Zatvoren još jedan prekogranični susret Forum Tomizza

Forum na temu solidarnosti posvećen redatelju Marku Šošiću

• Nagrada za ovogodišnji književni natječaj Lapis Histriae je pripala Bojanu Krivokapiću, kojeg je Milan Rakovac opisao kao mladog, sjajnog pjesnika, prozaistu, lutalicu i romantika •

• U 40. tjednu ove godine, na lokacijama u Umagu, Trstu i Kopru se održalo jesensko izdanje tradicionalnog Foruma Tomizza. Ovogodišnji je festival posvećen Marku Šošiću kojeg odnedavno više nema, a koji je bio član žirija književnog natječaja Lapis Histriae.

Umaški su organizatori priredili prekogranični simpozij u sjedištu lokalne zajednici Talijana, gdje je i nagrađen ovogodišnji pobjednik konkursa kratke proze. Nakon simpozija u ZT, festival se preselio u likovnu galeriju Marin gdje je program nastavljen čitanjem poezije, dok je u caffe baru circolo predstavljeno dva izdanja nakladničke kuće Shura, koje se specijalizirala u promicanju poezije i proze, autora i autorica islamske i slavenske te romanske kulture pisanja.

Polaganjem vijenca na grobu Fulvija Tomizze, pisca koji je objedinio grad i selo, te stvorio most među nekoliko naroda zaključen je u subotu još jedan Forum.

Nagrada pripala mladom novosadskom piscu i pjesniku

Na svečanosti nagrađivanja koja se prenosila uživo streamingom putem društvene mreže su govorili Neven Ušumović u ime organizatora, Floriana Bassanese Radin kao domaćin i kao dogradonačelnica, te Vladimir Torbica u ime županije koja podupire forum. Event su vodili Neven Ušumović, te Ivana Martinčić, knjižničari, organizatori umaške strane festivala.

Nagrada za ovogodišnji književni natječaj Lapis Histriae je pripala Bojanu Krivokapiću, kojeg je Milan Rakovac opisao kao mladog, sjajnog pjesnika, prozaistu, lutalicu i romantika. Priča nazvana “Die andere seite der welt” je žiri proglasio najboljom među 154 dospjela djela koja su napisali autori rasuti po cijeloj Europi, a i šire, što zbog rata, što zbog Covida, a koji su našli svoj kreativni prostor bez obzira na to jesu li nagrađeni ili ne.

Krivokapić je u svom radu prema vlastitim riječima pokušao utkati pojmove koje smatra starinskima, na granici patetičnosti, a to su dobrota, poštenje i ljepota života. Njegova se novela vrti oko jedne starije gospođe, te mladića koji skrbi o njoj. Njegovo prihvaćanje bakice i odbacivanje pravila je motiv oko kojeg se vrti priča. On postaje po potrebi osoba koja se toj gospođi u dubokoj starosti pričini, otvarajući tako njen svijet, i njegovu spremnost da voli.

Nagradu je obrazložila Tea Tulić koja je članica žirija, uz Lauru Marchig, te Gorana Vojnovića, koji je preuzeo upražnjeno mjesto nakon nestanka Marka Šošića.

Govornici na braniku ljudske otvorenosti na pažnju

Prvi govornik simpozija je bio šezdesetogodišnji filmski kritičar Marcel Štefančić, njegov je snažan ali ipak šaljivi i samoironičan govor bio usredotočen ovogodišnju temu simpozija Solidaritè, odnosno na pojave koje su se nametnule i koje silom zamjenjuju solidarnost. Štefančić je doveo na odgovornost dva novonastala i bliska pokreta, a to su antivakseri i ravnozemljaši. Teorija da je zemlja ravna predstavlja ultimativnu apsurdnu i kretensku teoriju zavjere i lažnu vijest, moglo bi se sažeti u izlaganju ovog magistra filozofije. Efekt koji izaziva ova teorija je obično ljutnja, a takvu se provokaciju na internetu naziva trolanje, nastavlja govornik temeljito razgolitivši način razmišljanja i motivaciju ovih pokreta. Govor je osim uvoda i zaključka vođen na slovenskom jeziku.

Sljedeća je govornica dovela u pitanje toleranciju, kao višeznačni pojam, pozvavši svih da razmisle o njoj i o empatiji, jer se često ti pojmovi olako koriste. U svom je izlaganju književnica Ivana Bodrožić vrlo oštroumno nastojala objasniti da spomenuti termini u krivim kontekstima imaju sasvim pogrešnu svrhu, jer teže devijaciji ka sažaljenju, odnosno da se koriste kao oruđe da se bi netko osjetio ili predstavio boljim od drugih, najčešće naspram osobama koje su dio manjina. Tolerancija po mišljenju bivše dobitnice nagrade Edo Budiša za mlade pisce nije cilj, nego korak iz primitivnog društva kojim upravlja sila u bolje društvo koje karakterizira suživot, i gdje tolerancija nije više ni potrebna, i gdje se može bez straha biti ono što se stvarno jeste. Uz ovaj dvojac, govorili su još: Saša Ilić, Joel Valifuoco, Goran Božičević, te Dinko Kreho.

