Predavanje Klaudija Štefančića “Umjetnička kritika ili piši kao što misliš” u sklopu Medijskog kultivatora

Radionice Medijskog kultivatora udruge Metamedij nastavljaju sa radom, a u petak 20. studenog u Multimedijalnom centru Luka Klaudio Štefančić je održao predavanje otvoreno za javnost na temu “Umjetnička kritika ili piši kao što misliš”. Štefančić koji je trenutno voditelj galerije Galženica u Velikoj Gorici publici je objasnio da se naziv teme referira na staru parolu Vuka Karadžića „Piši kao što govoriš“ te je u uvodnom govoru objasnio koji su dominantni oblici kritika koje se mogu pronaći na internetu.

P1120196 (450x600)

– Ako ste se odlučili pisati bilo za novine ili nove medije kao prvo trebate riješiti jednadžbu kojom ćete odgovoriti kako ćete pisati – morate odrediti ciljeve, stil i kontekst u kojem ćete raditi. Novi mediji koji su krenuli s internetom i društvenim mrežama vam omogućuju da svoje mišljenje izrazite na bilo koji način, bilo gdje i odmah reagirate bez posrednika kao što je urednik kojeg morate moliti da vam to omogući. Ne morate imati neke veze ili poznanstva pa čak ni obrazovanja za izricanje kritičkog suda. U javnom mnijenju kada se govori o kritici onda se uglavnom misli da je to izricanje suda – dakle sviđa mi se ili ne sviđa mi se. U osnovi je to istina, kritika jest tu da izriče neki sud, ali taj sud se može izreći na različite načine. Način izricanja kritike na internetu – odmah i bez posrednika – je danas dominantan oblik umjetničke kritike. Ako odete na Amazon i Facebook i potražite informaciju o nekom događaju ili o nekoj knjizi, a nemate puno vremena pa ne znate da li da taj događaj posjetite ili vam treba jedna knjiga, a nemate puno novaca da ju kupite onda putem tih stranica provjeravate da li je netko izrekao neki sud o tome. Taj kritički diskurs koji je na internetu dominantan se u nekim trenutnim raspravama o tom fenomenu naziva servisna kritika ili recommendation critic. Svaki je medij tijekom svoje povijesti stvorio neki svoj oblik diskursa ili govora o umjetnosti, a Internet je upravo začetnik servisne kritike i ona prije pojave mreže nije postojala, kazao je Štefančić.

On je potom govorio o prijašnjim dominantnim medijima – radiju, novinama i TV-u – i o oblicima kritike koji su u njima bili zastupljeni. Ta tri medija nisu proizvodila ono što danas možemo nazvati servisnom kritikom te umjetnička kritika koja se u njima nalazila nije sadržavala sve osobine koje ima servisna kritika – do nje se nije moglo doći brzo te nije se moglo ostaviti svoj sud.

– Čuvar vrata je urednik koji je stajo između umjetničkog djela i vašeg suda o njemu i on je odlučivao imati li vi pravo iskazati svoje mišljenje, a da bi ste uopće došli do tih vrata trebali ste zagrijati stolicu, pročitati neke knjige i naučiti nešto o tome. Danas je dovoljno ulogirati se na Facebook ili Amazon i tamo bilo pod pseudonimom ili pod vlastitim imenom i prezimenom možete graditi svoj profil kao kritičar, a u tim servisima postoje i metode ocjenjivanja kojima drugi korisnici ocjenjuju vašu kvalitetu kao kritičara. Moć servisne kritike je i u enormnoj količini alata koji joj stoje na raspolaganju. U tom obilju podataka ono što mi kao korisnici kulturnih sadržaja trebamo jest da nas netko uputi i da nam pomogne da se u svemu tome snađemo. Ljudi čitaju kritiku iz nekoliko razloga: prvi osnovni razlog jest da im kritika pomogne da se snađu u nekom problemu , a to je uglavnom nedostatak novca ili vremena, zaključio je Štefančić.

Vrijeme je dragocjeno, a upravo u vremenima koje živimo jednako je važno kao i novac, kaže Štefančić i dodaje da su upravo stranice koje funkcioniraju kao agregatori kritika jedan od alata kojima se vrijeme izbora može skratiti. No servisna kritika, iako pomaže u svakodnevnom životu, čini medvjeđu uslugu i samoj kritici kao disciplini kao i umjetnosti.

