OTVORENA IZLOŽBA FOTOGRAFIJA “LUNGOMARE: DIO KOLEKTIVNE MEMORIJE I OSJEĆAJA PRIPADNOSTI GRADU”

Udruga Zelena Istra i Inicijativa građana za Referendum za Lungomare organizirali su izložbu obiteljskih fotografija Puljana vezanih uz memorije s Lungomara, koja je otvorena u petak, 10. lipnja na pulskoj tržnici. Postav obuhvaća izbor od 20 fotografija Puležana iz prošlog i ovog stoljeća, a koji su na području Lungomarea provodili ili još uvijek provode slobodno vrijeme. Prije samog otvaranja okupljeni su mogli poslušati i nekoliko glazbenih numera u izvedbi zbora Praksa. Riječ je potom preuzela Tina Širec Džodan koja je govorila o važnosti i značenju izložbe.

– Ono što je važno reći jest da je kolektivna memorija kao koncept danas sveprisutna pojava u društvu, a postoji od samih početaka čovječanstva i vrlo je važna u mnogim znanstvenim disciplinama za daljnji razvoj društva. Kolektivna memorija je temelj tradicije nekog društva, a bez nje i kultura i tradicija prestaju postojati. Tradiciju vrlo često shvaćamo konzervativno jer kroz nju poimamo nekakve prakse, običaje i tome slično. Međutim ona je mnogo složenija i ogleda se u svakom segmentu naše kulture i svakoga naroda. Lungomare kao jedan od važnih obilježja pulskog kulturnog identiteta prikazan je na ovoj izložbi fotografija. One su važan dokument o nematerijalnoj kulturnoj baštini Pule, a danas već spadaju u materijalne povijesne izvore o razvoju ovog područja i njegovog društva u rasponu od proteklih stotinjak godina. One govore o važnosti tog područja kroz povijest grada i njegovog stanovništva te su i osnova za strategiju razvoja grada i u budućnosti, kazala je Širec Džodan.

Ona je dodala da bi taj neprocjenjiv dio lokalne kulture trebao biti osnova za razvoj turističke ponude grada.

– Ukoliko se kultura lokalnog stanovništva istisne iz nekog područja ono umire, prestaje postojati i biti zanimljivo. To je već davno potvrđena praksa kojoj svjedočimo u brojnim svjetskim gradovima koji su danas postali samo kulise koje su nezanimljive svakom prosječnom posjetitelju stoga se nadam da sudbina Pule ne ide u tom smjeru. Ovu smo vrlo vrijednu materijalnu i nematerijalnu kulturnu baštinu naslijedili od naših predaka na čuvanje za naše potomke. Hoćemo li u tome uspjeti ovisi o svima nama, zaključila je Širec Džodan i predala riječ Gordani Trajković.

– Malo prije sam razgovarala s jednim nonićem koji se pojavio i u našim video materijalima i koji je sudjelovao u pošumljavanju Lungomarea. U izboru fotografija nismo odabrali samo one građana već smo počeli s jednom starom fotografijom iz vremena Austrougarske. Razlog tome je što je Austrougarska postavila jedan temelj u ovom gradu koji na žalost ne slijedimo. Prvo su došli na prazne parcele, označili svaku katastarsku česticu i kao svi pravi vizionari i graditelji koji planiraju sredinu kao jedan koncept, a ne kao stihijsko more građevina koje će tu izrasti, planski su određivali gdje će se što postaviti u tom gradu. Pitanje je dakle što su nam ostavili, a što mi ne slijedimo – ne mi kao građani već gradska vlast. Umjesto da izađe građanima u susret i da na grad gleda kao organizam koji mora obavljati funkciju, gradske vlasti nam zabijaju šaku u oko otimajući nam neke dijelove koji već jako dobro funkcioniraju. Pitanje urbaniteta i urbanizma je pitanje osnovne ljudske pristojnosti i uljuđenosti. Na primjer: to što plaćamo odnos smeća ne znači da možemo biti bahati i bacati ga naokolo jer će ga netko morati pokupiti, kazala je Trajković.

Ona je dodala da građani moraju imati pristojan odnos prema gradu jer su oni ogledalo grada.

– Ako je gradska vlast zakazala – nemojte vi! Druga stvar koju gradska vlast zanemaruje jest da bi u smislu te pristojnosti trebali biti vitezovi, a ne nasilnici u ovom gradu. Biti vitez znači stati u obranu onih koji ne mogu dati svoj glas. Oni moraju čuvati svako stablo koje od tamo ne može pobjeći i sve životinje koja tamo živi. Iako nas ukopavaju u more problema, ako moramo raditi pet posla da bismo preživjeli, nemojmo zaboravit da imamo uvijek pravo i obavezu pratiti rad gradske vlasti. Nismo ih izglasali za to da bi umjesto nas odlučivali i moramo shvatiti da smo svi zajedno odgovorni za život ovog grada. To što smo ima dali dozvolu da donese rješenja i propise daje nam pravo da ih u tome i kontroliramo – jer kao i sada s Lungomareom često donose loše odluke pa je na nama da im kažemo da se s njima ne slažemo, kazala je Trajković.

Irena Burba iz Zelene Istre je za kraj pozvala sve građane da potpišu za referendum za Lungomare.

– Dođite, potpišite i dopustite i našoj djeci da imaju memorije s Lungomarea. Da i oni mogu za 10, 20 ili 50 godina napraviti svoju izložbu sa svojim fotografijama, a ne da im se i taj posljednji komadić društvenog dobra uzme radi privatnih interesa. Poručujem gradskoj vlasti da ne podcjenjuje svoje građane, da nemaju mišljenje – jer kad građani imaju informacije itekako imaju stav. To što ste vi skrivali informacije od građana je vaš problem i nije više bitno tko je otkrio da je car gol. Mi gubimo šumu Lungomare – zaustavite to odmah, kazala je Burba.

Tekst i fotografije Boris VINCEK

Leave a Reply


7 − 7 =

KULTURISTRA – Webpage of the Department of Culture of the Region of Istria


Kulturistra.hr is a website project that was startedby the Region of Istria and Metamedij Association with the goal to develop the cultural information services in the Region of Istria.
The project wants to offer information about recent events, as well as give access to different data bases, which will contain information about all the people involved in the Istrian cultural scene, cultural events, international contests, and potential international partners. This project aims to improve the communication on the vertical and horizontal level, which means between cultural institutions of the Region of Istria, between institutions and artists, and between the cultural institutions, artists, and the public.

CONTACT US

captcha

Copyright © kulturistra.hr 2022 | Impressum