DINKO TELEĆAN U KUĆI ZA PISCE – HIŽI OD BESID U PAZINU

U srijedu, 3. travnja u popunjenom ambijentu pazinske Kuće za pisce održano je još jedno književno predstavljanje na kojem se pazinskoj publici predstavio gost Kuće za pisce – Hiže od besid pjesnik, književnik i prevoditelj Dinko Telećan. Autor iz Zagreba koji tijekom ožujka i travnja boravi na stipendijskom boravku u Kući za pisce, predstavio se tek objavljenim romanom Dezerter u kojemu je dominantan motiv putovanje, a nosi razne značenjske slojeve od kojih je unutarnji doživljaj i ulazak u unutarnje svjetove najbitniji, rekao je Neven Ušumović, moderator večeri.

 

Neven Ušumović i Dinko Telećan (2)

 

Dinko Telećan diplomirao je filozofiju i anglistiku. Objavio je četiri zbirke pjesama, filozofsku knjigu Sloboda i vrijeme (Jesenski i Turk, Zagreb, 2003), putopis iz Indije i Pakistana Lotos, prah i mak (Jesenski i Turk, Zagreb, 2008), zbirku eseja pod naslovom Pustinja i drugi ne-vremeni ogledi (Sysprint, Zagreb, 2009) te spomenuti roman Dezerter (Algoritam, Zagreb, 2013). Prevodi književna i teorijska djela s engleskog i španjolskog jezika. Za prijevod Frazerove Zlatne grane nagrađen je 2003. godišnjom nagradom Društva hrvatskih književnih prevodilaca.

 

novoobjavljeni roman Dinka Telećana Dezerter

 

Dinko Telećan, majstor vezanog stiha i vrstan poznavatelj svijeta filozofije, kako ga je nazvao Neven Ušumović, preveo je već dvadesetak romana, a prevođenjem se bavi jer, kako kaže, od nečega mora živjeti. Roman Dezerter pisan je strastveno, gipkim jezikom; čini se kako svako od 28 poglavlja njeguje svoj zaseban stil, kroz koja autor pribjegava razbijanju klasičnih sintaktičkih rješenja, iako njegov jezični eksperiment sam nije nikada nasilan, rekao je Ušumović. Nakon službenog dijela programa uslijedila je već tradicionalna zakuska uz vino i druženje autora s gostima.

 

zakuska i druženje s autorom

 
- Diplomirali ste anglistiku i filozofiju. Koliko su filozofija i bavljenje jezikom utjecali na vaš rad?
Puno, bez sumnje. Taj se rad, uostalom, uglavnom i vrti oko jezika i u jeziku, a na ono što istražujem i ispipavam u dobroj mjeri naveo me i studij filozofije. Napokon, mišljenje i pjevanje stoje na dva susjedna brijega a, u drugoj slici istog autora rečeno, oboje stanuju u istoj kući bitka: jeziku.

 
- Što poezija predstavlja za vas kao autora? Gdje biste smjestili svoje pjesništvo u odnosu spram generacijskog?
Ako mi je opet dopušten citat, onda evo Pessoinog: „Biti pjesnikom nije moja težnja, to je moj način da budem sam.“ A što se smještavanja tiče, možda je to ipak na onima koji prate tzv. scenu. Ja se na njoj, s obzirom na valjda ponešto staromodan način na koji gledam poeziju, baš i ne vidim. Ima tu oholosti, dabome; tko god drži do stvoga stvaranja, rekao bih, vidi sebe izdvojenim, odnosno htio bi biti izdvojen u odnosu na svoju generaciju, okolinu, prevladavajuće poetike i dominantni svjetonazor. Odnosno, teži proboju, da ne kažem prevratu.

 
- Koje su po vašem mišljenju glavne odrednice stila kojim se danas piše poezija u Hrvatskoj? Nekako mi se čini da sve veći broj autora pribjegava pomodnim rješenjima kako bi se dodvorili čitatelju, izdavačima, trenutku. Koje je vaše mišljenje o tome?
Dodvoravanje čitatelju je legitimna strategija, ali meni se ona nekako čini smiješnom u situaciji kad poeziju čita manje ljudi nego što ima onih koji je pišu – i to nije samo naša situacija. A koliko mogu vidjeti nekakve glavne odrednice, onda je to zapravo pisanje proze koja se proizvoljno, tko zna zašto, grafički lomi u retke koji bi da budu stihovi. Imamo, zatim, „stvarnosne“, doslovne opise zbilje u koje se umeću parole, ili pak pokušaje prenošenja struje svijesti na papir. Uglavnom, dakle, brbljanje, uz rijetke iznimke. Ali iznimke nas i zanimaju, zar ne?