– Ona izravno ugrožava profesionalnu kritiku. Možda je profesionalna kritika rjeđa i više hermetična, ali je nužna jer bez nje niti ima polja kritike niti dijaloga bez kojeg umjetnost ne postoji. To ne mora biti nužno akademska kritika jer se može pojavljivati i u takozvanim tradicionalnim medijima. Razlog zbog kojeg umjetničke kritike u zadnjih petnaestak godina ima sve manje na stranicama kulture u najvećim hrvatskim novinama nije samo estradizacija već i dobrim djelom dominacija servisne kritike. Sada je sve moguće pronaći na internetu, a prije njega je većina ljudi čitala kritiku u novinama da ih uputi na rješavanje nekih problema. Servisna kritika ugrozila je još jednu kategoriju, a to je ona entuzijasta i amatera koja ima sve „geekovske“ osobine koje možete zamisliti, kazao je Štefančić i naveo primjer Quentina Tarantina koji ne bi snimio filmove kakve je snimio da nije poznavao sve filmove B produkcije koji su snimljeni u zadnji 50-ak godina.

P1120191 (600x450)

– Servisnu kritiku zanima samo profit. Živimo u svijetu i u ekonomiji na koju sve više utječe internet. Ako, na primjer, pišete o nekom umjetniku, čak i kada ne pišete pozitivno vi zapravo pišući o njemu, zajedno s onima koji vas čitaju dajete novčanu vrijednost njegovim radovima. Kao što smo rekli kritika nije samo izricanje suda, da je to tako nje zapravo ne bi ni bilo. Ona postoji i kao jedna posebna kulturna disciplina koja ima svoje zakonitosti. Pojavljuje se u 18. stoljeću kada se pojavljuju i povijesti umjetnosti i književnosti. Tada se pojavljuje i skupina ljudi koja smatra da je važno se baviti umjetnošću i iz neke znalačke pozicije, a da bi kritika kao disciplina mogla postojati trebala je imati svoju terminologiju, kod pomoću koje su znalci komunicirali o njoj, subjekte koji proizvode umjetnička djela i institucije koje stoje iza njih poput akademija i muzeja. Tu nema horizontalne demokratičnosti kakvu prepoznajemo u servisnoj kritici već ima veze s emancipacijskim momentom. Radi se o ozbiljnoj grani koja ima svoje zakonitosti i ako se želite baviti s kritikom korisno će vam biti znate li nešto o njenoj povijesti i njenim školama, kazao je Štefančić.

– Jedan od ciljeva ove ozbiljnije kritike je da se pod svaku cijenu povežu umjetničko djelo i društvo. Umjetničko djelo svoju konstituciju završava tek u povratnoj sprezi s publikom, tek kad ono nađe svoje mjesto u društvu i društvo u njemu možemo reći da je profesionalni kritičar ispunio svoj zadatak. Možemo zaključiti da je zadatak umjetničke kritike kao ozbiljne discipline sa svojom tradicijom da vas uključi u ovu razmjenu sudova, ali na razini koja od vas traži poznavanje društva, kakvu vrstu kulture zaslužuje i koja vrsta umjetnosti zaslužuje biti dio te kulture, odnosno kako bi se ono što zovemo društvom trebalo reflektirati u umjetnosti. Stvar je jednostavno veće ambicioznosti, a ona se prelama u vašoj edukaciji ili nekoj vašoj izrazitoj strasti i želji da se emancipirate, da nadiđete neke klasne ili druge razlike i uđete u to polje i diskurzivnu praksu, zaključio je Štefančić.

U nastavku predavanja bilo je govora i o ulozi kustosa koji je preuzeo neke od poslova kritičara, o ulozi kritičara kao prevoditelja koji gotovo spajajući ne spojivo javnosti objašnjava umjetnički rad na način na koji ni sam umjetnik ne bi mogao.

Program Medijskog kultivatora nastavlja se večeras u 18 sati u Gradskoj knjižnici i čitaonici gdje će kazališni kritičar održati predavanje otvoreno za javnost na temu „Kazališna kritika: Subjektivnost kritike i objektivnost konteksta“.

Tekst Boris VINCEK

Fotografije T. FLEGO B. VINCEK

Leave a Reply


1 + = 2

KULTURISTRA – Webpage of the Department of Culture of the Region of Istria


Kulturistra.hr is a website project that was startedby the Region of Istria and Metamedij Association with the goal to develop the cultural information services in the Region of Istria.
The project wants to offer information about recent events, as well as give access to different data bases, which will contain information about all the people involved in the Istrian cultural scene, cultural events, international contests, and potential international partners. This project aims to improve the communication on the vertical and horizontal level, which means between cultural institutions of the Region of Istria, between institutions and artists, and between the cultural institutions, artists, and the public.

CONTACT US

captcha

Copyright © kulturistra.hr 2019 | Impressum