Predstavljanje knjige «Škura, škura boška» na Monte Libriću

Na pretposljednjem danu ovogodišnjeg festivala dječje knjige Monte Librić, a u sklopu novog programa Librić po našu, rezerviranom za promociju zavičajne literarne produkcije za djecu, u subotu 23. travnja predstavljena je neobično zanimljiva knjiga «Škura, škura boška». Knjigu je izdala nakladnička kuća Komoč koruna iz Ližnjana, a zajedno su je stvorili – napisali i oslikali Natalija Grgorinić, njezin suprug Ognjen Rađen i njihov osmogodišnji sin Ljubomir Grgorinić Rađen. Knjigu su kao svoj obiteljski projekt predstavili sami autori, odgovarajući na pitanja, koja su im pred generacijski mješovitom publikom, postavljale vedre i simpatične voditeljice programa Rea Korani i Iris Mošnja.

škura7

Budući da je cijela obitelj Grgorinić Rađen bila uključena u proces stvaranja knjige, gotovo samo od sebe nametnulo se pitanje kako je došlo do ideje o knjizi te kako se ona počela razvijati. Od Natalije smo saznali da je sve krenulo spontano iz zajedničkih igara i priča za laku noć još kada Ljubomir imao tri godine; svi su pripovijedali, slušali jedni druge, nadopunjavali, dorađivali, a knjiga je u zadnjih godinu dana dobila svoj konačni oblik, ili kako nam je Natalija rekla, stasala u tekst i crtež kakav je sada. Ljubomir je skicirao ilustracije, onda je otac označio gdje će biti tekst i retuširao to.

škura3

«Škura, škura boška» u mnogočemu je osebujno umjetničko djelo, puno duboke simbolike. Govori o transgeneracijskom iskustvu jedne obitelji. Likovi su arhetipski, a prepoznatljivi su i univerzalni modeli ljudskog ponašanja kroz ponavljanu situaciju tajanstvene šume koja mami jednog po jednog protagonista, kako bi doživio individuaciju kroz suočavanje s dramatičnim iskustvom. «Malega je boška, škura, škura boška napro mamila, velika i strašna, puna svakakovih tajnih.» Znatiželja je vodila junake u brojne izazove i tek naposljetku, djed i otac, poučeni vlastitim iskustvom iz djetinjstva, olakšavaju unuku, odnosno sinu, suočavanje sa «škurom boškom» koja («gle čuda!»), u svjetlu obiteljskog zajedništva postaje svijetla, lijepa, mlada i sjajna. «I cili svit bi moga biti takov!» «Škura, škura boška» priča je o dubinama i zamkama vanjskog i unutarnjeg čovjekovog svijeta u kojima se lako zagubiti u nedostatku ljubavi i topline naših bližnjih. Stoga, ovo nije knjiga samo za djecu, već za cijelu obitelj i sve generacije, knjiga koja povezuje naraštaje i poziva ih na otkrivanje smisla i tajni života i svijeta.

škura6

Upravo to je, dopunjavajući riječi supruge i sina, istaknuo i Ognjen tvrdeći kako zajednički projekti, bili oni umjetničke ili praktične prirode, povezuju obitelj koja kroz njih komunicira i raste, na što se Natalija nadovezala tvrdnjom kako je svaka obitelj posebna i kao takva nadilazi okvire javnog diskursa. A da je obitelj Grgorinić Rađen uistinu osebujna i da žive svoje snove govori i činjenica i da su 2011. u Ližnjanu utemeljili knjižnicu i književno svratiše Zvona i nari čija su vrata otvorena svim književnim stvaraocima i ljubiteljima knjiga. Govoreći o knjizi «Škura, škura boška» nemoguće je ne osvrnuti se na njezinu trojezičnost. Knjiga je pisana na južnoistarskom čakavskom narječju, a uz čakavsku verziju sadrži i onu englesku i njemačku, na čemu su autori, za pomoć pri prijevodu, zahvalni Danielu Allenu Coxu iz Montreala i Tomašu Escheru iz Beča, a nadaju se, ovisno o financijskoj konstrukciji, da će u narednim izdanjima, biti obogaćena i talijanskim jezikom.

