Novi program Kreativna Europa 2014.-2020.
Položaj nezavisne kulture u Nacrtu kulturne strategije grada Pule za razdoblje od 2014. – 2020.
Author: Admin | Categories: Cultural policy, News
Tekst: Marino Jurcan
Kulturalne industrije u Hrvatskoj
Predložena pulska Kulturna strategija 2014. – 2020.
Author: Admin | Categories: Cultural policy, News
Rezultati natječaja za neprofitne medije Ministarstva kulture
Author: Admin | Categories: Cultural policy, News
[/lang_hr]M. J.[/lang_hr]
Predstavljen Nacrt kulturne strategije Grada Pule
Author: Admin | Categories: Cultural policy, News
Kulturna strategija za kultiviranje kulturnjaka
Nacrt Kulturne strategije Grada Pule 2014. – 2020.
Author: Admin | Categories: Cultural policy, News
Kako do održivog razvoja u kulturi
Author: Admin | Categories: Cultural policy, News
KAKO, ZAJEDNO, DALJE I BOLJE? EU perspektive razvoja nezavisnih kulturnih centara
Author: ivonab | Categories: Cultural policy, News
U organizaciji SUR-a, Saveza udruga Rojca, a u svjetlu skorašnjeg pridruženja Hrvatske Europskoj uniji, od 5. do 7. travnja su u Društvenom centru Rojc održane jedna javna tribina i dvije edukativne radionice na kojima su gosti iz srodnih organizacija podijelili svoja iskustva koja mogu biti korisna i za vizioniranje budućnosti Rojca u novim okolnostima.
Gošća iz Francuske, gđa. Fazette Bordage, predstavila je Trans Europe Halles (TEH), Mrežu kulturnih centara u čijem je osnivanju i razvoju sudjelovala, a sada je kao ambasadorica promovira Centrima koje -poput Rojca – zanima pridruživanje sličnim asocijacijama. Riječ je o mreži koja danas povezuje 48 multidisciplinarnih nezavisnih kulturnih centara iz 20 zemalja EU, s glavnim ciljem podupiranja alternativnih oblika umjetničkog izražavanja i pružanja jedinstvenih pozornica za slobodan umjetnički rad i međukulturalne razmjene.
Kao ideja, Mreža TEH začeta je u ožujku 1983, kad je samostalno kulturno središte „Halles de Schaerbeek“ iz Bruxellesa organiziralo vikend-tribinu razmjene iskustava između nezavisnih centara. Oni su u to vrijeme tek počeli nicati u, mahom squatiranim i volonterskim radom obnavljanim, napuštenim prostorima nekoć industrijske ili vojne namjene, a svoj su identitet gradili usprkos tada prema njima još uglavnom vrlo rezerviranom stavu političkih vlasti.
Na tom prvom sastanku sudjelovalo je sedam klubova koji su ujedno i osnivači mreže: već navedeni domaćin -Halles de Schaerbeek, zatim Huset u Kopenhagenu, Kultur Fabrik iz Koblenza, Melkweg iz Amsterdama, NY Scen iz Gothenburga, Pali Kao iz Pariza, te Rote Fabrik iz Züricha. U međuvremenu, tijekom sad već dvadeset i pet godina kontinuiranog postojanja, TEH- mreža postala je značajnim čimbenikom u europskim kulturnim kretanjima i jedna od najaktivnijih kulturnih mreža u Europi. Svojim članicama pruža poticajnu platformu za razmjenu, podršku i suradnju, kroz programe razmjene i smještaja umjetnika „Artists in residence“, volonterske programe i programe osposobljavanja za kulturne lidere, kao i sastanke Mreže koji se redovito organiziraju dva puta godišnje i na kojima se raspravlja o temama kao što su međukulturalne razmjene i aktualna pitanja svjetskih mreža, te o raznim društveno-političkim temama. TEH surađuje i s drugim kulturnim udrugama i mrežama i aktivno sudjeluje u raspravama oko europske kulturne politike.
(„ Rote Fabrik“, Zürich)
U organizaciji TEH-a do sada je održano sedamdesetak međunarodnih susreta, kao i više desetaka velikih, međunarodnih multilateralnih kulturnih projekata, a mreža se i stalno proširuje novim članicama koje je obogaćuju svojim iskustvima i znanjima.
