24. Sa(n)jam knjige u Istri: Boris Koroman

Predstavljanje knjige „Suvremena hrvatska proza i tranzicija“

• Boris Koroman, profesor s Odsjeka za kroatistiku Filozofskog fakulteta u Puli, predstavio je svoju knjigu „Suvremena hrvatska proza i tranzicija“ u ponedjeljak, 3. prosinca na 24. Sa(n)jam knjige u Istri. Intervjuirao ga je kolega i prijatelj Andrea Matošević, a uz autora je u raspravi sudjelovala i urednica Danijela Lugarić Vukas, sa zagrebačkoga Odsjeka za rusistiku. Cilj susreta bio je definirati tranziciju, način na koji komparatist ili filolog može doprinijeti razumijevanju te teme, odrediti odnos stvarnosti i književnosti u poslijeratno doba, utvrditi metodologiju rada, korpus na koji se primjenjuje analiza itd.

Intervju je logično započeo definiranjem tranzicije s obzirom da bi nejasnoće u opsegu i sadržaju tog termina učinile i samu raspravu manje transparentnom. Autor je stoga stavio naglasak na ekonomski i politički prevrat kao ono što prvenstveno karakterizira tranzicijske zemlje. Tvrdi da književnost nalazi svoje mjesto u tom procesu na složen način. Naravno, s jedne se strane podrazumijeva da traume uzrokovane društvenim promjenama koje su se odrazile na naš privatni univerzum snažno potiču kreativce na iskazivanje misli, emocija i stavova putem umjetnosti, a s druge se strane povratno događa da neko djelo inspirira čitatelja i utječe na njegov svjetonazor, pa i djelovanje.

Živosti ovoga intervjua veoma su pripomogle digresije urednice Danijele koja je spomenula „Cervantesov trg“ Predraga Lucića, zbirku tekstova među kojima je i drama „Kako se kalio Čehov“, a ona na maštovit način tematizira suvremene vrijednosti, smještajući radnju u glavni grad imaginarne zemlje Tranzicije. Fokus djela je na liku dramaturga Didaskalovića koji treba stvoriti novi program teatra i uklopiti ga u doba tržišta, marketinga i sponzora.

Osim toga urednica se sjetila i dokumentarnog filma „Djeca tranzicije“ koji, u odnosu na dramu, na drugačiji, izravniji i konkretniji način govori o tim vrijednostima koje je postavio kapitalizam te o tome kako su se okolnosti reflektirale na život svih društvenih klasa, a ponajviše o temelju na kojem su se klase uopće formirale.

Dakle, zahvaljujući digresijama, tema se učinila bliskom i punokrvnom, dok su odgovori samoga autora ponekad bili formalni i nedovoljno stimulativni za one koji možda nisu posve upućeni u teoriju književnosti. No jasno je da je knjiga prvenstveno i namijenjena studentima književnosti, profesorima i sl., a samo ambiciozni znatiželjnici-laici se mogu priključiti toj grupaciji.

Naime, Koroman je objasnio da je njegov pristup temi interdisciplinaran. On objedinjuje klasičnu i postklasičnu naratologiju, kulturalne studije, teoriju i povijest književnosti, imagologiju, sociološka, politološka i antropološka istraživanja. Dakle, jasno je da jedan fenomen ne može biti objašnjen na jednostavan i jednostran način jer se očituje u svim segmentima života pojedinca i društva.

Nadalje, autor je rekao po kojem je kriteriju odabrao korpus. Tvrdi da je uzeo u obzir popularna djela, ekranizirane romane te se bazirao na generacijskoj i autorskoj reprezentativnosti. Nije mu bilo bitno obuhvatiti što više djela jer bi se na taj način umanjila kvaliteta i dubina analize, a on nije htio izostaviti ništa bitno vezano za pripovjedačke postupke, interpretaciju djela, prostore tranzicije i sl.

U razgovoru su se Koroman, Matošević i Lugarić Vukas dotakli i intrigantnih detalja općenitije prirode. Primjerice, zanimljivo je bilo čuti promišljanja o pojmu ruralnoga, s obzirom da on može asocirati na idilu koliko i na primitivnost.

Zaključili su i da se određeno znanje prenosi na potomke te da ne mora netko biti rođen u izvjesno doba da bi razumio njegove vrijednosti koje proizlaze iz dominantne ideologije. Stoga je moguće i da mladi ljudi rođeni nakon raspada Jugoslavije budu kritični prema sadašnjem sistemu uspoređujući aktualnu društvenu klimu s onom koja je daleko iza nas, bez obzira na to što iskustvo o tome direktno ne svjedoči.

Dakle, sugovornici su knjigu predstavili na višestruk način, pomalo dajući njezin pregled, ali su rado zalazili i u rasprave o ključnim pojmovima ili se vodili za asocijacijama koje su upotpunile doživljaj teme.

Tekst Maja GREGOROVIĆ

Fotografije Vladimir BUTKOVIĆ

Leave a Reply


− 6 = 2

KULTURISTRA – Webpage of the Department of Culture of the Region of Istria


Kulturistra.hr is a website project that was startedby the Region of Istria and Metamedij Association with the goal to develop the cultural information services in the Region of Istria.
The project wants to offer information about recent events, as well as give access to different data bases, which will contain information about all the people involved in the Istrian cultural scene, cultural events, international contests, and potential international partners. This project aims to improve the communication on the vertical and horizontal level, which means between cultural institutions of the Region of Istria, between institutions and artists, and between the cultural institutions, artists, and the public.

CONTACT US

captcha

Copyright © kulturistra.hr 2022 | Impressum