škura2

Vrijednost ove knjige prepoznalo je i pohvalilo i povjerenstvo prestižne Nagrade Grigor Vitez za 2015. godinu. Upravo nerazumijevanje svake riječi pomoglo im je da se udube i da knjigu dožive najprije srcem pa onda razumom. U obrazloženju je, između ostalog, rečeno: «Ono po čemu se knjiga «Škura, škura boška» u izdanju Komoč koruna iz Ližnjana izdvojila iz ovogodišnje produkcije slikovnica upravo je njezina svježina. I svježina istarskog jezika, i svježina crteža i svježina te tamne, tamne šume koja nas sve doziva i privlači.»

I doista, razmotrimo li ritmičnost i melodioznost dijalekta, osobito pri opisu šume: «A boška je bila škura i šuškasta, i škuljasta, i šišmišasta, i šapćasta, i škripljasta, i škrgutasta…» nameće se zaključak da bi se isti učinak teško mogao postići na standardnom književnom jeziku. Govoreći o istarskoj čakavici Ognjen je rekao kako mu je kao Slavoncu bila neobična i egzotična dok je u tinejdžerskoj dobi slušao glazbu Alena Vitasovića, ali ju je kao ližnjanski zet brzo naučio i želi da i njegov sin usvaja govor svoga zavičaja. Natalija je dodala da mnogi roditelji griješe što, iako čakavci, pričaju s djecom isključivo književnim hrvatskim jezikom, misleći da će im tako biti lakše u školi. Dijalekt je, smatra ona, izazov jer senzibilizira dijete za jezik kao takav, olakšava učenje stranih jezika, uspostavlja vezu s korijenima, u njemu je svijest i identitet, a omogućuje bolje razumijevanje društva i opiranje dnevnopolitičkim manipulacijama.

škura5

Potom su autori interpretativno pročitali knjigu, u čemu su osobito uživali najmlađi u publici, a Librica Rea Korani popratila je njihovo oduševljenje opaskom da su i djeca iz vrtića Šišan naprosto očarana knjigom i da tamo ova umjetnička obitelj ima svoj fan klub. U razgovor se uključila i direktorica Slavica Ćurković ističući kako je ova knjiga svojom melodioznošću sjajno podcrtala temu ovogodišnjeg Monte Librića, a to je zvuk u svim njegovim manifestacijama. Ognjen je na to svima skrenuo pažnju na harmoniju zvuka i tišine koja vlada u tekstu i daje prostora mislima, a koja se na sličan način može doživjeti jedino u prirodi, osobito u šumi. Ljubomir i Natalija spomenuli su sve ljepote šume Vrčevan kraj koje žive. Ljubomir je utvrdio da nipošto nije tako «škura» kao šuma iz priče, a Natalija se požalila na sve češći zvuk pila koje imaju poguban utjecaj na cijeli ekosustav pa je knjiga «Škura, škura boška» između ostalog i apel za zaštitu šuma kao biljnog i životinjskog staništa, ali i kao čovjekova mjesta užitka, inspiracije i utočišta.

Tekst Dušanka BABIĆ

Fotografije iz arhive Monte Librića

Leave a Reply


1 + 1 =

KULTURISTRA – Webpage of the Department of Culture of the Region of Istria


Kulturistra.hr is a website project that was startedby the Region of Istria and Metamedij Association with the goal to develop the cultural information services in the Region of Istria.
The project wants to offer information about recent events, as well as give access to different data bases, which will contain information about all the people involved in the Istrian cultural scene, cultural events, international contests, and potential international partners. This project aims to improve the communication on the vertical and horizontal level, which means between cultural institutions of the Region of Istria, between institutions and artists, and between the cultural institutions, artists, and the public.

CONTACT US

captcha

Copyright © kulturistra.hr 2020 | Impressum