“Vanjske poveznice”

Ušumović je iznio pred sam kraj simpozija dvije vanjske informacije, otkrio je naime da je u koparskom dijelu simpozija bilo govora o zdravstvenom sustavu koji nosi teret ove pošasti koronavirusa. Druga je vijest zapravo najava, da će književnica Ivana Bodrožić koja je na forumu govorila, gostovati početkom studenoga u knjižnici grada Umaga da bi promovirala svoju knjigu. Radin je s druge strane podsjetila da se navršava i godišnjica smrti Giuseppea Rote, bivšeg predsjednica zajednice Talijana Umag, poznatog kao novinara, bivšeg do župana, te komediografa. Festival je snimala i mala skupina TV kuće HRT, jedna je njena članica otkrila da se snima dokumentarni film o Istri koji će prenositi naša nacionalna televizija.

U umaškom kafiću Circolo su se prema planu vodila tri predstavljanja. Jedna nakladnička kuća, i dva njena izdanja su dočekale nakon nekoliko pokušaja koji su propali zbog pandemije, da se susretnu s publikom Foruma. Vlasnica izdavačke kuće, Suhreta Dumanić je diplomirana novinarka i borac za ženska prava. Izdanja Shura imaju neobičan, ali ne i alternativan mix autora i izdanja. Međureligijska međunarodna skupina autora koja stoji iza te nakladničke kuće sa sjedištem u Opatiji piše slavensku, islamsku te romansku književnost, također se može naći i poneki lokalni riječki autor. Dumanić je iznijela podatke da su mali izdavači nerentabilni, te da su ovisni o vanjskoj pomoći da bi opstali, zahvalivši pritom knjižnici Umag na takvu solidarnost.

Ovom su prilikom predstavljene knjige Fiumanke Laure Marchig, inače članice žirija Lapisa Histriae, te posljednji rad najvećeg živućeg Istrijana među književnicima Milana Rakovca.

Spuštanje zastora

Hrvatski prijevod prvog romana dramaturginje Marchig nazvanog „Snoopy Polka“, je djelo bujske prevoditeljice Lorene Monika Kmet. Ulomak koji je autorica čitala se ticao obiteljske svakodnevnice iz dječje perspektive.

Roman „Adrijanske kartoline“ je konfrontacija dvaju intelektualaca, dvaju karaktera, čiji motivi vračaju i po par stoljeća unatrag. Rakovac je borben, Nikolaidis melankoličan, napominje Dumanić i dodaje “prepiska je nelinearna, parapovijesna, puna propitivanja ideja”.

Rakovac, upitan o nastanku tog niza pisama napominje da je bio izazov, avantura za koju se nije znalo kako će završiti. Prisjetio se boravka u Crnogorskom primorju, te pjesnički opisao tu zemlju i Jovana Nikolaidisa s kojim je vodio tu korespondenciju i s kojima ima intimnu čvrstu vezu. Ovim prikazom knjiga započinje. Ulomak kojeg je pročitao pomalo odiše starinom i daljinom, ali i humorom, te arhaizmima na Rakovčev način.

 

Subota je bio dan tradicionalno posvećen komemoraciji u groblju Matterade gdje je Milan Rakovac spustio zastor na još jednom Forumu, podsjetivši da je nekada mletačka republika naseljavala svoje teritorije izbjeglicama, darovavši im malo zemlje, te oslobađajući ih par godina od poreza.

Tekst i fotografije Marko ŠORGO

Leave a Reply


9 − 1 =

KULTURISTRA – Web portal za kulturu Istarske županije

Kulturistra.hr je projekt koji su pokrenuli Istarska županija i Udruga Metamedij s ciljem razvoja kulturnog informacijskog servisa u Istarskoj županiji. Projekt teži ponuditi informacije o aktualnim događajima, ali i pružiti mogućnost pristupa različitim bazama podataka koje će sadržavati informacije o svim akterima u kulturi, kulturnim događajima, međunarodnim natječajima i potencijalnim međunarodnim partnerima. Ovim  projektom želimo pridonijeti boljoj komunikaciji na vertikalnoj i horizontalnoj razini, tj. istarskih kulturnih ustanova, između ustanova i umjetnika, te svih njih i šire kulturne javnosti.
Projekt financira Istarska županija.


KONTAKTIRAJTE NAS

captcha

Copyright © kulturistra.hr 2021 | Impressum