Javni medij bez javnosti
U Novinarskom domu održana je trosatna javna rasprava u povodu Apela za uspostavu vjerodostojnosti javne funkcije HRT‑a koji su pokrenuli Hrvatsko novinarsko društvo, Kuća ljudskih prava Zagreb, koordinacija za medije Hrvatske udruge producenata i Društva hrvatskih filmskih redatelja uz potporu tridesetak organizacija civilnog društva.
Rasprava je za istim stolom okupila velik broj novinara, stručnjaka, aktivista, saborskih zastupnika, javnih dužnosnika, uključujući i ministricu kulture Andreu Zlatar Violić, a odazvali su joj se i članovi Uprave HRT‑a, glavni urednici HTV‑a i HR‑a, uz izostanak članova Programskog vijeća i Nadzornog odbora HRT‑a.
Tijekom rasprave iznesen je niz primjedbi na upravljanje i kvalitetu programa HRT‑a s naglaskom na “trgovanje” interesima na relaciji Uprava i Programsko vijeće HRT‑a, isključivanje kreativnog osoblja i programskog vodstva iz poslovne politike kao i na način donošenje plana restrukturiranja javne televizije.
Nekoliko sudionika i sudionica rasprave naglasili su kako je postojeći Zakon o HRT‑u u suštini dobar, ali da se najproblematičniji dijelovi ovoga zakona odnose na način kako ga se provodi i tumači u praksi (na primjer način odabira Programskog vijeća HRT‑a).
Apelom za uspostavu vjerodostojnosti javne funkcije HRT‑a traži se da nadležno Ministarstvo kulture hitno provede nadzor nad upravljanjem i programskim razvojem HRT‑a, a od Odbora za medije Hrvatskog sabora zahtjev za što skorije održavanje tematske sjednice o stanju i mjerama za zaustavljanje programske i organizacijske devastacije HRT‑a.
Ministrica kulture istaknula je potrebu za nizom hitnih mjera na izradi medijske strategije te je istaknula kako je medijska politika nacionalni politički prioritet koji treba razvijati uz paralelne zakonske i druge mjere, a sve kako bi se zaustavilo katastrofalno stanje u javnim medijima (Hina, Vjesnik, HRT).
“Od petsto zaposlenih u Ministarstvu kulture nitko nije specijaliziran za medije. Treba naći model prema kojem Programsko vijeće HRT‑a mora imati odgovornost jer ono danas ne odgovara nikome. Uz to, smatram da u izboru uprave i glavnog urednika glasanje mora biti javno, uz obrazloženje”, kazala je nova ministrica kulture Andrea Zlatar, što su mediji posebno naglasili u svojim izvještajima sa skupa.
Posebno je bio kritičan istup saborskog zastupnika Gorana Beusa Richembergha (HNS), koji je tražio ostavke članova Uprave, Programskog vijeća i Nadzornog odbora HRT‑a, dok se potpredsjednik Sabora Nenad Stazić posebno osvrnuo na problem osobnih i partikularnih interesa koji dominiraju u radu Programskog vijeća HRT‑a neovisno o političkim interesima.
Na kraju je bitno naglasiti da je kritika na ovoj javnoj raspravi bilo dosta, no da je cilj prije svega bio uvidjeti kako zajedničkim dijalogom stručnjaka, nadležnih političara i organizacija civilnog društva situaciju učiniti boljom, sa željom da HRT kao javno komunikacijsko dobro postane bitan faktor u razvoju demokracije.
(saopćenje organizatora Apela)





