Kontroverzni humanist

PORTRET REDATELJA: PIER PAOLO PASOLINI

Pasolini

Na nedavno završenom 12. Zagreb Film Festivalu prikazan je i film “Pasolini”, u kojemu kultni njujorški redatelj Abel Ferrara prati zadnje dane života kontroverznog talijanskog umjetnika. Projekcija filma bila je gotovo prigodno obljetničarska, budući da je prije nekoliko dana (02. studenog) prošlo punih 39 godina od njegove nikad razjašnjene smrti.

Osim filmskom režijom, po kojoj je umjetnički najpoznatiji, Pasolini se bavio pisanjem scenarija i filmskom teorijom, objavljivao je poeziju i prozu, a pisao je i vrlo utjecajne kolumne u listu Corriere della Sera. Pasolini je došao u doticaj s filmom tijekom druge polovice 1950-ih, kao scenaristički suradnik u djelima znamenitih talijanskih redatelja (Federico Fellini, Ermanno Olmi, Francesco Rossi), a nekoliko godina kasnije režirao je svoj prvi film “Accatonne”. Na početku redateljske karijere bio je okupiran realističnim prikazom svijeta prožetim naznakama mistične religioznosti, što je naročito uočljivo u filmovima nastalim početkom 1960-ih. Spomenuti “Accatonne” prikazuje život svodnika u rimskom predgrađu, dok u neorealistički osjenčanoj drami “Mamma Roma” istoimena bivša prostitutka nastoji vlastitom sinu osigurati bolji život. Te filmove Pasolini snima koristeći prirodno svjetlo, na autentičnim lokacijama i učestalo angažirajući naturščike.

Zanimljivo je da sličnim pristupom režira i “Evanđelje po Mateju”, jedan od najuspjelijih filmova o životu Isusa Krista uopće (redateljeva majka glumi Bogorodicu), u kojemu dojmljivo uspijeva naznačiti tajnu vjere, iako je po svjetonazoru bio izraziti ljevičar. Kao prilog uspjehu tog filma zanimljivo zvuči njegova kasnija izjava da Kristovo učenje povlači brojne poveznice s marksizmom. Pasolinijeva sklonost mitološkim motivima uočljiva je u ekranizacijama antičkih drama “Medeja” i “Kralj Edip”, gdje motivaciju za Sofoklovu dramu neki teoretičari nalaze u njegovom kompleksnom odnosu s majkom.

Njegovim opusom ipak dominiraju filmovi u kojima obrađuje deformacije suvremenog društva, poput iznimno uspjelog “Teorema” ili “Svinjca”, i koji mu omogućuju da izravno ili metaforički iznese svoja društvena i politička stajališta, naročito gnušanje prema fašizmu i radikalnoj desnici. Toj skupini pripada i njegov posljednji, izrazito kontroverzni film “Salo ili 120 dana Sodome”, o iživljavanju pripadnika društvene elite nad bezimenim djevojkama i mladićima u fašističkoj Republici Salo, nastaloj u Sjevernoj Italiji nakon pobjede saveznika.

Cjelokupni Pasolinijev opus obilježen je nastojanjem da spoji sklonost prema učenju Isusa Krista, Marxa i Freuda, što je povremeno rezultiralo kontroverznim i neujednačenim djelima, ali sveukupno prožetim snažnim humanizmom. Pasolini je stvorio filmski opus koji iznimno autentično govori o suvremenom čovjeku i njegovim tegobama i to je glavni razlog zašto još uvijek uživa respektabilan umjetnički status i zašto je Ferrara posegnuo za njegovom biografijom.

 

Elvis Lenić

 

Leave a Reply


7 + 4 =

KULTURISTRA – Web portal za kulturu Istarske županije

Kulturistra.hr je projekt koji su pokrenuli Istarska županija i Udruga Metamedij s ciljem razvoja kulturnog informacijskog servisa u Istarskoj županiji. Projekt teži ponuditi informacije o aktualnim događajima, ali i pružiti mogućnost pristupa različitim bazama podataka koje će sadržavati informacije o svim akterima u kulturi, kulturnim događajima, međunarodnim natječajima i potencijalnim međunarodnim partnerima. Ovim  projektom želimo pridonijeti boljoj komunikaciji na vertikalnoj i horizontalnoj razini, tj. istarskih kulturnih ustanova, između ustanova i umjetnika, te svih njih i šire kulturne javnosti.
Projekt financira Istarska županija.


KONTAKTIRAJTE NAS

captcha

Copyright © kulturistra.hr 2020 | Impressum