje na naše prividno sigurno samoshvaćanje i tako otvara prostor za jasnije mišljenje.

Nakon Anke Stelling predstavila nam se domaća autorica Željka Horvat Čeč ulomkom iz svog romana „4 brave“. Željka Horvat Čeč, spisateljica je mlađe generacije, rođena 1986. u Čakovcu, a živi u Rijeci. Njezin je roman pseudo-autobiografsko književno djelo u kojem, iz dječje perspektive, govori o odrastanju u doba devedesetih na selu na sjeveru Hrvatske nedaleko od granice s Mađarskom.

Jovana Reisinger, njemačka filmašica, video-umjetnica i književnica, svestrana je umjetnica čije pisanje kritika uspoređuje s Thomasom Bernhardom i Elfriede Jelinek. Rođena je 1989. u Münchenu gdje, nakon odrastanja u Austriji, ponovo živi i stvara. Publici se predstavila ulomkom iz romana „Mirovati“. Naslov romana, u originalu „Still halten“, nije jednoznačan, osim osnovnog značenja, vidljivog iz prijevoda, znači i izdržati, biti sabran, unatoč, za protagonisticu bolnim i teškim situacijama koje izazivaju duboke nemire.

Bojan Žižović, rođen 1975. u Puli, također je svestrana umjetnička osobnost. Osim pisanja u sferi njegova interesa su i slikarstvo i glazba, godinama je surađivao s avangardnim rock-glazbenikom Francijem Blaškovićem i njegovom grupom Gori Ussi Winnetou koji su uglazbili veći broj njegovih pjesama, a radi i kao novinar i urednik u Glasu Istre. Predstavio nam se romanom „Stranka“. Roman je objavljen ove godine, a situacija u njemu ne odnosi se samo na domaće političke stranke, nego puno šire, kako je sam autor rekao odnosi se na politike ovog svijeta, a ne nekog mikrosvijeta.

Još jedan roman čije je obilježje politička satira predstavio je Jonas Lüscher, autor koji živi u Münchenu, a rođen 1976. u Bernu. U sferi interesa ovog nagrađivanog pisca su teme koje naizgled nemaju puno literarnog potencijala: financijska kriza, znanstveni pogon, ekonomske teorije… U romanu „Kraft“, iz kojeg smo čuli ulomak, spominju se ličnosti iz europske i svjetske politike koje su obilježile dvadeseto stoljeće, a kritika ga je opisala kao duhovitu, jezično virtuoznu, analitički preciznu, briljantnu satiru intelektualnog neoliberalizma. Roman je nagrađen prestižnom nagradom Schweizer Buchpreis.

Posljednja se publici predstavila domaća spisateljica Slađana Bukovac ulomkom iz svog romana u nastajanju, radnog naslova „Nema onog koji piše“. Slađana Bukovac rođena je 1971. u Glini, književnica je i televizijska novinarka. Na opasku moderatora kako se u naslovima njenih triju romana: „Nijedan pauk nije savršen“, „Rod avetnjaka“ i „Stajska bolest“ spominju životinje ili pojmovi vezani za njih, objasnila je da je tema ulomka koji namjerava pročitati odnos protagonistice s roditeljima, a taj se odnos prelama preko darovanog psića kojeg se djevojčica u osjetljivoj pubertetskoj dobi mora odreći.

Nakon zadnjeg predstavljanja večer se nastavila u ugodnom druženju i neformalnim razgovorima o književnosti na terasi popularnog Karlo bara.

Tekst Dušanka BABIĆ

Leave a Reply


4 + = 9

KULTURISTRA – Webpage of the Department of Culture of the Region of Istria


Kulturistra.hr is a website project that was startedby the Region of Istria and Metamedij Association with the goal to develop the cultural information services in the Region of Istria.
The project wants to offer information about recent events, as well as give access to different data bases, which will contain information about all the people involved in the Istrian cultural scene, cultural events, international contests, and potential international partners. This project aims to improve the communication on the vertical and horizontal level, which means between cultural institutions of the Region of Istria, between institutions and artists, and between the cultural institutions, artists, and the public.

CONTACT US

captcha

Copyright © kulturistra.hr 2019 | Impressum