Anselmo Tumpić

Nakon razgovora s ekipom studija Sonda, odlučili smo bolje upoznati Anselma Tumpića iz Rovinja, odnedavno kreativnog direktora Sonde. Nakon stečene diplome na katedri slikarstva u Veneciji, Anselmo je radio za poznate talijanske reklamne agencije te surađivao sa svjetski poznatim klijentima. Za svoje dizajnerske i reklamne radove višestruko je nagrađivan.

Anselmo_tumpic

Prva radna iskustva stekao si radeći za Fabricu, centar za komunikaciju grupe Benetton, u Trevisu. Fabrica je svojevrsni istraživački laboratorij, inkubator za mlade talente iz cijeloga svijeta koji dolaze razvijati svoju kreativnost na područje dizajna, glazbe, fotografije, oglašavanja i  komunikacije. Kako je na tebe utjecalo to iskustvo i koliko ti je pomoglo u daljnjoj karijeri?

– Specifičnost Fabrice je u tome što daje priliku mladim talentiranim ljudima da rade na konkretnim projektima, a da za to najčešće nemaju nikakva poslovna iskustva. Tako sam i ja, s tek završenom diplomom iz slikarstva u Veneciji, dospio u Fabricu. Nakon što je moj portfolio zamijećen, bio sam na dvotjednom probnom periodu, a treći sam tjedan već radio za Fabricu jer mi je ponuđeno da ostanem. Uslijedila je neopisivo plodna godina. Radio sam na raznolikim projektima, usavršavao sam svoje vještine i stekao važna poslovna iskustva koja su bila značajna za daljnji razvoj karijere. Sve se to dešavalo na periferiji Treviza, u centru poslovnog carstva grupe Benetton, u modernom arhitektonskom zdanju japanskog arhitekta Tadao Ando. Nakon što sam završio redovnu godinu kao „student“ Fabrice, zaposlili su me te sam tamo radio još dvije godine. Smatram da je za mene Fabrica bila iznimno mjesto za odrastanje u kreativnom smislu. Bio sam u kontaktu s kolegama iz cijelog svijeta, radeći na projektima iz grafičkog i industrijskog dizajna te fotografiji i videu. To je mjesto bilo odličan temelj za izgradnju daljnje karijere. Međutim, došao je trenutak kada je trebalo napustiti to idilično „gnijezdo“ i iskusiti stvaran svijet.

 

Anselmo_Tumpic_fabrica01

Bio si art direktorom talijanskih reklamnih agencija Saatchi & Saatchi i DLVBBDO te si radio za klijente poput BMW-a, časopisa Rolling Stones, MiniCoopera, Toyote i Swatcha. Koje bi radove posebno izdvojio? S kojim klijentom si najbolje surađivao?

– Među navedenima svakako bih izdvojio Mini, kao posebnog klijenta koji ima specifičan odnos prema kreativnosti. Iz vlastitog iskustva mogu izdvojiti anegdotu na samom početku rada u DLVBBDO. Nedugo nakon što sam došao u DLVBBDO, dobio sam priliku raditi na natječaju za novu Minijevu europsku kampanju. Nakon što smo prezentirali ideju klijentu, čekali smo manje od sat vremena da saznamo rezultate odabira pobjedničke agencije. Bio je to čaroban trenutak, klijent je bez velikog dvoumljenja i analize odabrao baš moje rješenje te sam nakon dva mjeseca otišao na snimanje kampanje u Los Angeles. Tada sam još naivno mislio kako svaki klijent može brzo i jednostavno odabrati kvalitetne ideje, kasnije sam se uvjerio da to baš i nije tako. Ideja je bila vrlo jednostavna. Radi se o Mini Cooperu kao jako agilnom i zabavnom autu koji na ravnoj pustinjskoj cesti izbjegava komarce koji mu dolaze iz suprotnog smjera. U toj se reklami sam proizvod Mini, tj. likovi koji ga voze kreativno odnose prema okruženju u kojem se nalaze, njihova je zabava izbjegavati kukce automobilom. I nama se u svakodnevnoj vožnji razni kukci sljepljuju na vjetrobran i najradije bi ih izbjegli da možemo.

