Završna javna predavanja u sklopu radionice „Život na Internetu“ udruge Metamedij

Krešimir Krolo koji predaje na Odjelu za sociologiju, Sveučilišta u Zadru gdje drži kolegije „Mediji i društvo“ te „Medijske teorije i metode“, je u srijedu 28. lipnja u Društvenom centru DSC_0197Rojc održao predavanje na temu „Come out and play: digitalno-interaktivni mediji i participatorna kultura“.

Svrha ovog predavanja bila je pružiti pregled tehnoloških, komunikacijskih i društveno-kulturnih specifičnosti digitalno-interaktivnih medija, s posebnim naglaskom na imperativ participativnosti u stvaranju i dijeljenju različitih oblika digitalnog sadržaja.

„Come out and play je više pitanje nego poziv – izaći van i igrat se ima višestruke konotacije. Stvari nisu jednostavne ni crno bijele, ne možemo ih gledati previše optimistično i integrativno ili pesimistično i apokaliptično. Mediji su prije bili drugačiji – radilo se u fizički utisnutim informacijama na nekom mediju – sve ono što danas možemo s digitalnom tehnologijom tada nije bilo moguće. Tada je većina medija bila stacionarna – razmislite samo o televiziji – a sada medije možemo nositi svugdje sa nama. Komunikacija je išla odozgo prema dole. Dakle, gore netko nešto proizvodi, a svi to onda, pretpostavlja se, pasivno konzumiraju. Interaktivnost se svodila na vikanje na televiziju. Sada su se stvari fundamentalno promijenile – uzmimo u obzir nešto što je radni prostor: nešto što je prije bilo raštrkano po različitim tehnološkim elementima u prostoru, od adresara i telefona sve do faks mašine, sve se to u suštini re-medijatiziralo. Sada cijeli taj ured, ali i cijeli život korisnika stane u jedan uređaj kojeg možemo DSC_0186nositi sa sobom i kojeg nije nimalo ugodno izgubiti. Stacionarnost u nekom segmentu još uvijek postoji, no ključna paradigma je da smo postali mobilni. Dobili smo i interaktivnost, mogućnost da nešto komuniciramo s tim sadržajem i da ga proslijedimo dalje, kazao je Krolo i napomenuo da je ovdje naglasak na riječi mogućnost.

No koje su to mogućnosti?

„Sada možemo više participirati. Preko jednog uređaja možemo biti politički aktivni, davati svoja mišljenja – drugim riječima dobili smo na demokratičnosti što u prijašnjem tehnološkom sustavu nije bilo moguće. Unatoč McLuhanovom „globalnom selu“ na društvenoj mreži prvo se poveže ekipa iz ulice, kvarta i škole. Što se negativne strane tiče često se gubi vrijeme na glupostima, ne ulazi se duboko u stvari, preopterećeni smo informacijama, a postoji i opasnost od autocenzure, kazao je Krolo.

No, napominje Krolo, iako su pioniri Interneta bili otvoreni kozmopoliti koji su idealizirali ono što su radili i smatrali da čine dobro, jednom kada su se mreži priključili svi počela se razvijati i kultura trolanja inspirirana reakcionarnim desnim stvarima. Tehnologija koja je bila zamišljena kao alat oslobođenja, koja će proširiti i otvoriti granice, počela se koristiti za nešto što je u dijametralnoj suprotnosti načelima slobode i otvorenosti.

„Ljudi su se doista umrežili, ali ne u elementu kozmopolitske kulture – došli smo do apsurdnog momenta kojeg možemo nazvati: „Nacionalisti svih zemalja ujedinite se!“ Ima tu i drugih stvari koje nisu samo identitetske, nego su i generacijske. Na primjer, tinejdžerima danas Facebook ne znači puno, ne ostavljaju za sobom puno podataka i na njemu djeluju gotovo subverzivno“, kazao je Krolo.

Krolo je potom objasnio kakve sve razine sudjelovanja postoje – od posta do zahtjevnijih oblika. Barijere nisu samo tehnološke i znaju biti vezane za socijalne i kulturne determinante. Nisku granicu puno njih zadovoljava, no dobiva se time dovoljno? Radi se o procesu koji još teče pa je to teško determinirati. Sve će to nestati kada se dosegne masovna participacija – kada svi budu zadovoljili najveći oblik angažmana, no to nije baš tako jednostavno.

DSC_0204„No vratimo se na početni Come out and play s upitnikom. Ako prihvatimo činjenicu da Internet ne bi bio ono što sada jest da svatko tome ne doprinosi to povlači za sobom i bogatije iskustvo i doživljaj. Cijela ta zajednica ne bi mogla disati da nema tog doprinosa. Međutim tu se sada događa jedan drugi problem kojeg također treba kritički obrađivati. Sve što radimo, pa čak i kad ne radimo, svi ti podaci se sakupljaju. Takozvani „big data“ može se koristiti za pozitivne stvari, ali i za razne manipulacije“, zaključio je Krolo i dao razne primjere na koje se sve načine ti podaci koje svjesno ili nesvjesno dijelimo mogu iskoristiti u političke, marketinške ili druge svrhe.

Nakon toga uslijedilo je predavanje Jelene Fiškuš i Seana Poropat iz studija Sonda na temu „Važno je sudjelovati“. Tijekom predavanja govorili su o razvoju suvremenih kanala komunikacija koje dovodi do sve veće uporabe interaktivnih alata u realizaciji dizajnerskih i promocijskih rješenja. Govorili su o tome kako se to radi globalno, čemu se možemo nadati lokalno i kako to primjenjuju u svom radu.

Tekst Boris VINCEK
Fotografije Mateja FILIPOVIĆ-SANDALJ

Leave a Reply


8 − = 7

KULTURISTRA – Webpage of the Department of Culture of the Region of Istria


Kulturistra.hr is a website project that was startedby the Region of Istria and Metamedij Association with the goal to develop the cultural information services in the Region of Istria.
The project wants to offer information about recent events, as well as give access to different data bases, which will contain information about all the people involved in the Istrian cultural scene, cultural events, international contests, and potential international partners. This project aims to improve the communication on the vertical and horizontal level, which means between cultural institutions of the Region of Istria, between institutions and artists, and between the cultural institutions, artists, and the public.

CONTACT US

captcha

Copyright © kulturistra.hr 2019 | Impressum