Otvorena izložba Tomislava Buntaka „Paradiso resort u Puli“ u galeriji Poola

Raj kao mjesto koje nas u postpunosti ispunjava

Izložba Tomislava Buntaka naziva „Paradiso resort u Puli“ otvorena je u petak, 13. svibnja u pulskoj galeriji Poola.

„Na vrlo određen način Buntakova slika kozmička je, kozmološka i sanjalačka. Svojevrsna je slika fantazije slobode od nečega i slobode za nešto, kakovu naslućujemo iz imaginarnog: magijskoga, mitološkog i religijskoga zlatnog doba, kada je čovjek bio neraskidivo povezan s prirodom; kada je bio dio lančane reakcije: zlatnoga reda svega što postoji…, od atoma, metala i stanica, oblika života do zvjezdoznanstva i futurističkih međuzvjezdanih letova. Iz tih razloga slika Tomislava Buntaka je univerzalna“, navodi Željko Marciuš u katalogu izložbe.

– Mislim da možemo sačuvati raj jer inače sama ideja raja ne bi više postojala. Svatko od nas doživi čitav niz rajskih trenutaka u svom životu osim možda u nekim ekstremnim uvjetima – ako ste rođeni u rudnicima u središnjoj Africi i ako ste porobljeni – ali čak i onda, barem u snovima možete pronaći svoje trenutke raja. Snovi su 25% našeg život pa je to ipak dugačak boravak u raju, kazao je Buntak.

Na pitanje „Raj kao utopija ili utopija kao raj?“ Buntak odgovara da misli da je utopija kao raj bolji naziv. On je dodao da se pri odabiru teme odlučio ne baviti ružnim stvarima kojima smo okruženi jer to već veliki dio umjetnika radi.

– Istovremeno sam primijetio da i umjetnici koji se bave ružnim stvarima, kad uređuju svoje stanove znaju ih urediti vrlo harmonično, lijepo i estetski ugodno. Isto tako, kada tražimo mjesta za odmor najčešće biramo ona mjesta koja su puna lijepe i opuštajuće prirode. Tako da i kada reklamiramo razna mjesta u turističkim vodičima predstavljamo ih kao rajske rezervate, a na takva mjesta ljudi vole pobjeći od svojih visoko civiliziranih urbaniziranih sredina. Stoga je ta utopija prisutna kao jedno mjesto gdje čovjek ostvaruje svoje najljudskije osobine i čežnje, kazao je Buntak.

Što se inspiracije tiče Buntak kaže da voli autore od renesanse do danas.

– I danas ima zaista veliki broj slikara i slikarica koji su izvanredni makar nemaju svi rajske elemente. Zapadna tradicija slikarstva je ono što je mene najviše oblikovalo – slikarstvo od druge polovice 19. i 20. stoljeća. Ono što također volim su minijature iz Azije – islamske ili indijske – to je također obilježilo neke moje ljubavi. Duga tradicija slikarstva i crteža je nešto u što sam se zaljubio. Odrastao sam na popularnoj kulturi stripova i filmova pa me je i to oblikovalo. Mnogo sam vremena provodio uz sve ove ostale dječačke aktivnosti crtajući i slikajući od ranog djetinjstva prvenstveno zato što je bilo zabavno i ispunjavajuće. U kontekstu suvremene umjetnosti kada se govori o zabavi čini se da govorimo o nečem što je lagano. Ta zabava ovdje je prisutna uz duboki spiritualni užitak pomoću kojeg čovjek osjeća da je potpun i da dotiče smisao života. Kada govorim o raju govorim o mjestu koje nas ispunjava u potpunosti – i dodir s našim fizičkim tijelom, i dodir s tim temeljnim ljudskim pitanjima o postojanju, protoku vremena, našem mjestu u toj gunguli svemira, ljudskog života, snova i vjerovanja. Sve ono što nas oblikuje, naša duboka esencija mi se kroz crtanje i slikanje jednostavno otvaralo. Možda je to razlog zašto nisam odustao i zašto me i dalje sve to zabavlja i imam razumijevanja za sve nove umjetničke prakse, ali nemam razumijevanja kada netko tko nikad to nije osjetio kaže da je to anakrono i nepotrebno, kazao je Buntak.

Što se inspiracije filmom tiče Buntak napominje da su oni rođeni početkom 70-ih imali sreću gledati klasike europske i svjetske kinematografije na televiziji.

– Do kraja 80-ih je na televiziji bilo prisutno mnoštvo filmova koji su me oblikovali poput „Blade Runnera“ ili „Mrtvi“ Johna Hustona po noveli Jamesa Joycea koji me je osupnuo. Tu je i čitav niz crno-bijelih klasika – od američkih filmova 30-ih godina Johna Forda, Franka Capre do klasika nijemog filma, a posebno komedije Charlija Chaplina i Bustera Keatona  – to je bilo nevjerojatno iskustvo, to veselje i smijeh kad smo gledali „Lutalicu“ pa i ostale filmove kratkog metra. Tu je onda krenulo i prvo uživanje u suvremenim filmovima krajem 70-ih i početkom 80-ih, a posebno mi se dojmio film „Lovci na jelene“. To pričanje priče u širokim kadrovima, način uporabe svjetlosti, boja, scenografije i kostimografije, izrazi i mimike – taj mi je dio bio fascinantan. Volio sam i ruke i francuske filmove, noir filmove i naravno westerne, kazao je Buntak.

Tomislav Buntak rođen je u Zagrebu 24. travnja 1971. Godine 1989. upisao Akademiju likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu. Diplomirao je 1997. na Nastavničkom odsjeku, slikarstvo u klasi prof. Miroslava Šuteja te iste godine postao članom HDLU-a u Zagrebu. Od 2010. radi na Akademiji likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu, trenutno je dekan i red. prof. art. na Slikarskom odsjeku. Od 2009. do 2018. dopredsjednik u HDLU-u Zagrebu, trenutno predsjednik HDLU-a u Zagrebu. Sudjeluje u različitim oblicima organiziranja umjetničkih projekata te promoviranja važnosti umjetničkog stvaralaštva i razvoja umjetničke scene te važnosti umjetničkog visokog umjetničkog obrazovanja.

Izložba u galeriji Poola ostaje otvorena do 2. lipnja, a cjelovit razgovor s autorom Tomislavom Buntakom možete poslušati u sklopu emisije Prostor na Radio Rojcu.

Tekst ostvaren u suradni s emisijom Porstor – Radio Rojc

Razgovarala Nevena TRGOVČIĆ

Fotografije Igor DRAŽIĆ

Leave a Reply


1 + 9 =

KULTURISTRA – Webpage of the Department of Culture of the Region of Istria


Kulturistra.hr is a website project that was startedby the Region of Istria and Metamedij Association with the goal to develop the cultural information services in the Region of Istria.
The project wants to offer information about recent events, as well as give access to different data bases, which will contain information about all the people involved in the Istrian cultural scene, cultural events, international contests, and potential international partners. This project aims to improve the communication on the vertical and horizontal level, which means between cultural institutions of the Region of Istria, between institutions and artists, and between the cultural institutions, artists, and the public.

CONTACT US

captcha

Copyright © kulturistra.hr 2022 | Impressum