 

Mini

Tvoji su radovi iz područja oglašavanja i dizajna višestruko nagrađivani. Koje si sve nagrade i priznanja osvojio?

– Prvu sam nagradu osvojio dok sam još bio student slikarstva na Akademiji za umjetnost u Veneciji i ta mi je nagrada posebno važna. Osvojio sam drugo mjesto za izradu jednog logotipa i nešto novca kojim sam kupio svoj prvi kompjuter, najvažniji alat u budućoj profesiji. To mi je, još kao studentu, najvjerojatnije odredilo smjer u kojem će se kasnije razviti moja karijera. Kao drugu važnu nagradu, istaknuo bih „Young Lion Competition“. To mi priznanje dalo priliku da provedem tjedan dana u Cannesu za vrijeme „Cannes Lion Internationala“, jednog od najvažnijih festivala oglašavanja u svijetu. Tamo sam na jednome mjestu, u par dana mogao vidjeti najbolje reklame iz cijeloga svijeta, dok još nisu postojale internet stranice na kojima se mogu vidjeti sve najaktualnije reklame. Bilo je i drugih nagrada i svaka mi je  donijela nešto dobro.

 

 

Koja je tajna dobre reklame? Misliš li da je danas teško biti kreativan i inovativan kad prevladava osjećaj da je sve već viđeno?

– Mislim da danas ima jako dobrih reklama, iako se često događa da te dobre reklame ne dopru do nas. Reklame su usko povezane s tržištem u kojem se nalaze, pa stoga i s kulturom države u kojoj nastaju. Želim reći da ima dobrih reklama ovisno o tržištu u kojem su nastale. Naše tržište je jako malo, tako da je i manje prilika da se nađu dobre reklame, ali ih ipak ima, iako ne uvijek u klasičnim medijima na koje smo navikli. Zapravo su oglašavanje i komunikacija brendova odavno izašli iz svojih klasičnih medija kao što su TV, print oglas, bilboard te su izvan tih okvira ponovno pronašli mogućnost da budu kreativni u novim medijima kao sto su integrirani, ambijent mediji i slično te se tako stvorila mogućnost da se izbjegne „deja vu“.

Evo jednog konkretnog primjera iz Rumunjske:

 

 

Prošle godine predstavio si se publici izložbom pod nazivom „Prototype“. O čemu je riječ?

– Sa serijom predmeta koje sam nazvao „Prototype“ želio sam objediniti industrijski i grafički dizajn, na način da stvorim umjetnički proizvod. Radi se o različitim predmetima koje nazivam prototipovi zato što će oni uvijek to i ostati. Njihova je funkcija previše opasna da bi ih se industrijski proizvelo. Uzet ću za primjer plišanog medu: krajnja funkcija svake plišane igračke je da uspava dijete. Ja sam tu funkciju plišanog mede radikalizirao tako da moj plišani praščić beskrupulozno izvršava taj zadatak, to jest uspavljuje dijete uspavljujućim sprejem. Isto tako i kasica prasica u obliku ježa ima izoštrene igle pune otrova, koje štite njezin sadržaj. Svi ti predmeti imaju promišljen dizajn, ime i logotip te su spremni za masovnu proizvodnju i prodaju. Na taj način njihova ilegalna funkcija i primamljiv dizajn stvaraju neku vrstu «kratkog spoja» i oni ostaju samo prototipovi.

 

Prototipovi-1

Na kojim si sve izložbama do sada sudjelovao?