 
Kao čovjek koji dosta putuje možete li ukratko odrediti položaj hrvatskoga pjesništva spram svjetskoga? Kakva se poezija piše u okruženju? Koje teme prevladavaju?
Hrvatsko je pjesništvo, u stvari, prilično „u toku“, pogotovo na formalnoj razini.  U neposrednom okruženju, naravno, prisutnije su nego drugdje teme rata i poraća, tranzicije i krize. No kao da ta kriza još čeka pravu riječ za samu sebe, riječ koja bi možda, samo možda, predstavljala i nekakav putokaz prema katarzi, ovdje i drugdje i svugdje.

 
- Koje su temeljne postavke vaše poezije? Čini mi se kako su vam vrlo važni i zvuk i jezična ravnoteža kao i potraga za smislom, duhovnom ravnotežom.

Važni su mi jer mislim da se to odnosi na poeziju uopće. Poezija je svojedobno, u manje „oskudnom vremenu“, i označavana kao vrhunac umjetnosti, stvaranja uopće, upravo zato što (je) u sebi obuhvaća(la) i glazbu (ritam, melodiju, zvučanje uopće) i slikarstvo (slikanje riječima) i metafizičko pronicanje, potragu za srži, za izbavljenjem od besmisla, za, da kažem opet, katarzom.

 
- Volite putovanja; njima su prožeta sva vaša djela. Koliko su vas ta putovanja i traganja odredila kao autora?

Umnogome. Bila su mi potrebna da bih otvorio oči, proširio vidno polje u mjeri u kojoj to ne bih mogao stojeći na mjestu. Iako ne mislim da je nužno fizički putovati. Danas, uostalom, kad je putovati tako lako i jednostavno, to i nije podvig, i možda čovjek u toj putujućoj gomili još i lakše oslijepi nego progleda.

 
- Od čega danas u Hrvatskoj živi jedan pisac? Može li se pisanjem osigurati egzistencija?

Uglavnom ne može, ako govorimo o umjetničkom pisanju. Snalazimo se kako umijemo: neki pišu za novine ili druge medije, neki se osiguravaju sasvim desetim poslovima, a ja, recimo, prevodim. Piše se, dakle, u tzv. slobodno vrijeme. I tu, opet, Hrvatska nije nikakva iznimka. Nešto je drukčije u zemljama u kojima pisac (ali to gotovo nikad nije pjesnik) može računati na kudikamo šire čitateljstvo i veće tiraže.

Kuća za pisce - Hiža od besid u Pazinu
O samoj Kući za pisce i njenom radu razgovarao sam sa upraviteljicom Ivom Ciceran:
- Kuća za pisce u Pazinu djeluje evo već treću godinu za redom. Koji su pisci do sada gostovali u Kući?

Robert Perišić, Maja Vidmar, Zoltán Medve, Milan Rakovac, Renato Baretić, Olja Savičević Ivančević, Sanja Lovrenčić, Slađan Lipovec, Miroslav Kirin, László Végel, Dorta Jagić, Oto Otvanji, Igor Isakovski, Rusanka Ljapova, Emir Imamović Pirke, Nikola Madžirov, Kemal Mujičić Artnam, Anke Bastrop, Slavoljub Stanković, Srđan Srdić, Milena Benin, Đurđa Knežević, Dinko Telećan.  Nadam se kako nisam nikoga izostavila.

 
- Ove je godine pokrenuta i književna nagrada Edo Budiša. Tko je prvi dobitnik, koji su uvjeti za slanje radova i što sve nagrada uključuje?

