Predstavljena knjiga Sanje Roić “Fulvio Tomizza i sudbina granice” u Gradskoj knjižnici Umag

U zadnjoj večeri manifestacije Mjesec hrvatske knjige, u srijedu 13. studenog u Gradskoj knjižnici Umag predstavljena je knjiga Sanje Roić: “Fulvio Tomizza i sudbina granice” objavljena u sunakladništvu Hrvatske sveučilišne naklade i Gradske knjižnice Umag.

“Profesorica, talijanistica Sanja Roić djeluje između Zagreba i Trsta te širom svijeta prenosi znanja o našem prostoru, a usprkos akademskim okvirima u kojima djeluje, ovu knjigu napisala je tako da čitatelja uvuče u život jednog od vrlo značajnih autora talijanske književnosti 20. stoljeća, Fulvija Tomizze (Juricani, 1935. – Trst, 1999.) i potakne da istražuje o životu naših krajeva”, rekao je ravnatelj knjižnice Neven Ušumović.

Knjiga Sanje Roić u kojoj se analiziraju djela istarskoga i talijanskoga književnika Fulvija Tomizze, koji je pisao od 1960. do 1999. godine, sastoji se od pet cjelina: od Istarske trilogije do Boljeg života, Tršćanski romani, Tomizza kao fantastičar koji uključuje i dječji opus, Povijest i pripovijedanje, i na kraju o Tomizzi kao novinaru koji se na svoj način borio za egzistenciju i za svoj status na književnom području kroz suvremeni način na koji je gradio sliku ovoga prostora i mikroprostora dijeleći sudbinu granice.

Sanja Roić prisustvovala je prošle godine na konferenciji u Klagenfurtu u Austriji, te ove godine u Luganu u Švicarskoj gdje se u kantonalnoj knjižnici (Biblioteca cantonale di Lugano) nalazi arhiva zapisa i pisama Fulvija Tomizze, te je u razgovoru s profesorima iz cijelog svijeta upoznala sudionike s temama i načinom na koji je, sa stajališta mladog čovjeka koji mijenja život iz seoskog u gradski, Tomizza obradio svijet ranih 50-ih godina na ovim prostorima uz granicu, uz sve političke i povijesne promjene. U staroj kući u Materadi pronašao je idealno mjesto na kojem je pisao, a u to doba tvrde granice kada se svaki papir kontrolirao, pa se ni on svoje zapise nije usudio nositi sa sobom, osjećao je potrebu svjedočiti o vremenu i promjenama kroz književnost. Za razliku od stajališta kako je u romanima najvažnija struktura Sanja Roić ističe da su u Tomizzinim radovima izuzetno važni i njegovi likovi, te način kako se kroz te likove koji su otvorene konstrukcije te s kojima na neki način možemo komunicirati, nama približava tadašnji život, to vrijeme i probleme koje je nosilo, promatrano iz njegovog kuta.

Tomizza Umag opisuje kao idealno mjesto u kojem se harmonično spaja ono ruralno i gradsko, a kroz njegova djela upoznajemo Istru. On je čovjek koji je na neki način prešao razne granice, a jedna od tih granica je jezična. Iako se na području sjeverozapadne Istre u svakodnevnom životu govori dijalektalno, dvojezični Tomizza odlučio je pisati na standardnom talijanskom i na taj način je postigao da je priča o Istri dospjela u cijelu Italiju. Sanja Roić navela je zanimljiv podatak da je naslov njegovog prvog romana “Materada”, ipak napisan namjerno s jednim t, na dijelektu, u dogovoru s njegovim izdavačem, a u njemu je upotrijebio više od 40 hrvatskih riječi, prenoseći stvarnost, jer na ovom području i danas ljudi kada govore u dijalektu ubacuju pokoju hrvatsku riječ. Zavičajni romani “Materada”, “Djevojka iz Petrovije” i “Bagremova šuma” čine Istarsku trilogiju, u kojoj priča o teškim trenucima napuštanja svoga kraja, nesnalaženju u novim situacijama, nepropusnoj granici koja sprječava da ljudi komuniciraju i budu zajedno. Njegovi se likovi, koji jako puno gestikuliraju, nalaze u ambijentima čiji je opis toliko plastičan da ih gotovo možemo vidjeti, a zadnju scenu romana “Bagremova šuma” Fulvio Tomizza, koji je imao iskustvo rada na filmu kao scenarist i pomoćnik redatelja, opisuje i konstruira gotovo filmski.

Tomizza je pisao o događajima iz svog djetinjstva, svoje mladosti i svoje zrelosti, ali i o ljudima i događajima u povijesnoj perspektivi. U turbulentnoj Europi razvija se svijest o granicama, a Tomizza u svojim djelima prelazi jezične, političke, vjerske, povijesne granice, ali i granice između zbilje i fikcije odnosno fantastike. “Bio je zainteresiran upravo za tu situaciju sna, prijelaz svakidašnjeg svijeta u svijet koji se otvara u snu kao jedna mogućnost i nova dimenzija prerade svakidašnje zbilje koja se događa izvan naše volje, a to fantastično kod Tomizze se ponovno vezuje za Istru”, kazala je Sanja Roić. Njegovo pisanje obilježava svijet različitosti u kojem su mogli biti uključeni vrlo jednostavni i vrlo intelektualno visoki ljudi, uključuje čitav jedan raspon od djece do vrhunskih intelektualaca.

Sveučilište u Trstu odalo mu je priznanje za njegov umjetnički rad 1984. godine dodijelivši mu počasni doktorat za kulturni i znanstveni doprinos romana “Zlo dolazi sa sjevera”, a dobitnik je i jedne od najvažnijih europskih nagrada, Međunarodne nagrade za književnost Vilenica, koju mu je 1986. godine, kao prvom dobitniku, dodijelilo Društvo slovenskih pisaca.

“Pokušao je pomiriti slavenski i talijanski svijet, a ta pomirba, razumijevanje i prihvaćanje još uvijek u potpunosti nije ostvarena i zato je važno da svi radimo na tome”, zaključila je Sanja Roić.

Knjiga je namijenjena filolozima, komparatistima te kroatistima, ali i povjesničarima, jer je jedan dio opusa ovoga autora posvećen suvremenom povijesnom romanu u kontekstu europske kulture i njezina interesa za tzv. mikropovijest.

Tekst i fotografije Lidija KUHAR

Leave a Reply


8 − 4 =

KULTURISTRA – Webpage of the Department of Culture of the Region of Istria


Kulturistra.hr is a website project that was startedby the Region of Istria and Metamedij Association with the goal to develop the cultural information services in the Region of Istria.
The project wants to offer information about recent events, as well as give access to different data bases, which will contain information about all the people involved in the Istrian cultural scene, cultural events, international contests, and potential international partners. This project aims to improve the communication on the vertical and horizontal level, which means between cultural institutions of the Region of Istria, between institutions and artists, and between the cultural institutions, artists, and the public.

CONTACT US

captcha

Copyright © kulturistra.hr 2019 | Impressum