Dva glavna pravca u kojima se TEH namjerava razvijati su mobilnost i profesionalni razvoj djelatnika u kulturi i to kroz programe razmjene, te radionice i savjetovanja u kulturnim centrima unutar i izvan mreže. „Vrlo je bitno“, naglasila je gosp. Bordage, „osjetiti da nismo izolirani nego smo dio mnogo većeg procesa, pokreta koji se na slične načine događa u cijelom svijetu. Za vas, važno je da se već sada osjetite kao građani Europe, čime vam se otvaraju ne samo financijske pogodnosti nego i mogućnosti zajedničkog iznalaženja inovativnih rješenja u svim područjima djelovanja u kulturi i civilnom sektoru. Suradnja i umrežavanje pružaju sjajne mogućnosti za revitaliziranje zapuštenih prostora, za razvoj kreativnosti, „društvene imaginacije“ i „ko-kreacije“, za otkrivanje novih i uspješnijih načina funkcioniranja i upravljanja kulturnim institucijama kroz razvoj ovakvih višenamjenskih centara i stvaranje novog europskog postindustrijskog trenda.“
Jedan takav pozitivan inovativan primjer predstavili su gosti iz talijanskog centra „Manufakture Knoss“, koji je odnedavno i član TEH-mreže.
Riječ je o trajnom kulturnom i društvenom eksperimentu, rođenom kroz prenamjenu prostora stare, godinama napuštene, škole za metalske radnike. Spontana inicijalna uključenost građana, umjetnika i profesionalaca, koji su se potrudili revitalizirati i vratiti gradu jedno zajedničko dobro, rodila je taj međunarodni centar za istraživanja, obrazovanje i proizvodnju kulture utemeljene na umjetničkoj i organizacijskoj autonomiji. Provincija i Grad Lecce, u čijem su vlasništvu „Manufakture“, nakon početne podozrivosti prema akcijama preuređenja kroz većim dijelom volonterski rad brojnih sudionika, u prosincu 2006. povjerila ga je Kulturnoj udruzi SudEst, koja je tako i formalno preuzela vođenje daljnjeg procesa restrukturiranja i uređenja Centra. Mnogi od sudionika u ovom procesu stvorili su i nastavljaju promicati inovativne kulturne projekte i međusobnu suradnju u njihovoj realizaciji, kontinuirano provodeći raznovrsne aktivnosti i pokrećući nove. Danas, kada je njihov rad prepoznat kao vrlo uspješan primjer sinergije raznovrsnih udruga i široke uključenosti građana, te kao takav poduprt i značajnim sredstvima EU, razvili su i provode velik urbani projekt obnove cijele jedne gradske četvrti u koji se uključuje jako mnogo građana najraznovrsnijih struka. Predstavljajući organizacijski pristup Manufaktura Knoss, gosp. Michele Bee istaknuo je koncept tzv. Trećeg prostora, koji nije potpuno prirodno uređen, ali nije ni potpuno podređen ljudskim intervencijama, već je izvjesna kombinacija između ljudske potrebe za kontrolom i prividne anarhičnosti prirode. „Naši prostori su takvi, treći prostori,“-kaže Bee-„ gdje je organizacija moguća, i prisutna je, ali nije dominantna, već ostavlja otvoren prostor nedorečenosti, nepotpunoj organiziranosti, u kojem se mogu događati i kvalitetne spontane kreacije, za koje je prije svega bitno da svatko tko je uključen pronađe svoj dio posla koji voli i u kojem se osjeća zadovoljnim. Smatram da je vrlo bitno u našim gradovima otvarati takve prostore u kojima se mogu događati i kvalitetne spontane kreacije i inovacije. Dosadašnji odličan odaziv naših sugrađana dokazuje nam da smo na pravom putu.“
Lani je tako prostore Pogona koristilo 50-tak organizacija i izbrojali smo da je kroz različite programe prošlo oko 20000 ljudi. Naravno da tu ima još puno mogućnosti za unaprijediti stvari i prostor, i u tome ja vidim buduću ulogu Pogona – u medijaciji i izgradnji odnosa s novim publikama, posebno mladim generacijama, a vezano uz različite sadržaje suvremene kulture i umjetnosti, ali i bitne društvene sadržaje.“
Tekst: D.K