– Zadnje izložbe na koje sam sudjelovao bile su dvije izložbe na lanjskom “Salone del Mobile” u Milanu. Na njima sam izložio upravo ove prototipove. Posebno mi je draga izložba “Ultrabody”.Riječ je o skupnoj izložbi na  tem  tijela kroz niz interdisciplinarnih radova između dizajna,  mode, arhitekture i umjetnosti, a predstavljala je odnos između tijela i prostora. Na toj je izložbi bilo predstavljeno više od 200 radova različitih autora. Neki od autora koji su izlagali već su ušli u povijest dizajna, umjetnosti ili arhitekture. Bila mi je velika čast izlagati zajedno s njima. Lanjske sam godine izložio  i na zagrebačkoj izložbi koju organizira grupa Kontejner pod nazivom “Device Art”. Kasnije se ta izložba preselila i u Pragu. Prošlih sam godina izlagao na raznim samostalnim i skupnim izložbama.
 
Radio si i za najveću hrvatsku oglašivačku agenciju Lowe Digitel. Možeš li usporediti našu marketinšku industriju s onom inozemnom? Koliko domaće agencije prate svjetske trendove?

– U Digitel sam došao 2004. i bio godinu dana. Mislim da nema velike razlike između domaće i, općenito, inozemne oglašivačke scene u kreativnom smislu, ali zato ima velike razlike s nekim pojedinim zemljama koji su lideri oglašavanja te na neki način predstavljaju avangardu u oglašavanju u kreativnom smislu. Tijekom jedne radionice razgovarao sam s John Pallantom, (Saatchi & Saatchi, Regional Creative Director, Europe, Middle East and Africa) i pitao ga kako to da u Engleskoj rade u prosjeku tako dobre i uspješne reklame. Odgovor je bio jednostavan: klijenti im to dozvoljavaju jer su godinama educirani i imaju povjerenja u agencije koje ih servisiraju, a i publika je godinama educirana i spremna na takav vid komuniciranja. Stvorila se kultura oglašavanja kod publike, klijenta i agencije te oni ponekad kao da pričaju istim jezikom.

 

 

Zanimljivo je da si se, nakon ostvarene impresivne karijere u Italiji, vratio u rodnu Istru i odnedavno radiš u dizajnerskom studiju Sonda. Kako to?

– Već sam nekoliko godina razmišljao o povratku u Istru, a od dana kad smo se Jelena Šimunović, Sean Poropat i ja našli te popričali o otvaranju zajedničke agencije koja bi bila neka vrsta produžene ruke studija Sonde, zamisao se ubrzo i konkretizirala. Veliko je bogatstvo naći ljude sličnih afiniteta s kojima možeš dijeliti zajedničku viziju i ciljeve. Oni već godinama djeluju na domaćem, ali i međunarodnom tržištu, izgradivši jednu realnost kao što je višestruko nagrađivani Studio Sonda, kako na domaćim tako i na stranim festivalima, smješten u općini Vižinada. Stoga je za mene, nakon rada za „tuđe“ međunarodne oglašivačke mreže, primamljiv izazov upustiti se u nešto svoje, a to znači zajednički s kolegama stvarati našu vlastitu agenciju. Neusporediva je inspirativna prednost raditi u istarskom ruralnom okruženju, sa željom da svojim radom, iskustvom i kvalitetnim dizajnom doprinesem okruženju iz kojeg potječem.

 

 

 

Tekst: L.Z

Foto: privatna arhiva Anselmo Tumpić

Leave a Reply


− 1 = 1

KULTURISTRA – Webpage of the Department of Culture of the Region of Istria


Kulturistra.hr is a website project that was startedby the Region of Istria and Metamedij Association with the goal to develop the cultural information services in the Region of Istria.
The project wants to offer information about recent events, as well as give access to different data bases, which will contain information about all the people involved in the Istrian cultural scene, cultural events, international contests, and potential international partners. This project aims to improve the communication on the vertical and horizontal level, which means between cultural institutions of the Region of Istria, between institutions and artists, and between the cultural institutions, artists, and the public.

CONTACT US

captcha

Copyright © kulturistra.hr 2019 | Impressum