Prvi dobitnik nagrade Edo Budiša je Srđan Srdić iz Kikinde. Koncept nagrade je sljedeći: Godišnja književna nagrada odnosno stipendija Istarske županije “Edo Budiša” dodjeljuje se u spomen na rovinjskog književnika Eda Budišu (1958.-1984.), čije je djelo unatoč preranoj smrti ostavilo snažno i prepoznatljivo nasljeđe u istarskoj i hrvatskoj književnosti, pogotovo u kratkim pripovjedačkim formama.
Nagrada “Edo Budiša” dodjeljuje se jednom godišnje mladom autoru ili autorici do 35 godina starosti kojemu/kojoj je na području jezika s kojih ne treba prevoditi (Hrvatska, Bosna i Hercegovina, Srbija, Crna Gora) u posljednjih godinu dana objavljena zbirka kratkih priča.
Za nagradu “Edo Budiša” mogu konkurirati mladi autori do 35 godina starosti koji pišu odnosno objavljuju na hrvatskom, bosanskom, srpskom ili crnogorskom jeziku, ili im je zbirka kratkih priča prevedena na neki od ovih jezika s jezika neke od zemalja srednje i jugoistočne Evrope.
Nagrada “Edo Budiša” sastoji se od stipendije za jednomjesečni boravak nagrađenog pisca u Kući za pisce – Hiži od besid u Pazinu. Stipendija obuhvaća plaćene troškove: smještaja u Kući za pisce, prehrane, putnih troškova i honorara, prema kalkulacijama odnosno kriterijima koji vrijede i za ostale županijske stipendijske programe u Kući za pisce.
U dogovoru s direkcijom Evropskog festivala kratke priče u Zagrebu, dobitnik Nagrade “Edo Budiša” dobit će, kao dio nagrade, i pozivnicu za sudjelovanje na tom Festivalu.
Autor nagrađen nagradom “Edo Budiša” dužan je nagradu odnosno stipendijski boravak u Kući za pisce realizirati u jednokratnom terminu, u roku od godine dana od datuma dodjeljivanja nagrade. Nagrađeni autor također je dužan, u dogovoru s domaćinima, nastupiti na barem jednoj književnoj večeri tijekom svog boravka u Kući za pisce, te ostaviti jedan svoj kraći prozni tekst za potrebe Kuće za pisce.
Postupak oglašavanja poziva na kandidiranje za nagradu “Edo Budiša” i primanja kandidatura provodi Gradska knjižnica Pazin koja uprtavlja Kućom za pisce, tj. Iva Ciceran, upraviteljica Kuće. Izbor kandidata provodi Komisija za dodijelu nagrade “Edo Budiša”.

predstavljanje Srđana Srdića, prvoga dobitnika nagrade Edo Budiša u Kući za pisce
- Kako se financira Kuća za pisce? Tko odabire autore koji će nastupati ili boraviti u kući?

Kuću za pisce financiraju Istarska Županija, Grad Pazin i Ministarstvo kulture Republike Hrvatske. O stipendistima i programu odlučuje programsko vijeće.

 

- Kako je prihvaćen projekt Kuće za pisce u književnim krugovima? Kakvi su dojmovi gostiju?

 

Pa mislim da je dobro prihvaćen. Tijekom boravka u Kući gost, koji zapravo samim ulaskom u Kuću postaje domaćin, sam određuje ritam života u Kući. Zajedno s upraviteljicom se dogovaraju gostovanja i književna druženja no njemu je ostavljen izbor da odluči kada će se posvetiti radu (pisanju, prevođenju, uređivanju) na tekstu, a kada „otkrivanju“ Pazina i Istre.
Neki od dojmova su na webu www.kucazapisce.hr

 

Tekst i foto: Branko Vasiljević

Leave a Reply


3 + 9 =

KULTURISTRA – Web portal za kulturu Istarske županije

Kulturistra.hr je projekt koji su pokrenuli Istarska županija i Udruga Metamedij s ciljem razvoja kulturnog informacijskog servisa u Istarskoj županiji. Projekt teži ponuditi informacije o aktualnim događajima, ali i pružiti mogućnost pristupa različitim bazama podataka koje će sadržavati informacije o svim akterima u kulturi, kulturnim događajima, međunarodnim natječajima i potencijalnim međunarodnim partnerima. Ovim  projektom želimo pridonijeti boljoj komunikaciji na vertikalnoj i horizontalnoj razini, tj. istarskih kulturnih ustanova, između ustanova i umjetnika, te svih njih i šire kulturne javnosti.
Projekt financira Istarska županija.


KONTAKTIRAJTE NAS

captcha

Copyright © kulturistra.hr 2017 | Impressum