Otvoren natječaj za Zlatnu lubenicu 3.0

rok: 14.07.2019

U povodu 21. izdanja Media Mediterranea festivala, Udruga Metamedij raspisala je natječaj namijenjen mladim umjetnicima i umjetničkim kolektivima iz Hrvatske koji se bave suvremenom umjetnošću, novim medijima i inovativnim umjetničkim praksama – Zlatna lubenica 3.0. Ove godine fokus prijavljenih ideja i radova mora biti na riječi, jeziku i komunikaciji koji su festivalske teme vodilje, a natječaj ima dvije kategorije:

Kategorija A: Natječaj za umjetničke radove

Na A kategoriju natječaja mogu se prijaviti radovi nastali nakon siječnja 2016. godine. Pet finalista koje će izabrati naš stručni žiri bit će predstavljeni u sklopu festivala Media Mediterranea u Puli, sredinom kolovoza 2019. godine. Svečano proglašenje dobitnika Zlatne lubenice bit će drugog dana festivala. Svim finalistima bit će osigurani putni troškovi i smještaj za vrijeme trajanja festivala, a dobitnik Zlatne lubenice osvojit će novčanu nagradu u iznosu od 1.000 kn.

Kategorija B: Natječaj za produkciju radova

Na natječaj se mogu prijaviti koncept, ideja, nacrt, nedovršeni rad i projekt, i sl. Metamedij osigurava odabranom umjentiku/ci produkcijsku i prezentacijsku podršku u realizaciji projekta u visini od 1.500 kuna (prostor udruge Metamedij za rad, osnovni pribor, troškovi materijala i produkcije, savjetovanje stručnjaka za produkciju i/ili drugih suradnika, mogućnost i troškovi javne prezentacije). Odabrani će umjetnik/ca imati priliku boraviti na kratkoj rezidenciji u Puli (osigurano 7 noćenja u hostelu i troškovi hrane) tijekom koje će moći raditi na finalizaciji vlastitog projekta. Novoproducirani rad bit će predstavljen u sklopu Media Mediterranea festivala u Puli sredinom kolovoza 2019. godine. U kategoriji B razmatrat će se samo ideje ili radovi koji su u prvoj fazi produkcije i nisu već bili izloženi.

Rok za prijavu je 14. srpnja 2019. godine do 23:59 sati.

Dvadeset i prvo izdanje Media Mediterranea festivala bit će održano od 14. do 17. kolovoza u Puli.

Kome je poziv namijenjen?

Poziv je namijenjen umjetnicima od 18 do 35 godina starosti koji se bave suvremenom umjetnošću, novim medijima i inovativnim umjetničkim praksama. Na natječaj se mogu prijaviti pojedinačni autori i umjetnički kolektivi iz Hrvatske.

U izbor za kategoriju A ulaze već gotovi umjetnički radovi nastali u periodu nakon siječnja 2016. godine. U izbor za kategoriju B ulaze prijedlozi za umjetničke projekte koji još nisu realizirani. Isti predlagatelj može na kategoriju A poslati maksimalno dvije prijave, a na kategoriju B maksimalno jednu prijavu. Radovi će biti predstavljeni u galerijskom prostoru.

Postupak prijave

Prijava treba sadržavati:

Ime i prezime autora / umjetničkog kolektiva uz popis svih članova

Kontakt

Naziv rada / koncepta

Opis rada / koncepta (jedna kartica teksta)

Skice i dokumentacija

Pregled produkcijskih / distribucijskih troškova (kategorija A – pregled potrebne opreme za izlaganje / kategorija B – specifikacija tehničkih i logističkih potreba za realizaciju rada)

Timetable / plan rada (samo za kategoriju B)

Portfolio / poveznica na web-stranicu autora

Biografije autora

Prijave s naznakom “Zlatna lubenica 3.0 – (kategorija na koju se prijavljujete)” šalju se na e-mail adresu mediterraneafest@gmail.com do 14. srpnja 2019. godine u 23.59 sati.

Autori radova će o ishodu natječaja biti obaviješteni elektronskom poštom do 22. srpnja 2019.

Media Mediterranea

Media Mediterranea je multimedijski festival koji se održava od 1999. godine. Programski je fokusiran na područje novih medija i tehnologija, a za cilj ima promociju inovativnih i interdisciplinarnih umjetničkih praksi te afirmaciju mladih i talentiranih domaćih autora koji se njima bave, kao i razmjenu između umjetnosti, javnosti i glazbe. U fokusu festivala je jačanje produkcije i promocije domaćih mladih autora iz medijskih kulturnih praksi, što je i jedan od ciljeva osnivanja udruge. Festival se iz godine u godinu razvija u skladu s društvenim aktualnostima, baveći se temama i problemima iz područja intermedijalne umjetnosti i najnovijih tehnologija. Zato će na njemu biti predstavljeni radovi koji na kreativan i kritički način raspravljaju o društvenom razvoju i napretku. Festival Media Mediterranea nastoji povezati stvralaštvo i umjetničke radove s lokalnim stanovništvom, pa i sama publika djelomično oblikuje i pridonosi njegovom sadržaju.

Tema natječaja

“Svrstavanjem stvari u fahove, započela je bespoštedna borba filozofa za novac i slavu. Mrzim ljigavu objektivnost, znanost koja smatra da sve uvijek mora imati smisao. Umjetnik prosvjeduje: svaka stranica bi trebala eksplodirati, ili zbog svoje kolebljive apsurdnosti, ili zbog entuzijazma principa opisanih u njoj, ili zbog svojeg izgleda. Nemam pravo nikoga odvući da slijedi moj trag. Ne tražim da me itko slijedi, jer svatko na svoj način stvara svoju umjetnost. Da li stvaramo umjetnička djela kako bi zaradili novac i usrećili buržoaziju?”

