“SIOUX INDIJANCI – život, kultura, duhovnost” – izložba fotografija i predavanje u Buzetu

U Zavičajnom muzeju Buzeta, u petak 6. travnja, ravnatelj Saša Nikolić otvorio je samostalnu izložbu fotografija Igora Brajdića naziva “Sioux Indijanci – život, kultura, duhovnost” na kojoj je autor održao i  predavanje posvećeno Sioux (Lakota) Indijancima. Izloženo je ukupno 17 fotografija dimenzija 75 sa 50 centimetara. Izložbu je moguće pogledati do 20. travnja.

Brajdić je, uz projekciju foto i video materijala, izložio svoja sjećanja i dojmove proistekle iz dva putovanja u Sjedinjenim Američkim Državama koja su ukupno trajala tridesetak dana na teritoriju rezervata indijanskih plemena Lakota, Cheyenne i Vrana (Crow), prikazavši posjetiteljima kratku povijest naseljavanja Indijanaca u Americi, njihov sadašnji društveni status te posebno svetu indijansku ceremoniju nazvanu “Ples Sunca”. Otkrio je i kako je zbog organizacije putovanja veliki broje fotografija snimljen iz jurećeg vozila, za što je morao biti u stalnome stanju pripravnosti.

Predavanje je prvenstveno naglasilo neravnopravan položaj etničke skupine starosjedilaca sjevernoameričkog kontinenta, progone i genocid kojima su bili izloženi u prošlosti, te prirodnu ljepotu, prostranost i pustoš kojima su okruženi. Autor predavanja je putovao, odnosno sudjelovao u dva putovanja udruge Sentiero Rosso iz Italije koja dijeli istu ljubav prema ovom skoro izumrlom narodu posjetivši Minnesotu, Južnu Dakotu, Nebrasku, Wyoming i Montanu. Putovanje nije obilježeno samo susretima s Indijancima, nego i sa, za to podneblje, karakterističnim životinjama kao što su bizoni, orlovi, pustinjski psi, te grizliji i vidre. Brajdić je naglasio da je teritorij ovog nekada ponosnog naroda koji je dominirao prerijom sveden na mala i neobradiva područja, a posljednji se preživjeli Indijanci bore da održe svoju kulturu ili se prepuštaju asimilaciji bjelačkog načina života, te nažalost najčešće budu žrtve neimaštine i ovisnosti o alkoholu.

Rezervati su pretežno smješteni na zapadu SAD-a i u Kanadi. Bogatstvo i raskoš najveće ekonomske i vojne sile u povijesti, one Američke, njihov uspon na svjetskoj sceni koji traje već dulje od stoljeća se dešava dok su istovremeno prastanovnici koji su cijenili prirodu, zemlju i životinje i od njih živjeli, bili ubijani i protjerivani, a nakon toga postali neželjeni gosti u zemlji svojih predaka. Brajdić je istaknuo da je poseban doživljaj i jedan od glavnih motiva ovih putovanja bilo prisustvovanje najvećoj svečanosti naroda Sioux, svetoj ceremoniji nazvanoj „Ples Sunca“. Ta se svečanost sastoji od ritualnog samoranjavanja uz ples i pjesmu tijekom koje svaki muškarac drži orlovo krilo, a ova je tradicija bila zabranjivana od američkih vlasti sve do sedamdesetih godina prošlog stoljeća.

Najpoznatiji je predstavnik naroda Sioux poglavica nazvan Ludi Konj čije je ime, kako otkriva Brajdić, pogrešno prevedeno i kao takvo svugdje prihvaćeno, dok bi ispravno značenje zvučalo više kao propeti, odnosno nepripitomljeni konj. Ovaj je poglavica ubijen u rezervatu od strane američkih vojnika, a autor predavanja je posjetio mjesto njegovog ubojstva na kojem posjetitelji ostavljaju darove među kojima je jako česta grančica kadulje, koja je za Sioux indijance sveta biljka. Ipak, djelatnici parka noću sklanjaju ostavljene darove u pokušaju da spriječe stvaranje neke vrste svetišta. Zanimljivost je da ne postoji fotografija poglavice Ludog Konja jer on nikada nije dozvolio da ga se snimi. Među mjestima koje su Brajdić i njegovi suputnici posjetili valja spomenuti Nacionalni Park Yellowstone, te Little Big Horn, mjesto gdje je potpukovnik George Armstrong Custer poginuo zajedno sa svim svojim vojnicima, nakon čega je vojska uzvratila masakrom 150 do 300 Indijanaca, uglavnom žena, djece, staraca i ranjenika kod mjesta Wounded Knee u Južnoj Dakoti 1890 godine. Jedan od zanimljivih podataka koje je iznio Brajdić je i taj da je istrijebljeno gotovo 60 milijuna bizona da bi se izgladnilo Indijance.

Kršćanstvo predstavlja još jedan vid promjene u odnosu na originalan način života Indijanaca, te danas svaki Indijanac ima uz svoje indijansko i kršćansko ime, a mnoge će iznenaditi činjenica da oni imaju i vlastitu katoličku sveticu.

Igor Brajdić rođen je u Rijeci 1943. godine, umirovljeni je sveučilišni profesor matematike i fizike, magistar informacijskih znanosti i doktor ekonomskih znanosti. Od 1990. do danas izučava kulturu i povijest sjevernoameričkih indijanaca s naglaskom na narod Lakota (Siouxi). Sudjelovao je na više samostalnih i skupnih izložbi u Rijeci, Opatiji, Buzetu i Ljubljani.

Tekst Marko ŠORGO

Fotografije Lidija KUHAR

Leave a Reply


− 1 = 6

KULTURISTRA – Web portal za kulturu Istarske županije

Kulturistra.hr je projekt koji su pokrenuli Istarska županija i Udruga Metamedij s ciljem razvoja kulturnog informacijskog servisa u Istarskoj županiji. Projekt teži ponuditi informacije o aktualnim događajima, ali i pružiti mogućnost pristupa različitim bazama podataka koje će sadržavati informacije o svim akterima u kulturi, kulturnim događajima, međunarodnim natječajima i potencijalnim međunarodnim partnerima. Ovim  projektom želimo pridonijeti boljoj komunikaciji na vertikalnoj i horizontalnoj razini, tj. istarskih kulturnih ustanova, između ustanova i umjetnika, te svih njih i šire kulturne javnosti.
Projekt financira Istarska županija.


KONTAKTIRAJTE NAS

captcha

Copyright © kulturistra.hr 2018 | Impressum