Clifford Harper, Anarhija – Grafički vodič

Clifford Harper – slobodno preuređeno iz “Dada manifesto”, Tristan Tzara, 1918.

Prva velika podjela “faha” koju treba navesti svakako je odvajanje tradicije od moderne, a nakon toga je potrebno razjasniti pojmove moderno i suvremeno. Postoji širok spektar umjetničkih aktivnosti s područja vizualnih umjetnosti u kojima je riječ bila sastavni dio djela, počevši od prvih primjera avangardnih umjetnika iz 20-ih godina prošlog stoljeća pa sve do danas. Ovogodišnjom temom festivala želimo potaknuti prekoračenje raznih medijskih okvira.

Iako se pisana riječ pojavljuje već u djelima avangardnih pokreta poput futurizma, kubizma, nadrealizma i dadaizma koji pokušavaju iskoristiti tekst kao formalno vlasništvo stila, gdje se motiv i namjera djela mogu smatrati djelomično ili u potpunosti utemeljeni na jezičnoj osnovi – najviše ćemo je susreti u daljnjem razvoju moderne i suvremene umjetnosti, osobito u praksama konceptualizma i postkonceptualizma. Tijekom druge polovice 20. stoljeća te prakse na mnogo dublji i značajniji način od jednostavnog okretanja od vizualnog ka imaginarnom, razmišljaju o umjetnosti kao ideji. Ono što umjetnici krajem 60-ih pronalaze u korištenju teksta nije samo prilika za pribjegavanje antiestetiziranom, nematerijalnom mediju, već i mogućnost stvaranja umjetnosti koja se može misliti ili predložiti. U tom se razdoblju dogodilo otkriće novog medija izražavanja, stvorenog kao odgovor na razočaranje modernističkim slikarstvom.

Tendencije prevladavajuće modernističke kritike išle su u smjeru objašnjavanja umjetničkog djela, pa su ti tekstovi igrali integralnu ulogu u opravdavanju djela. Uzimajući u obzir primarnu ulogu kritike u modernističkom slikarstvu i skulpturi umjetnici poput Josepha Kosutha i Lawrenca Weinera, ili grupe kao što je Art & Language, promatrali su jezik kao bitan element umjetničke prakse, odnosno kao njezin sastavni dio, dio konstrukcije djela. Oni su uspostavili umjetničko djelo kroz misaone procese te zamišljene oblike lingvističke metodologije prenijeli u formalističke procese modernističke umjetnosti, dajući novi potencijal, diskurzivnost i valutu u kojoj je umjetnost bila nešto o čemu se razmišlja, teoretizira, a ne nešto što objašnjava. Specifični preokret izraza i tretmana jezika koji se vidi u mnogim djelima ovog razdoblja, a koji se i danas istražuje, preispituje jezik kao alat za komunikaciju. Pojava strukturalističke i poststrukturalističke teorije podudara se s analizom i ponovnim zamišljanjem strukture jezika u umjetničkim praksama. Istraživanje lingvističkih procesa i vrijednosti semiotičkog sustava pokazalo se osobito relevantnim za umjetnika koji je radio s pisanim i izgovorenim jezikom, fotografijom, performansom ili umjetnosti prisvajanja (engl. appropriation art).

Vratimo se na ranije razdoblje 20. stoljeća ‒ u kojemu se tekst identificira kao ključni element povezivanja brojnih avangardnih pokreta ‒ kako bismo povukli paralelu među novim medijima izražavanja. Likovna umjetnost, književnost kao tiskana riječ izražena u grafičkoj slikovnoj poeziji, razvoj tipografije, performativni poetski eksperimenti dadaističkih praksi apsurdizma i antiestetizma mogu se iščitati kao prefiguriranje upita jezika kao sustava reprezentacije koji će kasnije u 20. stoljeću biti reinventirana energijom različitih umjetnika poput Johna Baldessarija ili Johna Cagea. Ovdje možemo promatrati genezu uloge teksta kroz nove medije izražavanja u suvremenoj umjetnosti, osim kod onih djela koji tekst koriste u eksplicitno vizualnom obliku, tj. u djelima koja kombiniraju zvuk, izgovor i pisani tekst u fluidnijem obliku poput performansa, zvučnih i video zapisa. Takvi su radovi bitni za razvoj filmskih i performativnih djela koja istražuju odnos između oblika jezične komunikacije i uloge koju jezik igra u našem odnosu prema svijetu.

Propozicija ovogodišnjeg natječaja za nagradu Zlatna lubenica jest rasprava o pitanju komunikacije, tj. pitanju koje se dotiče svake komunikacije i interpretacije djela. Svaka interpretacija ima za cilj pružiti početni okvir unutar kojeg se može promatrati odabrani tretman jezika s preuzetim konceptualnim iskustvima, a djela novijeg perioda mogu se tako uspoređivati i izazvati kreativne interakcije. Na taj način umjetnost i tekst pokušavaju razraditi dijaloške odnose između prošlih i sadašnjih načina mišljenja te predvidjeti moguće daljnje razmjene.

(Marko Vojnić Gin)

Izvor

Leave a Reply


− 2 = 3

KULTURISTRA – Webpage of the Department of Culture of the Region of Istria


Kulturistra.hr is a website project that was startedby the Region of Istria and Metamedij Association with the goal to develop the cultural information services in the Region of Istria.
The project wants to offer information about recent events, as well as give access to different data bases, which will contain information about all the people involved in the Istrian cultural scene, cultural events, international contests, and potential international partners. This project aims to improve the communication on the vertical and horizontal level, which means between cultural institutions of the Region of Istria, between institutions and artists, and between the cultural institutions, artists, and the public.

CONTACT US

captcha

Copyright © kulturistra.hr 2019 | Impressum